Ostanimo u kontaktu
JURA SHOP – AKCIJA Vikend

USKORO SE OTVARAJU GRANIČNI PRIJELAZI

Iz ureda ministrice vanjskih poslova BiH navode da mogu udovoljiti zahtjevu Hrvatske jer je to u interesu i BiH

Objavljeno prije

Stanovnici pograničnih područja koji već šest mjeseci ne mogu normalno prelaziti državnu granicu čini se ipak mogu odahnuti.

Zbog suzbijanja epidemije koronavirusa svi malogranični prijelazi zatvoreni su još sredinom ožujka pa je lokalno stanovništvo za prelazak državne granice trebalo putovati i po tridesetak kilometara do glavnih graničnih prijelaza za međunarodni cestovni promet.

Nakon što su više puta apelirali te potpisivali peticije za otvaranje tih prijelaza, čini se da su institucije odlučile reagirati i ponovno otvoriti malogranične prijelaze za lokalno stanovništvo. Bosanska strana prihvatila je zahtjev hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova te se uskoro očekuje otvaranje svih malograničnih prijelaza između Hrvatske i BiH.

– Iako je epidemiološka situacija i dalje osjetljiva, smatramo nužnim da se olakša prelazak granice s obzirom na početak nove školske godine i potrebu obavljanja gospodarskih i poljoprivrednih aktivnosti u pograničnim područjima – navodi se u dopisu upućenom Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine u kojem se traži otvaranje prijelaza za pogranični promet lokalnog stanovništva.

Iz ureda ministrice vanjskih poslova BiH Bisere Turković navode da mogu udovoljiti zahtjevu Hrvatske jer je to u interesu i BiH. Tako bi se trebala prekinuti agonija ljudi uz granicu koji umjesto pedesetak metara za odlazak u Metković moraju prevaliti dvadeset kilometara i još čekati u koloni po sat vremena na graničnom prijelazu u Doljanima.

Ljudi uz granicu su ogorčeni te je još ljetos organizirana online peticija kojom se tražilo da se lokalnom stanovništvu omogući lakši prelazak državne granice bez obveza samoizolacije i ikakvih ograničenja.

Korona-kriza je tako stanovnicima uz granicu okrenula život naopako, međutim, nakon najava da će se ipak otvorit malogranični prijelazi, a među njima i Gabela Polje koji je svojevrsna žila kucavica lokalnog stanovništva, mnogi su odahnuli.

GP Gabela Polje, prema sporazumu RH i BiH, malogranični je prijelaz za lokalno stanovništvo, ali se svako pola godine prekategorizira za međunarodni putnički promet, čime se rasterećuje prijelaz u Doljanima. I tako to funkcionira već sedam godina. Nažalost, sada je korona-kriza sve usporila, povjerenstvo za granice se nije sastalo pa stanovnici Gabela Polja i Gabele u Metković moraju putovati okolo preko Doljana.

Slično je i u Vrgorcu gdje su otvoreni prijelazi Orah i Crveni Grm, dok je Podprolog zatvoren, pa lokalno stanovništvo mora kružiti petnaestak kilometara da bi ušlo u Hrvatsku ili pak u Imotskoj krajini gdje je zatvoren lokalni prijelaz između Aržana u Hrvatskoj i Vinice u BiH.

Međutim, državne institucije su ipak reagirale na apele građana koji žive uz granicu s Bosnom i Hercegovinom koji su se, kako sami tvrde, do sada osjećali kao građani dugog reda. Pitaju se zašto Hrvatska nije otvorila malogranične prijelaz s BiH istovremeno kada je to učinila sa Slovenijom, uz napomenu da se korona ne širi preko “lokalnih” prijelaza jer svi koji žele ući u Hrvatsku ionako završe u kolni na međunarodnim cestovnim prijelazima Doljani, Aržano ili Orah, piše Slobodna Dalmacija.

PANDEMIJA UZROKUJE BROJNE PROBLEME

I neretvanski ugostitelji i turistički radnici osjećaju posljedice zdravstvene krize

Objavljeno prije

Autor

Svake godine u proljeće na cestama u dolini Neretve gledali smo sve veći broj autobusa s turistima koji su dolazili ili na jednodnevne izlete ili su bili u tranzitu, vlasnici lađa i naši ugostitelji pripremali su se za prihvat gostiju i vožnju lađama sve do kasne jeseni, a česti posjetitelji naših muzeja i močvara bili su i učenici iz cijele Hrvatske.

Nažalost, prošle godine znamo što se dogodilo, a to što se dogodilo umanjilo je interes gostiju i mogućnosti dolazaka, što se opet odrazilo na domaće ugostitelje, agencije , iznajmljivače i druge subjekte u turističkom lancu.

Ni ove godine nema svadbenih svečanosti, nema izleta učenika, ali ni umirovljenika, nema domaćih ni stranih gostiju. Turistički djelatnici i ugostitelji trude se „preživjeti“ veliku zdravstvenu i gospodarsku krizu iako su prihodi uvelike smanjeni, a epidemiološke mjere moraju se poštivati.

Osim toga ne zna se točno hoće li se održati i kada će se održati prve pričesti i krizme.

I iz drugih hrvatskih regija stižu informacije o teškoćama turističko-ugostiteljskog sektora, ali stižu i razne informacije as potencijalno emitivnih turističkih tržišta.

Za bilo kakvu ocjenu ili prognoze o ovogodišnjoj turističkoj sezoni ovise prije svega i nakon svega o epidemiološkoj situaciji u našoj zemlji, a posebice zbog činjenice da smo prema europskim standardima većinom u „crvenoj zoni“.

Bez značajnog smanjenja broja oboljelih nema svrhe govoriti o turističkoj sezoni i rezultatima, a tako će biti sve dok se stanje ne promijeni.

Stoga je procijepljenost stanovništva i turističkih djelatnika  od iznimne važnosti za bilo kakve turističke ocjene i prognoze za ovu godinu.

Ukoliko se do početka lipnja procijepi 70 tisuća radnika u turizmu  te oko 40 tisuća iznajmljivača , situacija bi se mogla okrenuti u našu korist jer bi tako došli do „zelene“ zone na epidemiološkoj karti Europe.

S obzirom na bitno smanjenje turističkih prihoda brojne županijske turističke zajednice uputile su zahtjeve da se umanje razne pristojbe koje iznajmljivači i drugi u lancu moraju plaćati.

Iz ministarstva turizma dolaze izjave kako će se za obiteljske iznajmljivače prepoloviti paušal turističke pristojbe  i turistička članarina, i to za 50 posto. Međutim, ostaje problem poreznog paušala od 350 do 1500 kuna po krevetu, a on je u nadležnosti Ministarstva financija .  Naime , iako od noćenja i gostiju nema ni traga ni glasa,  iznajmljivači su do kraja ožujka morali platiti prvu ratu poreznog paušala. Prošle godine ta je prva rata bila otpisana i nije se morala platiti.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija Sl5 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px
HUMANITARNA AKCIJA – OBITELJ VUKŠA

Najčitanije