Ostanimo u kontaktu

UDRUGA MLADIH KOLEKTIV

Ulice Metkovića ukrašene siluetama poznatih sugrađana

Objavljeno prije

Članovi Udruge mladih Kolektiv na četiri lokacije u Metkoviću postavili su siluete poznatih Metkovaca.

Na križanju ulice Put Narone poznatije kao Crni put i ulice Neretvanskih gusara u kojoj je većinu svoga života provela ova znamenita Metkovka, postavljena je silueta Ive Petrušić. Ova znamenita i skromna dobrotvorka zbog svoje nesebičnosti i da u svakome trenutku pomogne svojim posebnim vještinama, bila je srce i duša ovoga grada tijekom druge polovice 20. i početka 21. stoljeća, a glasovita i izvan Metkovića i doline Neretve.

Silueta,

U ulici Andrije Hebranga, nedaleko kuće u kojoj je dio života proveo ovaj znameniti hrvatski pjesnik, postavljena je silueta Stojana Vučičevića. Ovaj ugledni pjesnik, putopisac, prevoditelj i novinar je u svojim djelima često pronalazio inspiraciju u svom neretvanskom kraju i Metkoviću.

Silueta, Stojan Vučičević

U ulici Stjepana Radića, na rodnoj kući ovog znamenitog hrvatskog redatelja i rođenog Metkovca postavljena je silueta Obrada Gluščevića. Ovaj ugledni glumac, kazališni, televizijski i filmski redatelj i scenarist je u svojim vijednim ostvarenjima često tražio inspiraciju u neretvanskom kraja i rodnom Metkoviću, a ostao je zapamćen i kao jedan od inicijatora i sudionika početka gradnje najznačajnije kulturne ustanove grada Metkovića, Gradskog kulturnog središta tj. nekadašnjeg Doma kulture.

Silueta, Obrad Gluščević

U ulici Ivana Gundulića u kojoj je kraći dio svoga života proveo zanmeniti hrvatski pjesnik i rođeni Metkovac, postavljena je silueta Ivana Slamniga. Ovaj značajni književnik, prevoditelj, književni znanstvenik, esejist, sveučilišni profesor i komparatist u svojim brojnim djelima proze i poezije često pronalazi inspiraciju u rodnom Metkoviću te neretvanskom kraju.

Silueta, Ivan Slamnig

Dizajn silueta napravio je grafičar Miroslav Mrva iz Zagreba, a prema riječima autora i voditelja projekta Ivan Volarević, u dogledno vrijeme možemo očekivati još pokoju siluetu poznatog Metkovca na našim ulicama.

Projekt je financiran sredstvima Dubrovačko-neretvanske županije, uz sponzorstvo Udruge osoba s invaliditetom Prijatelj i tvrtke Vrata plus.

KAKO POMOĆ POLJOPRIVREDNICIMA

Može li se smanjiti uvoz i povećati domaću proizvodnju

Objavljeno prije

Autor

Neretvanski i drugi hrvatski poljoprivrednici desetljećima upozoravaju na posljedjice nekontroliranog uvoza voća i povrća, ali hrane općenito, smatrajući da uz potpore države i bolju organizaciju proizvodnje i tržišta, sami mogu proizvesti dostatne količine većine vrsta voća i povrća.

Međutim, ti njihovi apeli nikako da nađu plodno tlo, unatoč nastojanjima resornog ministarstva i same Vlade RH da na razne načine pomognu poljoprivrednicima.
Jer, ako je točno, a vjerojatno jest, da smo samo u prva dva mjeseca ove godine u Hrvatsku uvezli povrća u vrijednosti od 29 milijuna eura, a od toga najviše krumpira (za pet milijuna eura, ili 9000 tona), što je za 20 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, tada se moramo zapitati dokle tako.

Prošle godine , prema statističkim podacima, Hrvatska je uvezla voća i orašastih plodova, agruma i lubenica u vrijednosti od 36 milijuna eura,iako je količinski u odnosu na prethodnu godinu uvoz bio manji za 1,8 posto nego godinu ranije.

Oko 60 posto uvoza otpada na banane i agrume, ali je uvezena i značajna količina jabuka , kulture kojoj je Hrvatska tradicionalno stanište. Međutim, iz inozemstva u našu zemlju stižu velike količine kapule, češnjaka, mrkve, repe i cikle, a samo iz Srbije stiglo je 1000 tona salate od ukupno uvezene 1923 tone.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede Hrvatska je 2018.godine imala dostatnu proizvodnju trešanja i višanja te mandarina, a podmirivali smo potrebe za jabukama s 92 posto.

Proizvodnja kupusa može zadovoljiti malo više od 90 posto domaćih potreba, a lubenica i dinja s oko 77 posto.

Nedostatak određenih voćnih i povrtlarskih kultura mogao bi se posebno osjetiti dođe li do drugog vala pandemije koronavirusa, pa Vlada i resorno ministarstvo ulažu dodatne napore kako bi domaćim proizvođačima pomogli u većoj i bržoj proizvodnji hrane za potrebe hrvatskog tržišta.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije