Ostanimo u kontaktu

KRASNOSLOVNO-LIKOVNI NATJEČAJ

Učenica OŠ don Mihovila Pavlinovića i predstavnica naše županije, Ivana Šutalo među pet ravnopravno najboljih krasnoslova 1. Balogijada

Objavljeno prije

U četvrtak, 30. svibnja u Svetom Petru Čvrstecu, rodnom mjestu Zvonimira Baloga, održala se 1. Balogijada, prva i jedina manifestacija posvećena uspomeni na život te književni i likovni rad velikog pjesnika. Njemu u spomen Područna škola Sveti Petar Čvrstec OŠ Grigor Vitez Sveti Ivan Žabno raspisala je krasnoslovno-likovni natječaj Balogijada.

Naime, od 2015. godine u tom se mjestu na razne načine obilježava rođenje velikog hrvatskog književnika svjetskog glasa Zvonimira Baloga. Na raspisani natječaj pristiglo je 228 snimki učeničkih krasnoslova Balogove poezije i 421 likovni rad inspiriran motivima iz Balogova stvaralaštva iz ukupno 99 škola iz svih krajeva Lijepe Naše. Za vrednovanje pristiglih radova, podijeljenih u kategorije nižih (1. – 4.) i viših (5. – 8.) razreda osnovne škole, imenovana su stručna prosudbena povjerenstva koja su ocjenjivala pristigle učeničke radove.

Krasnoslovno povjerenstvo činili su: Barbara Rocco, glumica, redateljica i scenaristica, Zvonimir Ilijić, filmski i kazališni redatelj, Nikolina Marinić, profesorica hrvatskoga jezika i dramska pedagoginja. Povjerenstvo za ocjenu krasnoslova izabralo je 30 najuspjelijih krasnoslova, 15 u kategoriji nižih i 15 u kategoriji viših razreda osnovnih škola.

1. Balogijada

Središnji i najsvečaniji dio 1. Balogijade bili su krasnoslovni nastupi učenika. Iz Dubrovačko-neretvanske županije jedina predstavnica bila je naša Ivana Šutalo, učenica 8. e razreda OŠ don Mihovila Pavlinovića pod mentorstvom Ivane Vatović, profesoricom hrvatskoga jezika. Naša Ivana krasnoslovila je Balogovu pjesmu Udvoje. Nakon nastupa, stručno povjerenstvo za odabir najboljih krasnoslova povuklo se donijeti konačne odluke o najboljim krasnoslovima. Zatim su podijeljene nagrade za pet najboljih krasnoslova u kategoriji nižih i pet u kategoriji viših razreda osnovne škole. Povjerenstvo je odlučilo da je među pet ravnopravno najboljih krasnoslova naša Ivana Šutalo. Program Balogijade nastavljen je razgledavanjem likovne izložbe nagrađenih radova. Nakon razgledavanja izložbe i zajedničkog ručka uslijedila je predstava Sedmoglavi zmaj u izvedbi Teatra Poko Loko iz Zagreba.

Iz Balogovog rodnog mjesta vratili smo se puni pozitivnih dojmova i  najavljujemo pohod i na 2. Balogijadu.

VJERSKI ŽIVOT

Što slavimo svetkovinom Tijelova?

Objavljeno prije

U Hrvatskoj je blagdan Tijelova 2001. godine proglašen državnim praznikom i neradnim danom, a za Katoličku crkvu svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak.

Danas slavimo blagdan Tijelova, blagdan koji se slavi u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva, odnosno deveti četvrtak nakon Uskrsa. U Hrvatskoj je blagdan Tijelova 2001. godine proglašen državnim praznikom i neradnim danom, a za Katoličku crkvu svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak. Tijelovo kao posebni blagdan posvećen slavljenju Presvetog oltarskog sakramenta (euharistije nastale na Veliki četvrtak) nastao je u 13. stoljeću, a na cijelo se zapadno kršćanstvo proširio tek u 14. stoljeću. Duguje se viziji jedne augustinske redovnice, sv. Julijane iz samostana kod Liegea u današnjoj Belgiji. Ona je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se na poseban način trebao častiti Presveti oltarski sakrament. Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije. S. Julijana je našla sljedbenike koji su žarko promicali ideju toga blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu. U tome su i uspjeli.

Ukratko, papa Urban IV. godine 1264. objavljuje bulu kojom želi blagdan euharistije proširiti na cijelu Crkvu. Brza smrt spriječila ga je da to doista i učini. Tek u 14. stoljeću, 1317. godine, nakon objavljivanja bule pape Urbana IV – naslov joj je “Transiturus de hoc mundo – Odlazeći s ovoga svijeta” – papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Zapadnu Crkvu. Teološki razlozi uspostave Tijelova mnogo su dublji. Početkom II. tisućljeća počela je opadati učestalost pričešćivanja. Umjesto toga, kao svojevrsni nadomjestak pričešćivanju, pojavili su se različiti oblici euharistijskih pobožnosti izvan mise. Posebnu je važnost u to doba dobivalo pokazivanje svete hostije. Podizanje je postalo jedan od ključnih dijelova euharistijskog slavlja. Najvažnije je bilo vidjeti podignutu hostiju. Još možda važniji teološki razlog je poznato osporavanje stvarne Kristove prisutnosti u posvećenim prilikama kruha i vina nakon čega je vjernička javnost zahtijevala i zdušno prihvatila jedan takav blagdan kojim se potvrđivala vjera u stvarnu Kristovu prisutnost u posvećenim euharistijskim prilikama.

Izvor: vecernji.hr

Nastavi čitati
BP OKTAN 300×250

Najčitanije