Ostanimo u kontaktu

ŠKOLE U PREKRŠAJU?

Trebaju li škole zapošljavati i vatrogasce?

Objavljeno prije

Foto: arhiva /ilustracija

Foto: arhiva /ilustracija

Ovih dana na adrese dviju škola u Zagrebu pristigla je obavijest PU Zagrebačke-Inspektorata unutarnjih poslova o podnošenju optužnog prijedloga nadležnom prekršajnom sudu protiv dviju škola i odgovornih osoba (ravnatelja), uz prijetnju novčanim kaznama od 2000 do 150 tisuća kuna, jer kao škole koje pohađa više od 1000 učenika nemaju organizirano vatrogasno dežurstvo s najmanje tri profesionalna vatrogasca u smjeni.

U čudu su se našli ravnatelji i školski odbori prvenstveno zbog činjenice da Ministarstvo obrazovanja nije nadležno za odobravanje zapošljavanja vatrogasaca i za to nema nikakve ovlasti, pa je stoga ministrica Divjak MUP-u uputila zahtjev za hitan sastanak kako bi se temeljem činjenica donijeli odgovarajući zaključci. Svima je poznato da sve škole imaju svoje osnivače (vlasnike) pa bi bilo logično da se MUP ili bilo koja druga tijela obraćaju osnivačima. Ukoliko ravnatelji i plate kaznu problem ne može biti riješen jer škole ne mogu zapošljavati vatrogasce.

Inače, članak 20 Zakona o zaštiti od požara detaljnije govori o svemu, ali je Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora ugroženosti od požara donesen 1994. godine!

Znači li to da su sve škole u Hrvatskoj koje pohađa preko 500 učenika u totalnom prekršaju jer niti jedna nema profesionalne vatrogasce ? U sljedećem razdoblju o tom problemu će se razgovarati na razini ministarstava s ciljem da se škole izuzmu iz ovakvih situacija.

Kad se o školama radi, ravnatelji i školski odbori svako malo dobivaju obavijesti ili najave inspekcija o dolasku radi utvrđivanja stanja elektro-energetskih sustava, kvalitete vode, grijanja i hlađenja, zaštite objekata, pohrane arhivskog gradiva i druge obavijesti na čijem kraju su jasno upisane kaznene sankcije i iznosi sredstava koje moraju platiti ustanova i odgovorna osoba.

Piše: Pero Jakić / Metković NEWS

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama14 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije