Među trideset i dvije skupine, iz Dalmacije, kontinentalne Hrvatske te Vareša u susjednoj BIH, po prvi put su se našli i Žudije župe Kraljice mučenika Radun-Kaštel Stari.

Kada su kuburaši iz Marije Bistrice i Lobora svojim plotunima označili početak ovogodišnjeg trinaestog po redu Festivala, Žudije su se postrojile za milenijsku fotografiju Šime Strikomana, nakon čega je nastavljen mimohod mjestom do župne crkve Svetoga Trojstva gdje je upriličena sveta misa te scenski nastup svake pojedinačne skupine.

Rimski vojnici, sa štitovima mačevima i kopljima prikazivali su dio svojih korizmenih i Uskrsnih običaja, od čuvanja Kristova groba, pa do „padanja“ žudija u noći vazmenog bdijenja. Uglavnom je osnova običaja ista kod svih skupina, koje u svojim mjestima sudjeluju u takozvanoj folklornoj liturgiji čuvanja Svetoga groba tek na samom kraju postoje određene razlike. Neki u svojim običajima imaju padanje Žudija za vrijeme uskrsnuća dok drugi u strahu bježe.

Naime, kada svečana „Glorija-Slava na visini Bogu“, označi da je grob prazan stražari Žudije se počnu se tresti i kao mrtvi popadaju po pod. Tada se oglase i zvona „vezana“ na Veliki četvrtka čime prestaje uloga Žudija-čuvara Kristova groba.

Sudionici trinaestog festivala Žudija

Presveto Trojstvo Rogotin, Sveti Duh Tisno, Sveti Ante Knin, Sveti Martin Sumartin, Uznesenje Marijino Prvić Šepurine, Majka Božka Bistrička Marija Bistrica, Sveti Mihovil Oklaj, Sveti Mihovil VAreš, Sveti Ante Lobor, Sveti Frane Betina, Gospa Karmelska Selca, Gospa od zdravlja Jezera, Velika Gospa Tribunj, Marijino uznesenje Mirlović Zagora, Presveto Ime Isusovo Miljevci, Našašće Svetog križa Vodice, Sveti Luka Gornje Sitno, Sveti Stjepan Brela, Uznesenje BDM Baška voda, Sveti Frane Imotski, navještenje BDM Vrgorac, Uznesenje BDM Katuni Kreševo, Sveti Nikola Metković, Sveti Stjepan Opuzen, Ledena Gospa Vid, Sveti Stjepan Vlaka, Srce Isusovo Mlinište, Gospa Karmelska Bagalović, Sveti Ante Komin, Sveti Jure Desne, Kraljica Mučenika Radun, Gospa Ružarica Vrlika.

Prenosi Stanislav Soldo za Slobodnu Dalmaciju