Ostanimo u kontaktu

TRADICIJA

Treba nastaviti proizvodnju smokava i tako smanjiti uvoz

Objavljeno prije

Stanovnici Pojezerja, Peračkog blata, doline Neretve i priobalja stgoljećima su uzgajali vrlo vrijednu voćarsku kulturu, smokve, koje su dospijevale i na stolove europskih vladara i njihovih obitelji.

Od prodaje sušenih smokava obitelji su dijelom punile kućni proračun, koji ionako nije bio izdašan. Isljevanjem odnosno napuštanjem ruralnih područja smokve su se sve manje sadile i sve slabije održavale, pa i nije čudno što je današnja proizvodnja daleko manja od nekadašnje.

Nekada su postojale zadruge kojima bi ljudi donosili suhe smokve radi otkupa, a od zarađenog novca kupovali su začine, brašno i ostale potrepštine.

Ove godine smokve su na spomenutim područjima dobro rodile. U svježem stanju mogle su se na početku berbe prodati za 40 kuna po kilogramu, ali je cijena zbog dozrijevanja u svim voćnjacima trenutačno puno niža.

U pojezerskim selima i u Peračkom Blatu brojna domaćinstva suše smokve koje će, nadaju se, moći prodati za 40 ili 50 kuna po kilogramu.

Nitko zapravo ne zna na koliko se hektara na tim područjima uzgajaju smokve i koje se količine mogu očekivati.

Jedan od svijetlih primjera brige o smokvama svakako je OPG Ostojić u Peračkom Blatu, koje s kooperantima godišnje proizvede i nekoliko desetaka tona smokava. Taj OPG proizvodi umak od smokava, džem,smokovnjake i energetske pločice i dobar dio izvozi.

Što se tiče koristi od uzgoja smokava, smatra se da sa 150 stabala smokava jedna obitelj može osigurati dostatno dopunskih sredstava u jednoj godini. Posebno su zanimljive smokve petrovke (petrovače), bjelice i zamorčice, posebno za sušenje.

Međutim, u selima su ostale staračke obitelji koje se više ne mogu tako aktivno baviti uzgojem toga lijepog i učinkovitog voća. Prema mišljenju stručnjaka hrvatski građanin u prosjeku na godinu konzumira 0,3 kilograma smokava.

Do Domvinskog rata Hrvatska je raspolagala s 800 tisuća stabala, a danas s oko 600 tisuća. Najveći proizvođači i izvoznici su Turska, Grčka, Italija, Maroko i Španjolska. Hrvatska je 1996.godine proizvela oko 6.500 tona svježih smokava, a prošle godine 1270 tona.

Smatra se da se smokve u Hrvatskoj uzgajaju na oko 500 hektara zemljišta, a na području Dubrovačko-neretvanske županije na 145 hektara.

Tijekom 2019.godine naša zemlja izvezla je 10 tona svježih smokava i 29 tona sušenih, dok je uvezla 64 tone svježih i 540 tona sušenih smokava, najviše iz Turske i Albanije.

Uzgoju smokava u našim krajevima česta su ugroza vremenske neprilike i štetnici, ima dosta starih stabala koja propadaju, na novozasađene treba čekati neko vrijeme.

Ipak, smokva je , reklo bi se, simbol Pojezerja i susjednih područja. Vjeruje se da smokvu u Dalmaciju donijeli stari Feničani, a uzgajala se i u cara Dioklecijana. Oko smokava ima dosta posla, branje, sumporanje, sušenje, sortiranje, pranje i pakiranje, pa u tom poslu uspijevaju najuporniji.

Veseli spoznaja da je sve više mladih ljudi koji u proizvdonji te voćne delicije vide svoju egzistenciju, bez obzira na težak posao i potrebu učenja o svemu što tiče uzgoja i proizvodnje.

VISIBABA KRALJICE OLGE

Zanimljivo poslijepodne u prirodi članova Ornitološkog društva Brkata sjenica

Objavljeno prije

Foto: B.I./fb Brkata sjenica

Još jedno poslijepodne u prirodi članova Ornitološkog društva Brkata sjenica rezultiralo je zanimljivim nalazima i fotografijama. Prenosimo osvrt.

– Dan ne baš lijep, oblačno nije da mi se stoji doma korona nemaš di pa se odluka nameće sama po sebi odlazimo u prirodu vidjeti ima li šta u ptičjem svijetu nova na lokaciji gdje nismo duže vrijeme bili. Lokaciju za sada ne bi otkrivali zbog zanimljivosti koja slijedi. Šta se ptica tiče kao i obično škanjci, kobci i vjetruše od grabljivica i solidan broj pjevica uz jedno gnijezdo brgljeza kamenjara koje će biti u galeriji fotografija. Zanimljivost koju smo spomenuli odnosi se na Visibabu kraljice OlgeGalanthus reginae-Olgae koja po dosadašnjim saznanjima ima stanište od Grčke, Sicilije do juga Hrvatske, Snježnice u Konavlima i Kuparima kod Dubrovnika. Ako se pokaže točnim na što upućuje izgled, vrijeme cvatnje i siva pruga sredinom lista što je razlikuje od druge vrste u Hrvatskoj Galanthus nivalis biti će to vrijedan nalaz za dolinu Neretve i Hrvatsku. Podaci i slike idu u stručne službe ministarstva koje će mislim potvrditi da se radi o visibabi kraljice Olge. Poslijepodne koje nije baš obećavalo ipak se pretvorilo u nešto vrlo lijepo.

Opis Visibaba kraljice Olge – Preneseno sa Wiktipedije

Visibaba kraljice Olge, jedna od dviju vrsta visibaba koje rastu u Hrvatskoj. Ova vrsta raste tek u Grčkoj, otoku Siciliji, i na jugu Hrvatske, na obroncima Snježnice u Konavlima i u Kuparima kod Dubrovnika. Ime je dobila u čast grčke kraljice Olge, bake britanskog princa Filipa. (Wikipedia)
Red: Šparogolike. Viša klasifikacija: Visibaba

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama14 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije