Ostanimo u kontaktu
Dalmata Jura shop LPG Narona
GAZ Benz 1200x400px
NUIĆ – Gabela Polje, 1200×XXX

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Za investicijske kredite za ruralni razvoj dostupno više od 500 milijuna kuna – niže kamatne stope, bez naknada i duži rokovi otplate

Objavljeno prije

Ministrica poljoprivrede, Marija Vučković prisustvovala je danas, 17. rujna 2019. godine svečanom potpisivanju sporazuma o financiranju između Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i poslovnih banaka (OTP banka Hrvatska d.d.; Privredna banka Zagreb d.d.; Zagrebačka banka d.d.) čime počinje provedba Investicijskih kredita za ruralni razvoj za koje je osigurano više od 500 milijuna kuna.

HBOR je u okviru provedbe financijskog instrumenta Investicijski krediti za ruralni razvoj upravitelj fonda sredstava, dok su poslovne banke financijski posrednici koje zaprimaju, obrađuju i isplaćuju kredite krajnjim primateljima.

„Današnje potpisivanje sporazuma o financiranju između HBOR-a i poslovnih banaka predstavlja početak provedbe posljednjeg u nizu financijskih instrumenata koje je osmislilo Ministarstvo poljoprivrede s ciljem pružanja financijske potpore poduzetnicima u sektorima poljoprivrede, prerade i šumarstva. Svi prikupljeni podaci ukazivali su da se ova tri značajna sektora nalaze u nepovoljnom položaju u pogledu zaduživanja kroz komercijalne bankarske linije, a samim time njihova konkurentnost na tržištu bila je upitna. Investicijskim kreditima za ruralni razvoj mogu se financirati projekti vrijednosti do 1 milijun eura, s dugim rokovima otplate do čak 15 godina, a moguć je i poček do 3 godine, odnosno do 5 godina za trajne nasade, sve u skladu s potrebama pojedinog projekta. Kamatne stope su niske, a korisnici su oslobođeni plaćanja uobičajenih bankarskih naknada. Smatram kako će ovaj financijski proizvod biti važan instrument podrške većim investicijama u proizvodnji, preradi i šumarstvu. Dodatno vrijedi naglasiti kako buduću provedbu ovih kredita karakterizira partnerski pristup, jer su banke potpisnice današnjeg sporazuma odlučile uložiti vlastita (privatna) sredstva, što uz alocirana javna sredstva Programa ruralnog razvoja, dodijeljena HBOR-u za provedbu investicijskih kredita, ukupnu omotnicu čini još izdašnijom“ –  izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković te dodala: „Prema iskustvima provedbe ranije pokrenutih financijskih instrumenata Programa ruralnog razvoja, koji su polučili znatan interes među potencijalnim korisnicima, vjerujem kako će i ovaj danas nastaviti uspješnu priču obnove i razvoja hrvatske poljoprivrede, prerade i šumarstva.“

TASLAK 740xXXX

„Sporazumi koje smo danas potpisali omogućit će povoljno kreditiranje ulaganja u ruralni razvoj  koja su nužna da se stvore nova i bolja radna mjesta, viši prihodi te poveća opća konkurentnost ruralnih područja. Ovo je peti financijski instrument u kojem sudjeluje HBOR – treći namijenjen privatnom sektoru, dok su dva namijenjena javnom sektoru. U godinu i pol, koliko provodimo financijske instrumente, odobreno je gotovo 700 milijuna kuna za ulaganja u privatni i javni sektor te smo na ovom području jedna od uspješnijih razvojnih banaka u Europskoj uniji. S obzirom na niske kamatne stope i duge rokove otplate, vjerujem da će potencijalni korisnici prepoznati pogodnosti ovog financijskog instrumenta čiji je cilj omogućiti nova ulaganja i potaknuti razvoj ruralnih područja te ih pozivamo da se obrate poslovnim bankama koje su uključene u suradnju“ – izjavila je Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a.

Podsjećamo kako je prošle godine, kao prvi korak u implementaciji financijskog instrumenta Investicijski krediti za ruralni razvoj, potpisan Sporazum o financiranju između Ministarstva poljoprivrede, HBOR-a te Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, za provedbu financijskog instrumenta kojim se omogućava jednostavnije, brže, lakše i povoljnije kreditiranje ulaganja u poljoprivredu, preradu i šumarstvo.

ULTIMATE SPORTS GYM – 740px

Nakon uspješno plasiranih mikro i malih zajmova te pojedinačnih jamstava (koje provodi HAMAG-BICRO) u prvih nekoliko mjeseci provedbe rezultat je odobrenih 359 zajmova te izdana 3 jamstva u vrijednosti od 119,6 milijuna kuna. Sada dovršavamo prvotni plan s dugoročnim kreditima iznosa i preko 7 milijuna kuna po projektu za ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu te obrtna sredstva.

Investicijski krediti za ruralni razvoj mogu se koristiti za restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava, zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš, korištenje obnovljivih izvora energije, povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednim proizvodima, razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim područjima kao i  modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme pri dobivanju drva i šumskouzgojnim radovima te u predindustrijskoj preradi drva.

GALA HOME 740px

Osnovne karakteristike Investicijskih kredita za ruralni razvoj:

KRAJNJI PRIMATELJI: Poljoprivrednici i prerađivači poljoprivrednih proizvoda te subjekti koji djeluju u sektoru šumarstva.

NAMJENA KREDITA: Ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu, a sve u skladu s prihvatljivim namjenama po pojedinoj podmjeri PRR. Financiranje obrtnih sredstava povezanih s ulaganjem (do 30% iznosa prihvatljivih troškova ulaganja ili 200.000 EUR, ovisno o tome koje je iznos viši).

NAJNIŽI IZNOS KREDITA: 50,001 EUR u kunskoj protuvrijednosti.

NAJVIŠI IZNOS KREDITA: 1 milijun EUR u kunskoj protuvrijednosti.

ROKOVI OTPLATE: Do 15 godina, uključivši do 3 godine počeka, odnosno do 5 godina počeka za trajne nasade. Rok korištenja kredita do 18 mjeseci.

VALUTA KREDITA: U kunama ili u kunama s valutnom klauzulom.

KAMATNA STOPA ZA KRAJNJEG KORISNIKA: Prosjek zbroja kamatne stope na dio Programskog doprinosa (0%) i kamatne stope na dio kredita iz sredstava poslovne banke (prema ponudi u javnoj nabavi).

DODANA VRIJEDNOST: Niža efektivna cijena financiranja, što se ostvaruje kroz nisku kamatnu stopu te oslobođenje od plaćanja naknada koje se uobičajeno naplaćuju prilikom odobrenja i korištenja kredita.

Vlastito učešće korisnika kredita u investiciji iznosi u pravilu 10% ukupne vrijednosti investicije bez PDV-a, a moguće je financirati i do 100% ukupne vrijednosti investicije bez PDV-a, a sve sukladno procjeni poslovne banke.

DOSADAŠNJI STATUS PROVEDBE FINANCIJSKIH INSTRUMENATA:

Mikro i Mali zajmovi za ruralni razvoj

  • alokacija od 134,2 mil. HRK iz PRR 2014.-2020.
  • početak provedbe: rujan 2018.
  • odobreno 108,3 mil. HRK za 539 projekata
  • isplaćeno 97,8 mil. HRK za 324 projekata

Pojedinačna jamstva za ruralni razvoj

  • alokacija od 134,1 mil. HRK iz PRR 2014.-2020.
  • početak provedbe: veljača 2019.
  • izdano 11,2 mil. HRK za 3 projekta

Investicijski krediti za ruralni razvoj

  • alokacija preko 500 milijuna kuna
  • početak provedbe: rujan 2019.

30. OBLJETNICA OSLOBOĐENJA JUGA DOMOVINE

Veterani 4.gardijske brigade organizirali pješačku hodnju od Bistrine, zadnje crte obrane do Srđa

Objavljeno prije

Jedan narod upravo doživljava agresiju kakvu smo mi imali prije 30 godina. Krvave borbe koje vode Ukrajinci za svoju slobodu podsjeća nas na naš trnoviti put kojim smo izvojevali današnju slobodu. Ove godine obilježavamo 30. obljetnicu oslobođenja juga Domovine, plaćenu krvlju naših branitelja. Tim povodom Udruga veterana 4.gardijske brigade organizirala je pješačku hodnju od Bistrine, zadnje crte obrane do Srđa simbola obrane Dubrovnika. 10 mladih momaka krenulo je na put dug 60 kilometara do cilja.

Nakon cjelonoćne hodnje u jutarnjim satima planiran je dolazak na Srđ. Na Bistrini, nakon kratke molitve sudionici su zapalili svijeće kod spomen obilježja poginulim pripadnicima 4.gardijske brigade pok. Goranu Kliškiću i Ivici Vuci nakon čega su se uputili na put.

Podsjetimo se oslobodilačkih operacija 1992. godine kojih su nositelji bile 1., 2. i 4. gardijska brigada:

TASLAK 740xXXX

18. svibnja 1992. – 30. lipnja 1992. godine – Napadna akcija kojom je oslobođeno cijelo Dubrovačko primorje čime su agresorske strane odmaknute od samog Dubrovnika, izuzev na prostoru od Golubova kamena do Ivanice.

1. – 13. srpnja 1992. godine – Operacija Tigar. Glavni cilj bio je ovladati visovima iznad Dubrovnika, potisnuti okupatora na južni rub Popova polja te uspostaviti položaje za oslobađanje Konavala. Posebno se ističu borbe za Golubov kamen što je ostvareno uz veliku žrtvu hrvatskih branitelja

ULTIMATE SPORTS GYM – 740px

20. – 24. listopada 1992. godine – Oslobođenje Konavala. Cilj je bio zauzeti Konavoska brda i izbiti na granice prema BiH i tadašnjoj SRJ što je na kraju i učinjeno. Oslobođeno je 1210 četvornih kilometara kopna i 1080 četvornih kilometara hrvatskog pojasa teritorijalnog mora čime je oslobođen cijeli jug Domovine.

GALA HOME 740px
Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Sirnica Uskrs 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije