Ostanimo u kontaktu

DONOSIMO PROGRAM SUSRETA

XV. Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret održat će se u Stonu, Neumu, Metkoviću, Opuzenu, Pločama, Ljubuškom i Čapljini

Objavljeno prije

Od 10. do 12. listopada u Stonu, Neumu, Metkoviću, Opuzenu, Pločama, Ljubuškome i Čapljini održat će se XV. Neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret.

Jubilarno izdanje susreta posvećeno je četvorici jezikoslovaca, prevoditelja i folologa: Krsti Spalatinu, Slavku Pavešiću, Stjepanu Krešiću i Luki Vukojeviću.

Donosimo plakat XV. Neretvanskog književnog, znanstvenog i kulturnog susreta kao i skraćene životopise četvorice jezikoslovaca, prevoditelja i filologa kojima će biti posvećen:

Spalatin, Krsto, hrvatski jezikoslovac (Ston, 15. listopada 1909. – u blizini Punto Gorda, Florida, SAD, 16. prosinca 1994.). Studirao romanistiku na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je 1934. i doktorirao. Radio je kao gimnazijski profesor i lektor u Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi u Zagrebu. Do Drugoga svjetskog rata uglavnom se bavio francuskim jezikom i književnošću, a nakon Drugoga svjetskoga rata bio je lektor za hrvatski jezik na sveučilištima u Rimu i Napulju (1941. – 1948). Zatim je prešao u SAD, gdje je predavao na Wesleyan College u Iowi (1948. – 1952.), a zatim talijanski i francuski jezik na Sveučilištu Marquette u Milwaukeeiju (1952. – 1975.). Nakon umirovljenja bavio se kontrastivnom lingvistikom, a 1990. objavio je Peterojezični rječnik europeizama. Pisao je, među ostalim, za iseljeničke časopise Hrvatska revija i Journal of Croatian Studies te za zagrebački časopis Marulić.

Pavešić, Slavko, hrvatski jezikoslovac (Konjic, Bosna i Hercegovina, 9. lipnja 1912. –Beograd, 9. prosinca 1975). Na Filozofskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1936. i doktorirao 1960. disertacijom Jezik Stjepana Matijevića. Bio je srednjoškolski profesor, a od 1950. radio je u Institutu za jezik JAZU. Objavio je radove iz povijesti i suvremenosti hrvatskoga jezika, iz dijalektologije i leksikografije. Urednik je i suautor Jezičnoga savjetnika s gramatikom (1971.), koautor Priručne gramatike hrvatskoga književnog jezika (1979.) i Povijesnoga pregleda, glasova i oblika hrvatskoga književnog jezika (1991.). Sudjelovao je u izradbi Matičina Pravopisa hrvatskosrpskoga književnog jezika (1960.) i Rječnika hrvatskosrpskoga književnog jezika (1967.) te Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1967.). U Institutu je neumorno radio na širenju jezične kulture i na podizanju mladoga znanstvenoga kadra, ali je njegov glavni i najteži zadatak bio završetak gotovo stogodišnjega posla na Akademijinu Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika i na osmišljavanju njegovih Dopuna. Počeo je kao obrađivač, a kao njegov posljednji urednik umro na skupu o Đuri Daničiću, prvom uredniku toga velikoga rječnika.

Krešić, Stjepan, hrvatski klasični filolog i književni prevoditelj (Vinine, Donje Hrasno, Neum, Bosna i Hercegovina, 22. veljače 1915. – Ottawa, Kanada, 21. travnja 1984). Diplomirao i doktorirao filologiju 1941. u Zagrebu. God. 1959. iselio se u Kanadu, gdje je bio profesor na Odsjeku za klasičnu filologiju Sveučilišta u Ottawi. Objavio je više grecističkih i latinističkih studija, a zapaženi su i njegovi prijevodi Krika i bijesa W. Faulknera i Posmrtnih spisa Pickwickova kluba Charlesa Dickensa. Prevodio je i Oscara Wildea, Steinbecka, Zweiga… Uredio je zbornik Suvremena književna hermeneutika i interpretacija klasičnih tekstova (Contemporary Literary Hermeneutics and Interpretation of Classical Texts, 1981). Nekoliko je dana prije smrti u zrakoplovu tijekom povratka s Martinika s Vinkom Grubišićem razgovarao o svojim planovima, o opsežnoj Povijesti hrvatske kulture u četiri poglavlja (na engleskome). Tada je dovršavao Predrenesansu te radio na razdoblju Od Ilirskog preporoda do Prvog svjetskog rata. Prvi je dio Predrenesanse bio priređen, a objavljen je posmrtno pod naslovom The Principal Characteristics of Croatian Literary Culture in the Middle Ages (Journal of Croatian Studies, XXV–XXVI/1983–84). Prevodio je s latinskoga, grčkoga, engleskoga i francuskoga, proučavao izgovorne razlike između američkoga i britanskoga engleskog. Grubišić njegovim najvažnijim tekstom o hrvatskoj književnosti drži The Principal Characteristics of Croatian Literary Culture in the Middle Ages, pregled hrvatske srednjovjekovne književnosti.

Vukojević, Luka, hrvatski jezikoslovac (Šipovača, Ljubuški, Bosna i Hercegovina, 7. listopada 1955. – Zagreb, 24. lipnja 2011.). Osnovnu je školu polazio u rodnome mjestu, a gimnaziju u Ljubuškome. Na Filozofskome faklultetu u Zagrebu završio je 1979. studij kroatistike i filozofije. Godinu je dana radio u Školi za strane jezike u Zagrebu, od 1980. do 1987. na Pedagoškome fakultetu u Osijeku, od 1987. do 1991. bio je lektor hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Touluseu, a od 1991. do umirovljenja radio je na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Magistrirao je 1985. s temom Lingvometodički pristup nezavisnosloženoj rečenici, a doktorirao 2005. s temom Izražavanje posljedičnih odnosa u hrvatskome standardnom jeziku (priređena kao knjiga 2008.). Luka Vukojević autor je brojnih stručnih članaka iz područja standardologije i sintakse. Autor je najvećega dijela najopsežnijega hrvatskog jezičnog priručnika koji nosi naslov Hrvatski jezični savjetnik (1999.) te je jedan od autora knjige Jezični savjeti (2010. i 2011.).

ZA SKLADNIJE I UGODNIJE PREDŠKOLSKE DANE

U Dječjem vrtiću Metković nastavljaju se edukacije odgojitelja

Objavljeno prije

Provedbom projekta „ Za skladnije i ugodnije predškolske dane u Dječjem vrtiću Metković“ UP.02.2.2.08.0020 , nastavljeno je stručno usavršavanje odgojitelja, ovaj put pod nazivom Uvodni Korak po korak u radu s djecom predškolske dobi. Projekt provodi Grad Metković u partnerstvu s Dječjim vrtićem Metković, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda u 100%-tnom iznosu, unutar Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. Vrijeme provedbe projekta je 30 mjeseci. Ukupna vrijednost projekta je 6.083.886,65 kuna.

Edukacija  Uvodni Korak po korak u radu s djecom predškolske dobi , koju provodi Pučko otvoreno učilište Korak po korak iz Zagreba, gotovo je nezaobilazna za sve odgajatelje koji ulaze u profesiju, kao i za one koji žele osvježiti postavke razvojno-primjerenog pristupa. Sudionicima daje vezu između teorijskog uporišta razvojno- primjerenog pristupa i njegove primjene u praksi, saznanja o važnosti i načinu formiranja okruženja za učenje djece, o važnosti igre, individualizaciji i načinima prilagodbe plana i programa, o načinima praćenja i bilježenja djetetova razvoja, kao i o strategijama uključivanja roditelja u svijet predškolskog odgoja.

„Sadržaj publikacije isključiva je odgovornost Grada Metkovića.“

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije