Ostanimo u kontaktu

NAJAVA

U GKS-u premijerno gostuje hit komedija ‘Ja, Bosanac’

Objavljeno prije

Hit predstava Ja, Bosanac premijerno gostuje u Metkoviću 25. listopada s početkom u 20 sati.
Ulaznice za komediju možete kupiti na blagajni GKS-a u pretprodaji po cijeni od 60 kn, a na dan predstave cijena ulaznice će iznositi 70 kn. Pratite MetkovićNEWS jer ćemo uskoro u nagradnoj igri podijeliti 2 puta po 2 ulaznice!

Ja, Bosanac – nova je komedija iz provjerenog pera popularne spisateljice Indire Kučuk-Sorguč koja je prepoznata u široj javnosti po hit kazališnim predstavama Ja, mahaluša, Ja, mahalac i Tako ti je mala moja kad ljubi Mahalac.

U Bosni je danas sve manje Bosanaca, onih endemskih primjeraka koji zbijaju šale na svoj račun i žive tako da nikom s njima nije tijesno.  Lik Bosanca je lik zbunjenog čovjeka, koji je sve samo nije srednjak. Hoda po tankoj žici između eksplozivnosti i malodušja. On sve što radi radi iz inata i prkosa. U inat svima, a protiv sebe.

U ovoj komediji pratimo Bosanca koji ima mišljenje o svemu, a nigdje nije prispio. Sve zna, a nema rezultata. Kivan je na Europu, nogometnu reprezentaciju, žene, djecu, pse, strance, Arape, dijasporu, politiku, muzikante prevarante, trendove… na sve.  Jedino ludo voli svoju Bosnu i na pjesmu o Bosni on lomi čaše.

U pogledu na žene on je izričit: samo tri žene su za volit, pazit i mazit (majka, žena i kćerka – ona koja ga je rodila, ona koja mu je rodila i ona koju je rodio), a sve druge su za trošit’.

Njime rukovodi majka Šerifa koja se u sve miješa kao margarin. U njega važi tri P: Pojest’, popit’ i poklopit’!

U ulozi Posljednjeg Bosanskog Bogumila: Aldin Tucić

Kao Europljanka Ćevljanovićka: Negra Čičić

KAKO DO OBRADIVIH POVRŠINA I INTENZIVNE POLJOPROVREDE

Dubrovačko-neretvanska županija želi unaprijediti poljoprivredu

Objavljeno prije

Autor

Neretvanski poljoprivrednici desetljećima naporno rade kako bi svoju proizvodnju voća i povrća čim prije unaprijedili, sve zbog veće, brže i kvalitetnije proizvodnje, očekujući pri tomu i veće osobne prihode.

Nažalost, u tim nakanama česte su im prepreke vremenske nepogode, sortimenti, slanost tla, usitnjeni posjedi, poremećaji na domaćem i svjetskom tržištu, nepotpuna izgrađenost sustava za navodnjavanje, problemi vezani za raspolaganje državnim zemljištem, a ponekad i nemogućnost dobivanja poticaja ili subvencija.

Sa svim tim nedaćama suočavaju se desetljećima očekujući od svake nove državne strategije bolje učinke i sigurniju egzistenciju.

Dubrovačko-neretvanska županija sukladno svojim strateškim dokumentima i financijskim mogućnostima putem svojih upravnih i drugih tijela, a u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede pokušava riješiti do sada neriješena pitanja navodnjavanja poljoprivrednih površina.

Trenutačno je , među ostalima, važan projekt navodnjavanja Donje Neretve i obrane od prodora morske vode zbog koje nije moguća intenzivna poljoprivreda.

Županija, Ministarstvo i Hrvatske vode već ostvaruju neke odrednice projekta navodnjavanja Donje Neretve „teškog“ 600 milijuna kuna. Bilo bi dobro ubrzati realizaciju cjelokupnog projekta, ali to ovisi o nizu drugih čimbenika, prije svega onih financijskih.

Naše je mišljenje da bi se konačno sve institucije u državi i u Županiji mogle i trebale pozabaviti stanjem u krškim poljima Jezero i Jezerac na području općine Pojezerje.

Doduše, u Jezeru ( površine su dijelovi općine Pojezerje, Vrgorca i Ploča) uspješno se razvija vinogradarstvo i voćarstvo, ali brojne čestice zemljišta i dalje su neobrađene. I na tom području morali bi postojati planovi i programi odvodnje viška voda (regulacija Matice), planovi komasacije i slični projekti kako bi se na tom području mogla razvijati intenzivna poljoprivreda. Krško polje Jezerac predstavlja poseban slučaj s obzirom na činjenicu da je polovica polja na teritoriju Bosne i Hercegovine a polovica u Hrvatskoj, te da je u zimskoj polovici godine mjesecima pod vodom. Nekada su na Jezercu uspijevali kukuruz, pšenica, vinova loza, razno povrće i duhan, a danas nije obrađeno niti pet posto površine. Znači, valjalo bi razmisliti o isplativosti odvodnje, mogućoj komasaciji, i drugim projektima kako bi se zemljište vratilo prvotnoj namjeni, proizvodnji hrane.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama15 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije