Ostanimo u kontaktu
GALA HOME 1200px

REFORME U ŠKOLSTVU

U svim reformskim nastojanjima bitni su ishodi tih istih zahvata

Objavljeno prije

U mladoj i neovisnoj državi Hrvatskoj često slušamo o potrebi i realizaciji raznovrsnih reformskih zahvata pa tako i onih u obrazovanju, od vrtića i osnovnih škola do fakulteta i visokog obrazovanja.

U tijeku je provedba reformskih ciljeva u obrazovanju u kojoj je temeljni cilj ostvarenje pretpostavki za afirmaciju škole za život, kako se to naglašava u svim dokumentima i izjavama provoditelja tih zahtjeva.

O tomu se godinama govori, a i treba, prije svega zbog posve novog pristupa učenju i radu u školama, zbog orijentacije na istraživački rad uz pomoć novih tehnologija, ali i za stjecanje iskustvenih spoznaja koje pomažu u bržem pronalaženju zapošljavanja .

ULTIMATE SPORTS GYM – 740px

Međutim, počesto se čuju izjave dužnosnika i stručnjaka koji sudjeluju u kreiranju reformskih zahvata kako su baš njihovi prijedlozi među najboljima i kako su baš najbolji orijentiri za budućnost mladih naraštaja.

Ne treba zaboraviti da je školski sustav dinamičan niti da reforme nisu od jučer.

U starom i novom društvenom sustavu postojale su brojne inicijative za promjenama u školskom sustavu, ovisno od političke opcije koja je na vlasti.

U proteklim desetljećima nije bilo školske godine bez novih izmjena i dopuna pravilnika ili nastojanja da se poboljšaju pedagoške metode, didaktički pristupi i osnaži materijalna osnovica rada u školama.

Uoči svake školske godine nastavnici su pozivani na savjetovanja (edukacije) za provedbu usvojenih pravila i mjerila pri čemu su trošena nemala financijska sredstva. O ishodima se vrlo malo razgovaralo, iako su analize provedbe reformi jasno ukazivale da ciljevi nisu u cijelosti ostvareni. Radilo se o rasterećenju učenika, napuštanju predavačkih metoda, smanjenju težine učeničkih torbi, uvođenju u uporabu novih nastavnih sredstava, boljoj skrbi za učenike s teškoćama, besplatnim udžbenicima i ostalome.

Važnije od svega bila je intencija na istraživačkim i stvaralačkim aktivnostima učenika, da oni iz pomoć učitelja mogu sami dokučiti osnovne tekovine znanosti i prilagoditi svoje mogućnosti društvenim zbivanjima.

Najveći teret u svim reformama padao je na leđa učitelja i nastavnika. Mnogi od njih izdvajali su vrijeme za sudjelovanje na edukacijskim skupovima dajući svoj doprinos u realizaciji promjena u školskom sustavu.

Osim toga postojali su ogromni prijepori prigodom uvođenja građanskog i zdravstvenog odgoja u školski sustav, ali i zbog provedbe drugih elemenata koji su imali za cilj unapređenje sustava, odgoja i obrazovanja.

Školske uprave su se uz brigu o reformama morale nositi i s mjerama za sprječavanje nasilja u školama, trebale su brinuti o poboljšanju materijalnih uvjeta za rad, unaprijediti zaštitu na radu, skrbiti o osobama s invaliditetom, tražiti nove oblike rada u dopunskoj i dodatnoj nastavi te u izvanškolskim aktivnostima, a sve to opet je počivalo na leđima prosvjetnih radnika.

Nakon prve godine eksperimentalne faze najnovije školske reforme, resorno ministarstvo smatra da je postignut ogroman uspjeh, a neki sindikati i skupine učitelja-praktičara smatraju da bi stvarnu reformu i sam pristup trebalo odgoditi za još jednu školsku godinu.

Jedno je sigurno, novi društveni odnosi u zemlji i svijetu traže i nove prilagodbe na svim razinama pa tako i u školstvu. Drugo je pitanje jesmo li potpuno spremni za brze promjene i može li naše društvo osigurati kvalitetnu materijalnu osnovicu za takve promjene. Da su promjene potrebne svjedoče primjeri na tržištu rada na kojemu nedostaju brojna zanimanja, od vozača, medicinskih sestara, liječnika, profesora fizike ili matematike, do radnika u brodograđevnoj industriji.

Ishodi suvremenih intervencija u školski sustav ne mogu biti vidljivi odmah, za to trebaju godine i godine. Reforme jesu potrebne , ali s jasnim vremenskim određenjima i ciljanim ishodima koji moraju biti potvrđeni u praktičnom životu. Temeljni kamen u tim nastojanjima svakako su prosvjetni radnici koji pozorno slušaju i aktivno rade.

PRODULJENJE POPISA 2021.

DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU PRODULJUJE PROVEDBU TERENSKOG POPISIVANJA

Objavljeno prije

U skladu sa Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine (Narodne novine, br. 25/20. i 34/21.), Državni zavod za statistiku odlučio je produljiti provedbu druge faze Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine, odnosno terenskog popisivanja do 29. listopada 2021. Odluka o produljenju provedbe Popisa 2021. donesena je zbog procjene da do 17. listopada 2021. neće biti popisane sve popisne jedinice definirane spomenutim Zakonom.

Zbog specifičnih okolnosti u kojima se provodi Popis 2021., produljenje provedbe terenskog popisivanja omogućit će popisivačima koji su na terenu da obave popisivanje svih popisnih jedinica koje nisu samostalno popisane, osobnim intervjuom sa stanovništvom s pomoću elektroničkih uređaja te izvrše kontrolu podataka prikupljenih u prvoj fazi Popisa 2021. Stoga građani ne trebaju brinuti da popisivači neće obići njihova kućanstva.

Državni zavod za statistiku objavit će prve rezultate Popisa 2021. 60 dana od završetka popisivanja na terenu, a konačne rezultate u skladu s rokovima koji će biti definirani programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka.

ULTIMATE SPORTS GYM – 740px

Zagreb, 14. listopada 2021.

ODLUKA

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija S21 Banner 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije