Ostanimo u kontaktu

SVJETSKI DAN BESKUĆNIKA

U Hrvatskoj je prošle godine zabilježeno oko 2000 beskućnika, pravi broj mogao bi biti i veći

Objavljeno prije

Foto: Ivica Galović/PIXSELL

Foto: Ivica Galović/PIXSELL

Svake godine 10. listopada se obilježava Svjetski dan beskućnika pa se zbog toga, u Hrvatskoj i u svijetu, provode aktivnosti s ciljem senzibiliziranja javnosti za problematiku beskućništva.

Iako je Hrvatska u EU po statističkim podacima na dnu po broju beskućnika, beskućništvo je ipak rastući socijalni problem u Republici Hrvatskoj. Tako je, na primjer, beskućnika u 2016. bilo oko 2000 dok je mjesta za njih u prihvatilištima bilo tek oko 450.

No, brojka bi mogla čak biti i veća. Hrvatska mreža za beskućnike danas će, u sklopu obilježavanja Svjetskog dana beskućnika u Rijeci predstaviti ETHOS tipologiju beskućništva. Beskućnicima se, prema njoj, smatraju i osobe koje nemaju uređeno stanovanje i privremeno susmještene u institucije, osobe koje žive u nastambama bez struje i vode, kamp kućicama, podrumskim neuvjetnim stanovima, poslovnim prostorima, garažama i sl. Stoga se u Hrvatskoj, prema ETHOS tipologiji i zadnjim dostupnim podatcima, beskućnicima se može smatrati oko 7000 osoba.

Niz različitih životnih okolnosti i problema dovode do beskućništva. Glavni uzrok je, naravno, siromaštvo, a Hrvatska je među prve četiri zemlje s najvećim udjelom dugotrajno siromašnih pa bi se ono vrlo lako moglo povećati.

Činjenica je da, iako beskućnici nisu jedina ugrožena kategorija društva, oni su često najomraženija. Na njih se često gleda na osobe koje se na ulici treba zaobići, a razlozi njihovog beskućništva su različiti – od neke vrste ovisnosti do gubitka posla. Iz besućništva je i često jako teško izaći, što zbog neosjetljivosti društva, što zbog manjka prilika koje se beskućniku pružaju.

Da bi se ovakva situacija promijenila, ili bar poboljšala, na svima nama da radimo na prevenciji  beskućništva, ali i u što bržem i kvalitetnijem socijalnom uključivanju beskućnika u normalan život.

Nastavi čitati

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije