Ostanimo u kontaktu
AKCIJA! Dalmata Jura shop LPG Narona
GAZ Benz 1200x400px

NASRTLJIVI KUKCI

Tigrasti komarac – invazivna vrsta koja prenosi razne viruse

Objavljeno prije

Tigrasti komarac - Aedes Albopictus

Da li ste već imali iskustvo sa nasrtljivim tigrastim komarcima? O njihovoj pojavi na hrvatskom dijelu Jadrana i u kontinentalnoj Hrvatskoj već se pisalo, a u međuvremenu, ovaj insekt se proširio duž cijele obale.

Sveznalica 7400xXpx

Britanski znanstvenici objavili su nedavno da je klima sjeveroistočne Europe i Balkana posljednjih godina postala pogodna za razvoj populacija azijskog tigrastog komarca koji je prijenosnik opasnih bolesti.

Novo upozorenje objavili su stručnjaci sa Sveučilišta u Liverpoolu koji tvrde da su u ove dvije regije protekle zime bile blaže, a ljeta toplija. Ovakva klima odgovara invazivnom komarcu koji se još 1979. udomaćio u Albaniji, a danas je prisutan u više od 15 južnoeuropskih zemalja.

ULTIMATE SPORTS GYM – 740px

– U posljednja dva desetljeća klimatski uvjeti u središnjoj sjeveroistočnoj Europi – zemljama Beneluxa i zapadnoj Njemačkoj, kao i na Balkanu postali su pogodniji za ovu vrstu komaraca, – saopćili su britanski znanstvenici.

Istovremeno su, kažu, uvjeti u Španjolskoj postali suvlji i nepovoljniji za opasnog kukca. Tigrasti komarac karakterističan je po crno-bijelim šarama i lako ga je razlikovati od domaćeg komarca, koji je mnogo sporiji i manje nasrtljiv.

Riječ je o vrsti koja je na prostorima bivše ‘Juge’ prvi put primijećena 2004. godine, otkad se proširila cijelim područjem. Sve se to po tumačenjima stručnjaka dogodilo zbog klimatskih promjena, zahvaljujući kojima se neke azijske i afričke vrste kukaca i riba, pomijeraju prema sjevernijim dijelovima Europe i Mediterana.

Azijski tigrasti komarac (Aedes albopic tus), stanovnik suptropskih dijelova sjeveroistočne Azije, može prenositi viruse koji uzrokuju groznicu sjevernog Nila, žutu groznicu, japanski encefalitis i druge bolesti.

Na otoku Reunion u Indijskom okeanu 2005. i 2006. godine prouzročio je epidemiju chikungunye, bolesti koja zahvaća zglobove. Godinu dana kasnije ista bolest izbila je u talijanskoj pokrajini Raveni, a 2010. prenio je denga groznicu u Hrvatskoj i Francuskoj. Prema Evropskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti, do prošlog studenog proširio se u petnaestak zemalja od južne Španjolske do Grčke i Turske.

U novom izvješću koji je predstavljen u novom broju časopisa Journal of the Royal Society Interface, liverpoolski znanstveni tim analizirao je zapise vremenske prognoze od 1950. do 2009. te uz pomoć računalskog modela dobio simulacije trendova za razdoblje od 2030. do 2050.

– Slični trendovi mogu se očekivati u budućnosti s time da će se rizik povećati u sjevernoj Europi, a malo smanjiti u južnoji.

Ovakvi pomaci povezani su s toplijim uvjetima koji pogoduju prezimljavanju tigrastog komarca na sjeveru, te sa sušim i toplijim ljetima koja bi mogla ograničiti njegovo širenje prema jugu, – objavili su autor.

Istraživači ipak napominju da u modelu nisu uzimali u obzir vrste vegetacije i tla, kao i vrlo hladna i vruća razdoblja koja takođe utiču na razmnožavanje komarca. Do sredine 1960-ih tigrasti komarac bio je ograničen na neke djelove Azije, Indije i nekoliko pacifičkih ostrva.

Od tada se, uglavnom kroz trgovinu raznim proizvodima, proširio na Sjevernu i Južnu Ameriku, Karibe, Afriku, Bliski istok i Europu. U Hrvatskoj je prvi put otkriven 2004. godine kraj Zagreba, ali kako vrlo agresivno potiskuje domaću vrstu, ubrzo se proširio duž cijele Jadranske obale od Istre do Ulcinja, gdje se trajno nastanio.

Viruse širi u sezoni razmnožavanja za toplog vremena. Stručnjaci preporučuju da se u blizini kuća ne ostavljaju posude u kojima bi se mogla nakupiti ustajala voda koja je idealna za njihovo razmnožavanje.

Šta je denga groznica i koji su joj simptomi

Denga groznica u najtežim oblicima može izazvati krvarenje i smrt. U Hrvatskoj su epidemiološke službe dosad zabilježile dva autohtona slučaja obolijevanja, kao i 15 slučajeva ljudi koji su nedavno bili inficirani, piše u izvještaju koji je objavljen u medicinskom časopisu Eurosurveillance.

Hrvatski Zavod za javno zdravlje je od 2007. registrovao šest uvezenih slučajeva groznice. Svi oboljeli osim jedne osobe bili su Hrvati koji su boravili u područjima u kojima je ona endemska – u Jugoistočnoj Aziji ili Južnoj Americi.

Virus se prenosi isključivo preko komaraca, i to najprije vrste Aedes aegy pti, ali i nešto rjeđe preko tzv. tigrastog komarca Aedes albopictus.

– Prvi slučaj koji smo zabilježili 2007. bilo je oboljevanje jedne Španjolke iz Barcelone u Dubrovniku koja je prije dolaska u Hrvatsku duže vrijeme boravila u Indiji. Nju smo čak helikopterom prebacivali iz Dubrovnika u Zagreb jer nismo znali o čemu je riječ – je li možda ebola. Slali smo krv na analizu u Sloveniju, a kada je utvrđeno da ima teži oblik denga groznice s krvarenjem, tražili smo da se u Barcelonu vrati posebnim avionom. Sve vrijeme oko nje smo zrak prskali sprejevima protiv komaraca, – kaže dr Ante Beus, upravnik Klinike za infektivne bolesti “Dr Fran Mihaljević”.

– Prošle godine je prvi put zabilježen slučaj autohtone infekcije na Pelješcu. Njemci su nam javili da ju je dobio jedan njihov turista tokom boravka u Hrvatskoj. Na sreću, osim Španjolke, svi su ostali pacijenti oboljeli od blagih oblika koje karakterišu visoke temperature, osip, glavobolje i bolovi u mišićima. Teški oblik izaziva hemoralgijsku groznicu, krvarenje, a ponekad i smrt, – kaže dr Beus.

Denga groznicu izazivaju četiri tipa virusa iz porodice flavivirusa (Flaviviridae). Infekcija svakim od njih uglavnom stvara doživotni imunitet, međutim, prebolijevanje je tek kratkotrajna zaštita od drugih tipova. Inkubacija traje od tri do 14 dana. Bolest karakriše nagli početak s glavoboljom, temperaturom, opštom slabošću, izrazito jakim bolovima u zglobovima i mišićima, povećanim limfnim čvorovima i osipom koji se javlja s drugim porastom temperature nakon afebrilnog razdoblja.

Katkad se mogu javiti i jaka krvarenja. Cjepivo zasad ne postoji. Najbolja zaštita su repelenti i odjeća s dugim rukavima i nogavicama, a prevencija izbjegavanje ustajalih voda.

– Ljudima preporučujemo da se ne zadržavaju pored ustajalih voda u kojima se razmnožavaju komarci. To mogu biti i manje površine kao što su lokvice, vode na trajektima ili u teglama za cvijeće. Ljude treba edukovati da ne drže rezervoare vode oko kuće, da ih izliju čim ih primijete. Prskanje otrova protiv komaraca, nažalost, nije se pokazalo naročito uspješnim, – kaže dr Beus.

IMATE INFORMACIJU, TEMU ILI MIŠLJENJE, A NE ZNATE KAKO IH NAPISATI EVO KNJIGE ZA VAS

Objavljena knjiga ‘Novinarski žanrovi – forme u eri postistine i digitalnih medija’, autora dr. sc. Miroslava Vasilja

Objavljeno prije

Novinarski žanrovi – forme u eri postistine i digitalnih medija” – druga je knjiga autora dr. sc. Miroslava Vasilja docenta na studijima novinarstva, odnosa s javnošću i informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Knjiga govori o načinima na koje novinari, PR djelatnici, studenti, publika i aktivni korisnici novih medija putem žanrova – formi mogu što jednostavnije i profesionalnije napisati, snimiti i uobličiti informaciju, temu, stav ili mišljenje koje žele plasirati u javnosti.

Autor navodi kako su novinarski žanrovi neka vrsta ugovora između novinara i publike. Oni nisu dogmatiziriani niti zadani, nego su način-strukture kako što točnije, poštenije, jednostavnije, brže i razumljivije plasirati informacije, teme, stavove i mišljenja.

Sveznalica 7400xXpx

Jedan od recenzenata knjige prof. dr. sc. Zoran Tomić navodi kako nam „autor otkriva da su uz poštivanje novinarske etike žanrovi najbolja i najjednostavnija metoda kako umjesto lažnih vijesti pisati vijesti, kako se umjesto alternativnim činjenicama baviti činjenicama i kako se u vremenu postistine baviti istinom.“

U knjizi je detaljno opisano šesnaest žanrova od vijesti, izvješća, prikaza, liveblogginga, komentara, članka, analize, kritike, reportaže, portreta, feljtona, bilješke, intervjua, ankete, izjave do panel-rasprave. Za svaki žanr naveden je grafički prezentiran i strukturalno analiziran primjer iz hrvatskih i bosanskohercegovačkih medija.

ULTIMATE SPORTS GYM – 740px

Professor emeritus sa Sveučilišta u Zagrebu Marko Sapunar piše kako je riječ o knjizi koja pomiče granice tradicionalnog udžbenika o novinarstvu i medijima. „Izniman je spoj teorije i prakse.“ Inače o svakom žanru pojedinačno i drugim segmentima vezanim za novinarske žanrove u knjizi o svojim profesionalnim iskustvima govore istaknuta imena hrvatskog i bh. novinarstva od Gorana Milića, Joze pvakovića, Zorana Krešića, Tihomira Dujmovića, Valentine Rupčić, Milana Šutala, Jagne Pogačnik, Aleksandra Stankovića, Željke Ogreste, Ivice Radoša, Branimira Bilića, Snježane Pavić, Amila Dučića, Đurice Drobca, Siniše Kovačića, Branimira Tomurada, Anamarije Dedić, Velimira Begića, Manule Bojo…

Autor knjige dr. sc. Miroslav Vasilj ističe kako će upravo teorija i praksa novinarskih žanrova, njihovo poznavanje ili nepoznavanje, uz novinarsku etiku, biti ključan pokazatelj u razlikovanju vjerodostojnih od nevjerodostojnih medija te novinara profesionalaca od aktivista koji se lažno predstavljaju kao novinari.

Iskustvo u medijima Vasilj je stekao kao novinar, urednik, voditelj, autor emisija, analitičar i komentator u Večernjem listu, HTV-u Mostar, Dnevnom listu, Radiju Herceg-Bosne, Radiju Dobre vibracije… Trenutačno je urednik i voditelj emisije Kompas na RTV Herceg-Bosne te kolumnist portala Pogled.ba. Sudjelovao je i u pokretanju brojnih medija sa sjedištem u Mostaru i Hercegovini.

Autor je i brojnih znanstvenih radova te knjige Sportsko novinarstvo – prve takve u ovom dijelu Europe koja je ujedno sveučilišni udžbenik te se koristi kao obvezna literatura na mnogim sveučilištima u Hrvatskoj, BiH i drugim susjednim zemljama. Član je AIPS-a – svjetske udruge sportskih novinara čije je sjedište u švicarskoj Lausannei.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Jastučići s čokoladom 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije