Ostanimo u kontaktu

NACIONALNI STOŽER

Uvodi se poseban režim za putnike koji dolaze iz BiH, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije

Šef Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu Davor Božinović rekao je da se uvodi obvezna samoizolacija za osobe iz četiri države u kojima je lošija epidemiološka situacija. Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da je više od 92 posto novooboljelih od Covid-19 mlađe od 60 godina koji nemaju kliničke simptome, što je indirektan pokazatelj da je virus mutirao

Objavljeno prije

U Hrvatskoj je danas nekoliko županija objavilo da imaju novih slučajeva zaraze koronavirusom. Za razliku od jučer kada je bilo 30 novooboljelih, danas je 22 novooboljelih. Najviše novih slučajeva dolazi iz Grada Zagreba. Žarište je Đakovo gdje je zaraženo 13 časnih sestara iz samostana.

U posljednja 24 sata u Hrvatskoj je zabilježeno 22 novooboljelih. 18 osoba je na bolničkom liječenju.

Davor Božinović je rekao da prate situaciju kako bi donijeli najbolje preporuke. Poseban režim se uvodi za ulazak osoba iz BiH, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije. Za njih će biti određena samoizolacija od 14 dana.

Obveza se ne primjenjuje na one koji su u tranzitu kroz navedene zemlje. Druga odluka se odnosi na izmjenu u javnom prometu po kojoj vozači i ostali zaposlenici i putnici moraju obavezno koristiti medicinske maske te se pridržavati općih mjera.

Poziv Milanoviću da proglasi izvanredno stanje

– To je kampanja. To su ljudi koji od prvog dana ne razumiju što se ovdje radi. To je vrlo lako pokazati s obzirom na epidemiološku situaciju. Što se tiče trenutačne situacije, mi, da ne bi došli u situaciju da se borimo s eksponencijalnim rastom donosimo mjere kao što smo donosili u prvoj fazi. Tako radimo i sada. Raste nam broj oboljelih iz ovih zemalja za koje smo uveli novi režim. Na prvo  mjestu će nam biti zdravlje hrvatskih građana, rekao je Božinović.

Blaži simptomi virusa

– Većina novooboljelih ima blage i gotovo nikakve simptome. Dosta njih ima samo nalaz pozitivan bez ikakvih simptoma, rekla je Alemka Markotić.

– Bitna je količina virusa i njegova sposobnost da prodre kroz stanice. Čini se da on nije tako snažan sada, dodala je.

– Kada ste vi razmaknuti na otvorenom prostoru teže je nekome prenijeti veću količinu virusa, ali sve je to na razini percepcije.

Koronavirus u Zadru

– Provedeno je nekoliko stotina testiranja, a utvrđeno je sedam pozitivnih osoba. Zadar je stavljen pod kontrolu, rekla je epidemiologinja.

Lokalna transmisija u Zagrebu

Imamo uvid u institucije, a kolege na terenu su upoznate sa svim podacima. Osoba se bilježi prema svome prebivalištu, ali ovisi i o boravištu. Ono što je bitno jest da mreža funkcionira. Hrvatska se već neko vrijeme nalazi na popisu zemalja s lokalnom transimisijom. Virus je takav da se lako širi i prisutan je u populaciji.

Mjere za vjenčanja i veća okupljanja

Još nema promjena, ali svakako treba pohvaliti organizatore. Oni su odgovorni za svu provedbu mjera u ovakvim okolnostima.

Što se tiče mjera za vjenčanje neće biti nikakvih promjena zasad, rekla je epidemiologinja Bubaš. Javlja: Vecernji.hr

PROMETNO POVEZIVANJE KRAJNJEG JUGA

Autocesta do Dubrovnika bit će najskuplja u Hrvatskoj: Kilometar će koštati čak 193 milijuna kn

Procjenjuje se da će promet od Metkovića do Dubrovnika do 2030. porasti 6,2, a turistički 29 posto

Objavljeno prije

Foto: Milan Sabic/PIXSELL

Dubrovnik i krajnji jug krajem sljedeće godine trebali bi Pelješkim mostom napokon biti spojeni s ostatkom Hrvatske. Nekoliko mjeseci nakon otvaranja za promet mosta, koji će privremeno biti spojen na postojeće lokalne prometnice na Pelješcu, bit će gotove i pristupne ceste. A od 2029. do najjužnijeg hrvatskog grada trebala bi biti izgrađena i autocesta, navodi se u Prethodnoj studiji izvedivosti povezivanja južne Dalmacije, koja je nedavno dovršena i koju su za Hrvatske autoceste izradile tvrtke Trafficon iz Zagreba i Pro Urbe iz Budimpešte.

Investicija teška 9,1 mlrd. kuna

Ipak, od Metkovića do Dubrovnika i te 2029. ne bi se u cijelosti išlo autocestom jer se nova autocesta planira spojiti na pristupne ceste Pelješkom mostu, a koje se grade u profilu brzih cesta. Ukupno će se od čvora Metković do čvora Dubrovnik sagraditi 47 kilometara autoceste u punom profilu te još 12 km spojnih cesta. Procijenjena vrijednost investicije je čak 9,1 milijardu kuna, odnosno 1,2 mlrd. eura. To je čini najskupljom autocestom u Hrvatskoj – kilometar gradnje će koštati oko 26 mil. eura, odnosno oko 193 mil. kuna.

Foto: Milan Sabic/PIXSELL Radovi na izgradnji Pelješkog mosta

Za usporedbu, cesta DC403 kod Rijeke koja zasad slovi kao najskuplja u RH, a duga je 3 km, košta 152 mil. kn/km. Gradnja obiju tih prometnica skupa je zbog brojnih objekata na njima. Na autocesti prema Dubrovniku, u podsektoru 1 od čvora Metković do čvora Pelješac koji je dužine 18,4 km predviđena je gradnja mosta preko Neretve dugog čak 2960 metara, dok je Pelješki mosta dug 2,4 km. U tom podsektoru gradit će se i tunel Ježevac dug 3005 metara.

Predviđena je gradnja i dva interregionalna čvora – Metković i Pelješac te još dva čvora – Opuzen i Duboka kao i izgradnja 5,5 km spojne ceste od čvora Pelješac do čvora Duboka. Procijenjena vrijednost gradnje podsektora 1 iznosi 3,95 mlrd. kuna. Podsektor 2, od čvora Rudine do čvora Osojnik, dug je 28,6 km, a investicija bi stajala 5,15 mlrd. kn. Na toj su trasi od važnijih objekata tunel Crvena greda dug 2370 m te vijadukt Dužani dug 725 m. I u ovom podsektoru predviđena su dva interregionalna čvora – Doli i Osojnik te tri čvora – Ston, Rudine i Slano. Spojna cesta od čvora Stona do čvora Doli bit će duga 6,6 km.

Prema prometnim modelima iz predstudije, lokalni promet na dionici od Metkovića do Dubrovnika do 2030. trebao bi porasti za 6,2%, a turistički za 29% u odnosu na promet iz 2019., a do 2040. 9,4%, odnosno 70,9%. Što se tiče plana aktivnosti za realizaciju ovog projekta, prvi korak je njegovo uvrštavanje u Program građenja i održavanja javnih cesta 2021.–2024.

Radovi bi počeli krajem 2024. i trajali do drugog kvartala 2029. U financiranju gradnje te najskuplje hrvatske autoceste računa se na EU fondove, odnosno europski instrument za oporavak od koronakrize Next Generation, prema kojem je Hrvatskoj pripalo 9,4 mlrd. eura. Jedan od glavnih hrvatskih argumenta za europska sredstva bio bi da je ta dionica dio buduće Jadransko– jonske autoceste.

Mapa Pelješkog mosta, autoputa i pristupnih cesta

No, kako doznajemo, moguća je i gradnja po koncesijskom modelu, sličnom onom na Istarskom ipsilonu ili na autocesti Zagreb – Macelj. Kreditno zaduženje nije opcija jer HAC, koji je ionako preopterećen dugovima, nema snage za tako veliko dodatno zaduženje.

Početak poslije Nove godine

– U HAC-u ima znanja i iskustva za realizaciju ovog projekta. S njime krećemo poslije Nove godine kad autocesta do Dubrovnika uđe u novi četverogodišnji Program građenja javnih cesta. Dionica je duga samo 47 km, no na njoj su brojni objekti zbog čega je njezina gradnja tako skupa – objašnjava predsjednik uprave HAC-a Boris Huzjan.

Dodaje da je trasa autoceste prema Dubrovniku na tragu prijašnjih projekata te da su na trasi predvidjeli i novi čvor – Rudine, koji je priprema za neku buduću fazu spajanja s autocestom koja bi se gradila na Jadransko–jonskom pravcu i zaobilazila bi Pelješki most, a kod čvora Osojnik spajalo bi se na autocestu koja bi išla kroz BiH prema Crnoj Gori.

– Veliki je izazov prihvatiti se tog posla. Autocesta financijski i po prometu nije opravdana, to se vidi i iz predstudije, no autoceste se grade da se digne gospodarstvo, da se smanji broj poginulih – govori Huzjan i dodaje da se na svakom čvoru se mogu otvarati gospodarske zone.

Unutar HDZ-a postojali su otpori gradnji autoceste prema Dubrovniku, prije svega iz splitske struje u kojoj navodno smatraju da je Dubrovnik već dobio dosta EU novca za Pelješki most, pristupne ceste i Zračnu luku Dubrovnik pa bi sad trebalo dati više sredstava za njihove projekte. No, prema svemu sudeći, autocesta prema Dubrovniku ipak će se graditi.

Piše Josip Bohutinski / Vecernji.hr

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama15 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije