Ostanimo u kontaktu

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Udruga mladih Kolektiv iz Metkovića traži adekvatan prostor

Objavljeno prije

Udruga mladih Kolektiv iz Metkovića je u potrazi je za adekvatnim prostorom. Tim povodom oglasili su se priopćenjem koje ovom prilikom prenosimo u cijelosti:

Živimo u bolesnom gradu!

Vjerojatno svi koji će čitati ovaj članak čuli su nekad za udrugu mladih Kolektiv, dobar dio vas je prisustvovao nekom događaju organiziranom od Kolektiva, a neki od vas su organizirali događaje preko Kolektiva ili podržavali rad Kolektiva na neki način. Ne uveličavamo ulogu Kolektiva u Metkoviću ali činjenica je da od osnivanja 2003. dakle prije 16 godina, da su ga različite generacije od osnivanja ponovno obnavljale pa su tako djelovanja Kolektiva podijeljena poslije 2003. na 2006. pa 2009., 2012. i na kraju 2017. otkad djeluje do danas 2019.

Prošlo je tu mnogo ljudi, organizirano puno događaja, stvoreno suradnji,prijateljstava, no ono što su sve te generacije željele bio je prostor gdje će se družiti, razvijati ideje, stvarati nove projekte, organizirati događaje,koncerte, neformalno se educirati, razvijati programe, zabavljati se, ugostiti druge.

Prostor je uvijek bio predmet razgovora,prvo traženja nekretnina u vlasništvu Metkovića, zatim RH, na kraju privatnih prostora sa povoljnim najmom.

Nekretnina u vlasništvu grada Metkovića za udrugu mladih nema kako nam kažu u gradskoj upravi, zatim nekretnina u vlasništvu RH ima ali kako nam kažu u gradskoj upravi to je teško dobiti(?), a privatnih prostora sa najmom koji su oni spremni plaćati nema. I tako su se sve generacije vrtile u krug u koji je ušla i ova generacija.

Ne želimo se pomiriti sa tim odgovorima koji su zapravo izgovori. Prostor je preduvjet razvoja,a mi se želimo razvijati. Znamo što želimo i što nam treba, a to je upravo prostor. Tražimo više od onih koji odlučuju jer vrijedimo više od ovoga što nam nude. No da nismo mi to izmislili te da je veliki problem to što mladi nemaju prostor prepoznala je i EU te je u svojim smjernicama za razdoblje od 2019. Do 2021. Pod točkom 9. PROSTOR I SUDJELOVANJE ZA SVE- Osnažiti demokratsko sudjelovanje i autonomiju mladih te osigurati prostore za mlade u svim domenama društva. Osigurati infrastrukturu i fizičke prostore koje vode mladi, takozvane prostore za mlade, koji su autonomni, otvoreni, sigurni, pristupačni svima, i koji nude profesionalnu potporu razvoju mladih i prilike za njihovo sudjelovanje.

Uloga udruga u demokratskom društvu je velika, zapravo odlučujuća u stvaranju budućnosti grada ili države. O tome postoje dokumentacije,članci,znanstvena, sociološka istraživanja, knjige debele i tanke.

Čitajući upravo o toj temi tj. urbanizmu,planiranju razvoja civilnog sektora i prostornim rješenjima u drugim gradovima lijepe naše kako bi stvorili sliku gdje smo i u kakvoj smo situaciji mi mladi,ovdje u Metkoviću i Dolini, naprama drugim gradovima u našem okruženju najbolje bi mogli opisati sa pojmom bolesni grad, dakle živimo u bolesnom gradu. Pojam bolesni grad odavno postoji a on opisuje gradove u kojima nema javnog života, koji su samo spavaonice, te oni u kojima je previše izražena individualnost građana, dakle gdje nema solidarnosti.

Zato je ovaj članak pokušaj da pokrenemo priču oko tog problema te da nađemo najbolje rješenje za sve.

Nastavit će se …

Ivan Gluščević,
Udruga mladih Kolektiv Metković

U galeriji pogledajte kako izgleda Klub kulture u Križevcima i kako bi Kolektivci željeli da to izgleda i u Metkoviću:

VJERSKI ŽIVOT

Što slavimo svetkovinom Tijelova?

Objavljeno prije

U Hrvatskoj je blagdan Tijelova 2001. godine proglašen državnim praznikom i neradnim danom, a za Katoličku crkvu svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak.

Danas slavimo blagdan Tijelova, blagdan koji se slavi u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva, odnosno deveti četvrtak nakon Uskrsa. U Hrvatskoj je blagdan Tijelova 2001. godine proglašen državnim praznikom i neradnim danom, a za Katoličku crkvu svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak. Tijelovo kao posebni blagdan posvećen slavljenju Presvetog oltarskog sakramenta (euharistije nastale na Veliki četvrtak) nastao je u 13. stoljeću, a na cijelo se zapadno kršćanstvo proširio tek u 14. stoljeću. Duguje se viziji jedne augustinske redovnice, sv. Julijane iz samostana kod Liegea u današnjoj Belgiji. Ona je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se na poseban način trebao častiti Presveti oltarski sakrament. Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije. S. Julijana je našla sljedbenike koji su žarko promicali ideju toga blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu. U tome su i uspjeli.

Ukratko, papa Urban IV. godine 1264. objavljuje bulu kojom želi blagdan euharistije proširiti na cijelu Crkvu. Brza smrt spriječila ga je da to doista i učini. Tek u 14. stoljeću, 1317. godine, nakon objavljivanja bule pape Urbana IV – naslov joj je “Transiturus de hoc mundo – Odlazeći s ovoga svijeta” – papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Zapadnu Crkvu. Teološki razlozi uspostave Tijelova mnogo su dublji. Početkom II. tisućljeća počela je opadati učestalost pričešćivanja. Umjesto toga, kao svojevrsni nadomjestak pričešćivanju, pojavili su se različiti oblici euharistijskih pobožnosti izvan mise. Posebnu je važnost u to doba dobivalo pokazivanje svete hostije. Podizanje je postalo jedan od ključnih dijelova euharistijskog slavlja. Najvažnije je bilo vidjeti podignutu hostiju. Još možda važniji teološki razlog je poznato osporavanje stvarne Kristove prisutnosti u posvećenim prilikama kruha i vina nakon čega je vjernička javnost zahtijevala i zdušno prihvatila jedan takav blagdan kojim se potvrđivala vjera u stvarnu Kristovu prisutnost u posvećenim euharistijskim prilikama.

Izvor: vecernji.hr

Nastavi čitati
BP OKTAN 300×250

Najčitanije