Dana 14. prosinca 2017 godine stupio je na snagu Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji kojim je učinjen značajan korak u uređenju određenih prava HB i stradalnika DR kao što je otvaranje roka za priznavanje statusa HRVI radi bolesti, uvođenje naknade za nezaposlene HB, veći iznos najniže mirovine ovisno o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru, snižavanje dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu i sl.

Međutim, nakon tri godine primjene Zakona, uočeno je kako je određene mjere potrebno dodatno prilagoditi potrebama korisnika kako bi one u potpunosti rezultirale planiranim učinkom.

U tijeku je postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji kojim bi se ubrzao postupak za ostvarivanje statusa HRVI na način da će se izostaviti prethodna stručna procjena iz postupka ostvarivanja statusa HRVI, u kojoj se utvrđuje samo uzročno posljedična veza između bolesti i sudjelovanja u DR.

Radi dodatnog ubrzanja postupka vještačenja hrvatskih branitelja u postupku ostvarivanja statusa HRVI-a koji sada obavlja Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (ZOSI), potrebno je vještačenje staviti u punu nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja, te će vještačenje preuzeti posebna liječnička vijeća sastavljena od neovisnih medicinskih stručnjaka koja će imenovati ministar hrvatskih branitelja  (slično kao što je to bilo do 2015. godine).

Ovim izmjenama i dopunama Zakona predviđena je dodatna prilagodba prava iz mirovinskog osiguranja za najugroženiju braniteljsku populaciju koja dosad nije mogla ostvariti prava prema ZOHBDR  od čega je najbitnije izdvojiti  omogućavanje ostvarivanja mirovine prema ovom Zakonu za one HB koji su naknadno, nakon otvaranja roka ostvarili status HB, a već su prethodno ostvarili mirovinu prema ZOMO.

Izmjenama Zakona se želi ubrzati i  postupak stambenog zbrinjavanja stradalnika Domovinskog rata, postupak ostvarivanja prava na naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji, te postupak ostvarivanja prava na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba.

U tijeku je postupak donošenja Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata kojim bi se zaokružio normativni segment rješavanja problema braniteljsko-stradalničke populacije, a nastavno na Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji donesen 2017. godine  i Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu donesen 2019. godine.

Kako bi se ispravio dugogodišnji neadekvatan pristup civilnim stradalnicima Domovinskog rata te završio spomenuti proces sveobuhvatne kvalitetne regulacije prava svih stradalnika iz Domovinskog rata, potrebno je donijeti jedinstveni zakon kojim će na jednom mjestu biti regulirana prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.

Prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata trenutačno su regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata koji je donesen 1992. godine i otada je mijenjan čak 12 puta i to većinom na način da su prava smanjivana.

Unatoč brojnim izmjenama, tim propisom i dalje nisu obuhvaćeni svi civilni stradalnici iz Domovinskog rata, a prava nisu prilagođena potrebama ove populacije, tako imamo situaciju da ni nakon 25 godina od završetka Domovinskog rata nemamo odgovarajući pravni okvir za civilne stradalnike iz Domovinskog rata.

Nakon toliko godina čekanja pravde, Vlada RH je ta koja će konačno stradalima i članovima njihovih obitelji pružiti makar ovo normativno zadovoljstvo.

Zakonom o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata definirat će se tko je  civilni stradalnik  iz Domovinskog rata, članovima obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu omogućit će se ostvarivanje prava po ovom Zakonu  i prije proglašenja nestale osobe umrlom, otvorit će se rok za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata po osnovi bolesti, ublažit će se uvjeti za ostvarivanje prava na obiteljsku invalidninu, te će se poboljšati socio-ekonomski položaj korisnika uvođenjem  prava na  novčanu naknadu za civilne stradalnike i pravo na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih potreba.

Među braniteljskom populacijom se proširila vijest kako novi Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata otvara mogućnost da agresori i neprijatelji, kao i njihovi pomagači ostvare prava po ovom Zakonu.

Pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja, ne mogu ostvariti statuse i prava iz ovoga Zakona. To nije moguće niti prema važećem zakonu, a novim je prijedlogom još jasnije propisano.

Da bi se utvrdilo tko može, a tko ne može ostvarivati statuse i prava iz Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, koristit će se svi raspoloživi resursi i podaci institucija Republike Hrvatske, a činjenice za ostvarivanje prava po ovom Zakonu utvrđivat će se kroz upravni postupak na temelju dokumentacije izdane isključivo od nadležnih tijela Republike Hrvatske.

Kako bi se ispravio dugogodišnji neadekvatan pristup prema civilnim stradalnicima, te završio spomenuti proces sveobuhvatne kvalitetne regulacije prava svih stradalnika iz Domovinskog rata, potrebno je donijeti jedinstveni zakon kojim će na jednom mjestu biti regulirana prava civilnih stradalnika.

To je dug naše države prema nevinim žrtvama Domovinskog rata.