Ostanimo u kontaktu

DRAMA NA KORČULI i PELJEŠCU

Unatoč izričitoj zabrani paljenja vatre na otvorenom, neki su otočani odlučili subotnje popodne iskoristiti upravo za to

Objavljeno prije

Foto: Čitatelji

Kako Dubrovački vjesnik doznaje od načelnika Kuzme Tomašića, požar u Smokvici je sve veći i sve opasniji. Prvu dojavu o dimu u smokviškom dijelu Smolinje gdje se nalaze maslinici uputili su policijski službenici jutros u 4,30 sati.

– Budući da je zapuhala jaka bura, odmah smo dignuli cijeli otok, požar trenutno gasi 40 vatrogasaca, 12 vozila, a čekamo i kanadere koji ne mogu uzletjeti iz Zadra zbog jake bure. Vatra nije ni blizu pod kontrolom, opožareno je oko 4 kvadratna kilometra, kreće se prema Smokvici, ali kuće za sad nisu ugrožene, – javlja nam Tomašić.

Ono što je posebno zabrinjavajuće u priči je činjnica da je do požara došlo zbog neopreznog i nedopuštenog paljenja korova na otvorenom. Unatoč izričitoj zabrani paljenja vatre na otvorenom, neki su otočani odlučili subotnje popodne iskoristiti upravo za paljenje vatre nakon čega je izbio požar. Taj je požar izgašen u roku od pola sata, no ponovo se aktivirao tijekom noći otprilike 150 metara dalje.

Požar je buknuo i u Orebiću, točnije na odlagalištu smeća Kavi u Podvlaštici, jučer u 20 sati. Kako doznajemo od zapovjednika DVD-a Orebić Nikše Nogala, s gašenjem su započeli već u 20,13 sati, a intervencija je jako zahtjevna zbog otrovnih plinova.

– Sanirali smo otvoreni plamen, ali ne pomažu nam jaki udari bure. Na terenu je 20 vatrogasaca i sva dostupna vozila te desetak vatrogasaca iz Vignja. Koristimo svu tešku mehanizaciju, trenutno natapamo rubne djelove požara te prevrćemo smeće kako bi ga rashladili. Dobra je vijest što vjetar nosi požar i plinove dalje od naseljenog područja, mjesto nije ugroženo. Neugodna je okolnost što gori plastika pa zbog plinova moramo gasiti u dišnim maskama. Radi se o jako zahtjevnoj intervneciji, – ističe zapovjednik Nogalo kojeg smo uhvatili u trenutnku organiziranja nove, jutarnje smjene.

Kako neslužbeno doznajemo od stanovnika Orebića, i ovaj bi se požar mogao prepisati ljudskom faktoru i grešci. Kako dozanjemo, smeće se navodno ne skuplja tijekom vikenda te se neadekvatno zbrinjava, a uzrok požara je još uvijek nepoznat, piše.

KAKO DO OBRADIVIH POVRŠINA I INTENZIVNE POLJOPROVREDE

Dubrovačko-neretvanska županija želi unaprijediti poljoprivredu

Objavljeno prije

Autor

Neretvanski poljoprivrednici desetljećima naporno rade kako bi svoju proizvodnju voća i povrća čim prije unaprijedili, sve zbog veće, brže i kvalitetnije proizvodnje, očekujući pri tomu i veće osobne prihode.

Nažalost, u tim nakanama česte su im prepreke vremenske nepogode, sortimenti, slanost tla, usitnjeni posjedi, poremećaji na domaćem i svjetskom tržištu, nepotpuna izgrađenost sustava za navodnjavanje, problemi vezani za raspolaganje državnim zemljištem, a ponekad i nemogućnost dobivanja poticaja ili subvencija.

Sa svim tim nedaćama suočavaju se desetljećima očekujući od svake nove državne strategije bolje učinke i sigurniju egzistenciju.

Dubrovačko-neretvanska županija sukladno svojim strateškim dokumentima i financijskim mogućnostima putem svojih upravnih i drugih tijela, a u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede pokušava riješiti do sada neriješena pitanja navodnjavanja poljoprivrednih površina.

Trenutačno je , među ostalima, važan projekt navodnjavanja Donje Neretve i obrane od prodora morske vode zbog koje nije moguća intenzivna poljoprivreda.

Županija, Ministarstvo i Hrvatske vode već ostvaruju neke odrednice projekta navodnjavanja Donje Neretve „teškog“ 600 milijuna kuna. Bilo bi dobro ubrzati realizaciju cjelokupnog projekta, ali to ovisi o nizu drugih čimbenika, prije svega onih financijskih.

Naše je mišljenje da bi se konačno sve institucije u državi i u Županiji mogle i trebale pozabaviti stanjem u krškim poljima Jezero i Jezerac na području općine Pojezerje.

Doduše, u Jezeru ( površine su dijelovi općine Pojezerje, Vrgorca i Ploča) uspješno se razvija vinogradarstvo i voćarstvo, ali brojne čestice zemljišta i dalje su neobrađene. I na tom području morali bi postojati planovi i programi odvodnje viška voda (regulacija Matice), planovi komasacije i slični projekti kako bi se na tom području mogla razvijati intenzivna poljoprivreda. Krško polje Jezerac predstavlja poseban slučaj s obzirom na činjenicu da je polovica polja na teritoriju Bosne i Hercegovine a polovica u Hrvatskoj, te da je u zimskoj polovici godine mjesecima pod vodom. Nekada su na Jezercu uspijevali kukuruz, pšenica, vinova loza, razno povrće i duhan, a danas nije obrađeno niti pet posto površine. Znači, valjalo bi razmisliti o isplativosti odvodnje, mogućoj komasaciji, i drugim projektima kako bi se zemljište vratilo prvotnoj namjeni, proizvodnji hrane.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama14 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije