Ostanimo u kontaktu
JURA SHOP – AKCIJA Vikend

ŽUPA SV. NIKOLE PROSLAVILA BLAGDAN GOSPE OD RUŽARIJA, SVOJE SUZAŠTITNICE

Svečanu svetu misu s procesijom predslavio je mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij u RH

Objavljeno prije

Foto: Dalibor Čutura / Metković NEWS

Povodom blagdana Gospe od Ružarija, suzaštitnice Župe sv. Nikole biskupa, svečanu svetu misu s procesijom u crkvi sv. Nikole predslavio je vojni ordinarij u RH, mons. Jure Bogdan.

Za mlađe koji to ne znaju, Mons. Bogdan je nakon zaređenja svoju prvu službu imao upravo u Župi sv. Nikole biskupa (1980. – 1984.) te je u više navrata istaknuo kako mu je drago vratiti se u Metković i svojim bivšim župljanima čestitao blagdan Gospe od Svete Krunice, 50 godina postojanja Župe te Dan neovisnosti RH.

Upravo tim povodom na kraju svete mise župljani predvođeni don Davorom Bilandžićem su mons. Bogradnu uručili prigodan poklon.

Blažena Djevica Marija od Krunice (ili Gospa od Ružarija) blagdan je nastao kao spomen na veliku pobjedu kršćanske flote nad turskom u glasovitoj bitki kod Lepanta 7. listopada 1571. Pobjeda se pripisuje molitvi krunice na koju je pozvao cijelo kršćanstvo tadašnji papa sv. Pio V.

Blagdan ima povijesnu pozadinu. U 16. stoljeću Europa se našla pred velikom opasnošću od turske vojske koja je osvajala nove krajeve i prijetila cijeloj Europi. U nizu različitih poticaja na otpor papa Pio V. pozvao je godine 1569. kršćanski svijet i na molitvu svete krunice. Dana 7. listopada 1571. došlo je do odlučne pomorske bitke kod Lepanta (u Korintskom zaljevu, u Grčkoj) u kojoj je ujedinjena španjolska, venecijska i papinska flota, pod zapovjedništvom Don Juana d´Austria, pobijedila tursku silu. Na uspomenu velike pobjede papa dan 7. listopada proglašava blagdanom “Gospe od Pobjede”. Godine 1573. spomendan mijenja ime u “Blagdan svete Krunice”, odnosno “blagdan Kraljice od Krunice”. U krajevima gdje se krunica zove ružarij i blagdan nosi ime “Gospe od Svetog Ružarija” ili slično.

Povijest krunice

Početkom 12. stoljeća na Zapadu širila se praksa recitiranja molitve “Zdravo Marijo”. Od te molitve bio je poznat i recitiran samo njezin prvi dio anđeoski pozdrav i Elizabetin blagoslov. Tek pred kraj 15. stoljeća, kada se raširio običaj moljenja “Sveta Marijo”, bilo je pridodano izgovaranje imena Isus, i završni Amen.

Njemački kartuzijanac Henrik Kalkar (1328. – 1408.) podijelio je 150 Zdravo Marija na 15 desetki između kojih je umetnuo molitvu Oče naš. Nekako u isto vrijeme nastaje legenda o nastanku krunice od strane svetog Dominika, utemeljitelja Reda dominikanaca, koju je osobito širio njegov subrat Alan de la Roche.

Prvi dokument koji potvrđuje postojanje ili pokušaj da se ujedini molitva ponavljanja Zdravo Marija s meditacijama otajstava uzetih iz Biblije dolazi iz 15. stoljeća. Između godine 1410. i 1439., kartuzijanac iz Kölna, Dominik Pruski, predlaže jednu novu formu prema kojoj je moljenje Zdravo Marija svedeno na 50 puta, ali je svakoj molitvi Zdravo Marijo pridodano određeni odlomak Evanđelja. Ti odlomci bili su raspodijeljeni tako, da ih je 14 razmatralo Isusov život prije početka javnog djelovanja; 6 njegovo javno djelovanje; 24 njegovu muku i smrt; te ostalih 6 Isusovo uskrsnuće , slavu i krunjenje Marijino. Ovakav način razmatranja otajstava spasenja dovest će i do podjele na tri velika otajstva: radosno, žalosno i slavno. Osobito u 15. stoljeću ova će vrsta molitve doživjeti svoj veliki procvat.

Nakon što se ova pobožnost jako raširila među vjernicima osjetila se potreba da se još oblikuje u smislu pojednostavljivanja. Godine 1521. dominikanac Alberto da Castello sveo je ova otajstva na svega 15, na način da ih je formulirao tako da bi se oni razmatrali u obliku kratkog teksta ili bi se jednostavno ponavljali kratki zazivi iza svakog moljenja prvog dijela Zdravo Marijo. Mnoga marijanska bratstva širom tadašnje Europe rado su prihvatila ovu pobožnost. U povodu dvadeset i pete obljetnice svojeg pontifikata 2002. g. papa Ivan Pavao II. uveo je četvrto otajstvo pod nazivom otajstvo svjetla.

Izvor: bitno.net

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE DNŽ

U posljednja 24 sata zabilježena su 52 nova slučaja zaraze koronavirusom

Objavljeno prije

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u posljednja 24 sata zabilježena su 52 nova slučaja zaraze koronavirusom (16 utvrđeno brzim antigenskim testom). Radi se o 22 osobe iz Dubrovnika, osam iz Župe dubrovačke, pet iz Konavala i Vele Luke, dvije iz Metkovića, Ploča i Stona, jednoj iz Kule Norinske, Opuzena, Slivnog i s Mljeta te dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.

Ukupno je zaražena 31 muška i 21 osoba ženskog spola, a 36 ih ima utvrđenu epidemiološku vezu.

Izliječeno je 85 osoba: 35 iz Dubrovnika, 15 iz Metkovića, 14 iz Ploča, četiri iz Konavala i Kule Norinske, tri iz Zažablja i Župe dubrovačke, dvije iz Opuzena i Pojezerja, jedna iz Orebića i dvije osobe koje nemaju prebivalište na području naše županije.

U posljednja 24 sata obrađena su 272 uzorka, a od početka pandemije analizirano je ukupno 60 575 uzoraka.

U OB Dubrovnik hospitalizirano je 68 osoba pozitivnih na koronavirus. Šest pacijenata zahtijeva intenzivnu skrb, od čega su četiri na invazivnoj ventilaciji, jedan na neinvazivnoj, a jedan na kisiku..

U samoizolaciji je 1105 osoba, a u posljednja 24 sata nije zabilježeno kršenje mjere samoizolacije. Od početka pandemije zabilježeno je ukupno 638 kršenja mjere samoizolacije.
Stožer CZ DNŽ i dalje apelira na građane da se drže svih propisanih mjera od strane Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Stožera civilne zaštite RH.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija Sl5 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije