Ostanimo u kontaktu
MALIŠIĆ Full Banner 1200px

GLAZBA VJETRA

U Rogotinu su prvi put ‘zapjevale‘ vjetroorgulje

Objavljeno prije

Foto: Denis Jerković/HANZA MEDIA

U Rogotinu su prvi put “zapjevale” vjetroorgulje. Senzacija je to kojoj su svjedočili i reporteri Slobodne Dalmacije, jer su rogotinske orgulje, “kraljice među instrumentima”, prve na svijetu muzicirale zahvaljujući vjetru.

Glazbom su zadovoljni svi, majstor koji ih je konstruirao, ali i stanovnici Rogotina, koji će uskoro moći svakodnevo slušati glazbu vjetra.

Na brdu Trovro postavljeno je 14 od ukupno 21 svirale, a preostalih sedam bit će postavljeno nakon završetka kraka betonske konstrukcije prema Pločama, na kojoj građevinci intenzivno rade.

ULTIMATE SPORTS GYM – 740px

ZAŠTITA OD BUKE

Kakav je to zvuk što ga stvaraju orgulje na Trovru?

– Zvuk je boje principala, to je najoštriji zvuk na orguljama, specifičan za taj instrument. Preostale su nam još manje korekcije zvuka, a ako bi se kojim slučajem za vrijeme jakih vjetrova ipak stvarala buka koja bi smetala lokalnom stanovništvu, na orguljama su ugrađeni ventili i po potrebi se mogu zatvoriti – rekao nam je Alen Kvaternik, majstor koji ih je proizveo, dok je sa svojim pomoćnicima Bojanom Sapundžićem i Božom Špernjakom obavljao završne radove na postavljanju rezonantnih cijevi i zaštitnih mrežica. U betonske konstrukcije najprije su ugradili tube, a u sredinu rezonantne cijevi i labije, čime su kompletirana svirala u dvije od triju orgulja koje se grade na Trovru.

Nema govora da će orgulje previše bučiti, premda vjetra na vrhu brda Trovro ne nedostaje, dapače, ima ga u izobilju.
Ovo je bila samo proba, ali za oko mjesec dana svaki put kad zapušu čarobni maestral, bura ili jugo neretvanskom dolinom razlijegat će se pjev vjetroorgulja s brda Trovro ponad Rogotina.

Vjetrovi preuzimaju ulogu orguljara upuhujući u velike tube zrak, koji iz svirala izlazi kao zvuk različitih boja i visina, od baroknih pa do romantičnih tonova. Rogotinske vjetroorgulje jedine su na svijetu, nije poznato da igdje postoji išta slično.

Najbliže su im zadarske Morske orgulje, ali one snagu mora preobražavaju u melodije, dok ove rogotinske za svoj pogon koriste vjetar.

Bit će to jedinstvena atrakcija za Neretvane, ali i za brojne posjetitelje. Upravo s Trovra pogled puca na neretvansko ušće, koje je sada, nažalost, pusto zbog pandemije koronavirusa.

STIGLE IZ KOPRIVNICE

Orgulje su u neretvansku dolinu stigle iz ravne Podravine, točnije iz Koprivnice.

Većina dijelova na sviralama izrađena je od posebne vrste inoksa, 316, koji se koristi u morskim krajevima jer je otporniji na utjecaj soli od običnog inoksa.

Na Trovru, stotinjak metara nad morem, do kojega vodi tek probijeni makadamski put, koji će se u skorijoj budućnosti popločati kamenom, u planu je i uređenje biblijskog vrta, čime će se zaokružiti ova jedinstvena cjelina koja će nesumnjivo biti izvrsna turistička atrakcija.

Nije bilo lako konstruirati vjetroorgulje. Projektant, Pločanin Željko Škorić, mislio je na sve, a glavna ideja vodilja bila je ruža vjetrova koji pušu na ovom prostoru.

Jedne orgulje postavljene su prema Pločama i njima će “pogonska energija” za stvaranje zvuka biti maestral, koji hladi Neretvu u vrućim ljetnim danima.

Druge su orgulje okrenute prema Neretvi i za stvaranje zvuka trebat će im jugo, dok će na orguljama usmjerenima prema Rogotinu orguljaš biti bura. Orgulje su tako pokrile sva godišnja doba pa, s obzirom na učestalost i brzinu vjetrova, glazbe neće nedostajati.

A orgulje koje pjevaju na vjetru zahtjevne su i u građevinskom smislu. Radove izvodi dubrovačka građevinska tvrtka “Trag”.

Otkrivaju nam da su za svaki krak orgulja ulili više od 40 kubičnih metara betona. Dužina pojedinačnih vjetroorgulja je 15,5 metara, širina je 2,25 metara, a >ulazni je profil širok 1,2 metra.

KOŠTAJU TRI MILIJUNA

A jednako težak, možda i teži posao od konstrukcije vjetroorgulja i građevinskih radova bilo je zatvaranje financijske konstrukcije, jer je projekt koštao oko tri milijuna kuna.

U tome se uspjelo zahvaljujući Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja je vjetroorgulje u Rogotinu uvrstila u širi projekt “Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve”, za koji je dobila sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Prijavitelj projekta je Dubrovačko-neretvanska županija, partneri su Grad Ploče i Grad Metković, stručni je partner Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, dok je ukupnu pripremu projekta i prijavu provela Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA.

Ambiciozan je to projekt koji osim izgradnje vjetroorgulja uključuje popločavanje oko kilometar dugačke staze, postavljanje klupica od prirodnih materijala, kamena i drva, u skladu s lokalnim ambijentom, postavljanje info-karte, izgradnju promatračnice s panoramskim dalekozorom i izgradnju edu-eko vrta s hortikulturno uređenim sadržajem.

– Najprije se izrežu svi dijelovi tube, redukcija, cijev, rezonator, poklopac rezonatora po šabloni i dimenzijama svake svirale, a onda se lim savija na hidrauličnoj savijačici pod pravim kutom ili, kao kod redukcije, pod određenim kutom. Kad su svi sastavni dijelovi gotovi, počinje zavarivanje, i to TIG postupkom, nakon čega se varovi bruse i poliraju. Prirubnice se tokare i zavaruju na rezonatore i usisne dijelove. Labijumi su unikati i izrađuju se od cinčanog lima, a spajanje se obavlja lemljenjem – objašnjava Alen Kvaternik iz tvrtke “Orguljarstvo Kvaternik”.

GU ‘METKOVIĆ 600’

Predstavljene poštanska marka, žig i omotnica s fotografijom Metkovića

Objavljeno prije

Foto: Ana Vučković / Metković.hr

U organizaciji GU ‘Metković 600’ u Galeriji Gradskoga kulturnog središta Metković u subotu su predstavljene poštanska marka, žig i omotnica prvoga dana s fotografijom Metkovića.

Marku, žig i omotnicu prvoga dana predstavili su predsjednik i tajnik Udruge ‘Metković 600’ Ivica Puljan i Ivo Veraja, stručne suradnice HP-a Helena Tičinović i Miljenka Manenica te metkovski filatelist Mario Gabrić, a u nazočnost zamjenika gradonačelnika Metkovića Roberta Doke i predsjednika Gradskoga vijeća Grada Metkovića Hrvoja Bebića.

Kako je istaknuto na predstavljanju, marku, žig i omotnicu prvoga dana Hrvatska pošta pustit će u optjecaj u ponedjeljak, 17. siječnja, a povodom obilježavanja 600. obljetnice od prvoga spomena Metkovića u pisanom dokumentu. Inicijativu za tiskanje marke pokrenula je GU ‘Metković 600’.

ULTIMATE SPORTS GYM – 740px

– Prije dvije godine je poznati metkovski filatelist g. Mario Gabrić pristupio meni i g. Ivi Veraji s namjerom da se tiska poštanska marka povodom 150 godina crkve sv. Ilije proroka. Međutim, tada je bilo prekasno za realizaciju, pa je napravljen poštanski žig. Tada je krenula ideja da se nešto napravi i za 600. obljetnicu Metkovića, i to je naravno poštanska marka. Zahvaljujem se Hrvatskoj pošti što je u svoja izdanja za 2022. godinu uvrstila marku koja se zove ‘600. obljetnica Metkovića’. Marka je tiskana u 30000 komada, a u Metković ih je došlo 1500. Za filateliste su napravljene omotnice prvoga dana, a na njima se nalazi stari motiv Metkovića s mostom te marka i žig prvoga dana. Marku, omotnicu i žig dizajnirao je Duje Šegvić, a autor fotografije je Marin Veraja, – istaknuo je predsjednik GU ‘Metković 600’ Ivica Puljan.

Marka i omotnica prvoga dana moći će se kupiti u slobodnoj prodaji od 17. siječnja u svim hrvatskim poštanskim uredima, dok će se žig prvoga dana moći dobiti u Glavnoj pošti u Zagrebu u Branimirovoj ulici.

– Ovo je druga marka s kojom se mi kao grad vežemo. Naime, HP je 2005. izdala marku s fotografijom Narone i tada je žig prvoga dana bio u Poštanskom uredu u Vidu. Bilo je još nekoliko maraka povezanih s našim gradom, ali ovih 600. godina je znatna obljetnica i velik događaj te je HP prepoznala da svakako moramo obilježiti. Marka je ipak simbol i ona putuje svijetom. Lijepo je da naš grad putuje skupa s lijepim čestitkama i pismima te tako dođe do krajnjeg korisnika, – istaknula je stručne suradnice HP-a Miljenka Manenica.

Predstavljanje marke, žiga i omotnice s fotografijom Metkovića prvi je od planiranih događaja kojima će se obilježiti 600. obljetnica od prvoga spomena Metkovića u pisanim dokumentima. Kako je istaknuto na predstavljanju, Metković se prvi put spominje u dokumentu koji nosi nadnevak 17. siječnja 1422. godine.

– Prvi spomen Metkovića u pisanom dokumentu nosi nadnevak 17. siječnja 1422. godine. Taj se dokument nalazi u dubrovačkom arhivu, a javnosti ga je predočio prof. Ivan Jurić. Ovo područje tada je bilo pod kontrolom Dubrovačke Republike. Gabela je bila poznata luka gdje se trgovalo solju koja je bila strateška sirovina. Kako piše u spisu, pod Metkovićem na Neretvi carinici su presreli jednoga trgovca s njegovom posadom u lađi te mu zaplijenili robu jer su sumnjali na ‘šverc’. Taj trgovac se tada potužio dubrovačkom knezu i taj je spis ostao u arhivu s nadnevkom 17. siječnja 1422, – kazao je Puljan.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Slatki blagdani Banner 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije