Ostanimo u kontaktu

AKTIVA POZITIVA BR. 2

Udruga ‘Dobra’ obilježila Međunarodni dan mladih u Gradskom parku

Objavljeno prije

U ponedjeljak, 12. kolovoza s početkom u 18 h u sklopu projekta AKTIVA POZITIVA br. 2 obilježen je Međunarodni dan mladih. Obilježavanje je započelo u Gradskom parku prezentacijom i radionicom prve pomoći s volonterima Crvenog križa Metković, a kasnije je uslijedio koncert mladih glazbenika.

Partneri na projektu su Grad Metković, Općina Zažablje i Centar za socijalnu skrb Metković.

Ovaj projekt financira Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

MEĐUNARODNI DAN SVJESNOSTI O MUCANJU

Što je mucanje i kako olakšati govor osobe koja muca

Objavljeno prije

Kako bi se ukazalo na problem mucanja te podignula razina razumijevanja o izazovima s kojima se osobe koje mucaju suočavaju, svakog 22. listopada obilježava se Međunarodni dan svjesnosti o mucanju.

Zajednički ga obilježavaju osobe koje mucaju i njihove obitelji te logopedi i drugi stručnjaci, istraživači i kliničari koji se bave mucanjem.

Hrvatska udruga za pomoć osobama koje mucaju “Hinko Freund” obilježava taj dan punih 19 godina od 2000. godine, a Hrvatski je sabor 20. ožujka 2009. godine usvojio prijedlog koji je inicirala Udruga “Hinko Freund” i proglasila 22. listopada “Danom svjesnosti o mucanju u Republici Hrvatskoj”. Time je Hrvatska postala prva država u svijetu koja je na ovaj način i službeno otvorila vrata podizanju svjesnosti o mucanju, boljem razumijevanju i pomoći osobama koje mucaju u našoj zemlji.

Mucanje je poremećaj RITMA I TEMPA govora u kojem je normalan tok govora prekinut čestim ponavljanjem ili produljivanjem glasova, slogova ili riječi ili osoba ne može početi izgovarati riječ. „Osobe koje mucaju točno znaju što žele reći, samo im tijelo u tom trenutku ne dopušta proizvesti prave zvukove u pravom redoslijedu. “Prekidi u govoru mogu biti praćeni učestalim TIKOVIMA kao što su treptanje očiju, drhtanje usana ili čeljusti ili drugim neobičnim oblicima ponašanja koja osoba koja muca radi dok pokušava govoriti. Određene situacije, kao što su govor ispred više ljudi ili razgovaranje na telefon često pogoršavaju mucanje. Najčešće se javlja u predškolskoj dobi, između druge i pete godine života, iako se može javiti i kasnije. Oko 2,5 posto djece predškolske dobi muca. Taj postotak se u školskoj dobi smanjuje na otprilike 1 posto, koliko otprilike ima i odraslih. Dio djece u dobi između druge i pete godine života, kada se govor intenzivno razvija, prolazi tzv. fazu fiziološkog, razvojnog mucanja.

U većini slučajeva, ako se djetetu ne osvijeste, ovi simptomi spontano nestaju. Međutim i normalne razvojne netečnosti, prisutne kod gotovo svakog djeteta, mogu postati uzrok poremećaja i prerasti u “pravo mucanje”. To se može dogoditi ako okolina djetetu osvijesti takva zastajkivanja pa zbog toga ono osjeti potrebu da ga izbjegava ili svlada. Dijete pritom gubi spontanost u govoru, počinje razmišljati o tome kako će što reći, kako pokrenuti i
uskladiti artikulacijske organe, kako i koliko udahnuti. Pri tome dolazi do povećane napetosti, a zastoji postaju jači i učestaliji. Na taj način se stvara zatvoreni krug osjećaja neugode i neuspjeha, iz kojeg je djetetu samom, bez stručne pomoći, teško izići.

Točan uzrok nastanka mucanja još uvijek je nepoznat. Da bi došlo do pojave pravog mucanja obično se poklapaju tri čimbenika: genetska predispozicija, karakteristika osobnosti i provokacijski faktor. Moguće je i neurogeno mucanje kao posljedica ozljede mozga ili moždanog udara.

Postoje različiti pristupi u logopedskoj terapiji mucanja. U svakom je slučaju dugotrajna i kompleksna, a cilj joj je ublažavanje poteškoća. Kada klasične metode ne daju očekivani uspjeh upućujemo djecu u Varaždin koji ima dvije uspješne metode Valmod-Varaždinski model terapije mucanja i MIR–metoda intenzivne rehabilitacije.

Zbog čestih recidiva terapiju treba iznova provoditi i redovito provoditi vježbe kod kuće te biti uporan, uvesti vježbe kao ritual svakodnevnog pranja zuba. Slušanje vlastitog glasa sa zakašnjenjem (delay efekt) usporava govor i tim usporavanjem govor postaje tečan i bez grčeva artikulacijske muskulature koji su prisutni kod mucanja. Aktiviramo kašnjenje pri kojem će govor biti usporen tako da je tečan i bez zamuckivanja. Danas većina ljudi ima smartphone te su razvijene brojne aplikacije koje omogućuju delay efekt koji pomaže u komunikaciji preko telefona.

Poznato je kako osobe koje mucaju nemaju problema dok pjevaju jer naš mozak tijekom pjevanja funkcionira drugačije nego što je to slučaj kod govora, pri pjevanju na drugačiji način koristimo glasnice, usne i jezik, tijekom pjevanja ne postoji pritisak zbog vremena ili potrebe za komunikacijom s drugima, pjesme koje pjevamo uglavnom znamo napamet.

Ima više načina kako olakšati govor osobe koja muca: tako da ne izbjegavamo kontakt očima, smanjimo broj pitanja, pokažemo interes i omogućimo osobi dovoljno vremena za odgovor te da ne prekidamo i ne požurujemo govor osobe koja muca.

Film „Kraljev govor“ o kralju Georgeu VI je odlično prikazao problem mucanja i zahtjevan odnos terapeuta, osobe koja muca i obitelji. Terapijske metode prikazane u filmu se provode i danas pa preporučujemo onima koje to zanima, a nisu pogledali da svakako pogledaju ovaj odličan film. Poznate osobe koje mucaju su: Slaven Bilić koji kaže kako još uvijek muca samo to vješto kontrolira, Gibonni, Darko Rundek, Dino Rađa, bivši guverner HNB-a Rohatinski, Charles Darwin, Marilyn Monroe, Bruce Willis, John Lee Hooker, Elvis Presley, Tiger Woods… što je dokaz kako ih mucanje nije spriječilo da postanu uspješni i poznati!

Postoji fraza kako je „MUCANJE KAO SJENA“ uvijek nas prati, nekad je izraženija, nekad je manja, ovisno o našim emocijama, sugovorniku, govornoj situaciji i sl.

 

KAKO RODITELJI POMAŽU IZBJEGAVATI SITUACIJE KOJE POTIČU DISFLUENTNOSTI U GOVORU

Kada se u djetetovom govoru uoče znakovi uznapredovalog mucanja potrebno ga je što prije uključiti u logopedsku terapiju. Ono što roditelj mora znati jesu pravila ponašanja pomoću kojih pomaže djetetu.

Prvo i osnovno ne skrećite djetetu pažnju na vlastiti govor, ne ispravljajte ga, ne upozoravajte i ne kažnjavajte zbog toga. Ako ga ne upozoravate malo dijete neće primjetiti da s njegovim govorom nešto nije u redu. Mucanja, barem ne onog pravog, nema bez svijesti o vlastitoj ličnosti kao osobi koja muca!

Slušajte što vam dijete kaže, a ne kako vam to dijete kaže kada dijete prekidamo ili požurujemo da što prije kaže ono što želi, činimo veliku štetu. Dijete ubrzava i dodatno se izlaže riziku da se zastoji jave ili pojačaju. Ne izlažite dijete dodatnom govornom naporu.

Ako u obitelji imate još djece, pokušajte uvesti određeno pravilo da svatko govori u svoje vrijeme. Tako ostavljate dovoljno vremena djetetu da završi svoju misao bez ikakvog vremenskog pritiska. Dajte djetetu dovoljno vremena za govor!
Promijenite svoj način govora i nastojte da i dijetetova okolina poprimi miran i staložen govorni tempo. Dijete sluša i nastoji oponašati govor svojih najbližih. Ako ga ˝bombardiramo˝ brzim i za njega prezahtjevnim govorom, veća je vjerojatnost da će se u govoru pojačati zastoji. Prilagodite svoj ritam i tempo djetetovom!
Kada je dijete u fazi jačih zastoja, nastojte koristiti jednostavne rečenične strukture, koristite što više pitanja koja podrazumijevaju kratke i jednostavne odgovore, ne stavljajte dijete u situacije javnih nastupa, nastojte izbjeći razgovore o neugodnim temama ili o događajima u kojima je dijete nešto skrivilo. Pjevajte s djetetom. Zajedno recitirajte ili govorite. Pri pjevanju nema mucanja, a također podržavate i ritam koji je u mucanju poremećen.Vodite dijete u šetnju, ne izlažite ga verbalnom eksponiranju.Igrajte se s djetetom. Forsirajte neverbalne zadatke, crtajte, izrezujte, modelirajte plastelin… Komunikacijski kontekst neka bude što ugodniji za dijete!
Uočite ugodne situacije u kojima je govor vašeg djeteta tečan. Potencirajte verbalnu komunikaciju u tim situacijama, omogućite mu neka što više govori. Čitajte i prepričavajte priče, igrajte se uloga s lutkama, recitirajte ritmičke pjesmice. Iskoristite situacije u kojima je govor vašeg djeteta tečan!
Ako s djetetom nekud putujete ili idete u posjet, prije samog puta postupno mu objašnjavajte što će vidjeti i kuda ćete ići. Tako će djetetovo uzbuđenje biti manje jer već zna što ga očekuje. Ublažite emocionalno zahtjevnije situacije!
Upoznajte najbližu okolinu što je to mucanje!
Posvetite se djetetu. Oba roditelja moraju imati jedinstven i dosljedan odgojni stav prema djetetu. Aktivno se uključite ( oba roditelja ) kao suradnici u terapiji koja treba biti uklopljena u svakodnevni život djeteta i obitelji. Uvijek se djetetu obraćajte blagim i smirenim glasom.
Djetetu koje postavlja pitanja o svom govornom problemu treba adekvatno objasniti bit mucanja i motivirati ga za govorne vježbe.

Za županijsku podružnicu HLD-a:
Ante Ujdur, prof. logoped

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama7 300×250

Najčitanije