Ostanimo u kontaktu

MEĐUNARODNI DAN DJEČJIH PRAVA

Svako dijete ima pravo na dostojanstven život

Objavljeno prije

group-of-children
Od 20. studenog 1989. godine., u cijelom  svijetu obilježava se Međunarodni dan dječjih prava, koji je potaknula Organizacija ujedinjenih naroda. Njime se želi senzibilizirati javnost i ustanove za potrebu zaštite maloljetnika od zlouporabe, nasilja i raznih oblika diskriminacije.

Često  se prema djeci ophodi kao da ih je stvarno donijela neka tamo roda. Kao da to nije najljepše blago i najranjivije biće koje uljepša ovu planetu i kojemu svatko treba pomoći u zdravom odrastanju. Da se njih pitalo, ne bi oni došli u ovako okrutan svijet, gdje se na nasilje okreću glave i “širom zatvaraju oči”, a na glad reagira sa sažaljenjem u toplom domu punog želuca. A tek djeca u ratu, pa ona su već normalna i prirodna pojava. Što nas briga? I onako je to tamo, u nama dalekom svijetu, znanom samo preko televizije. Ali upravo temelj za svijet mira je sredina gdje djeca postaju prijatelji, gdje uče i rade surađujući i odrastaju sa spoznajom o međuovisnosti svih živih bića. Svi smo mi ljudska bića. Slični smo, ali je svatko od nas jedinstven.

Svako dijete ima pravo na dostojanstven život! Ne postoji opravdanje za nasilje nad djecom, zlouporbu, diskriminaciju i loše uvjete življenja. Bez obzira na rasu, vjeru i nacionalnost, svako dijete ima isto srce žedno ljubavi, pažnje i toplog doma.

Uživajmo u sličnostima, ali prihvaćajmo različitosti i što je najvažnije, poštujmo dječja prava.

Dječja prava:

  • PRAVA PREŽIVLJAVANJA: hrana, smještaj, stanovanje, zdravlje, životni standard
  • RAZVOJNA PRAVA: razvoj, odgoj i obrazovanje, obitelj, kultura, identitet
  • PRAVA SUDJELOVANJA: donošenje odluka, druženje, izražavanje, pristup informacijama
  • PRAVA ZAŠTITE OD: zlostavljanja, zanemarivanja, izrabljivanja, mučenja, otmice, prostitucije

 

Piše: Barbara Franjić / Metković NEWS

 

Nastavi čitati

VJERSKI ŽIVOT

Što slavimo svetkovinom Tijelova?

Objavljeno prije

U Hrvatskoj je blagdan Tijelova 2001. godine proglašen državnim praznikom i neradnim danom, a za Katoličku crkvu svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak.

Danas slavimo blagdan Tijelova, blagdan koji se slavi u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva, odnosno deveti četvrtak nakon Uskrsa. U Hrvatskoj je blagdan Tijelova 2001. godine proglašen državnim praznikom i neradnim danom, a za Katoličku crkvu svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak. Tijelovo kao posebni blagdan posvećen slavljenju Presvetog oltarskog sakramenta (euharistije nastale na Veliki četvrtak) nastao je u 13. stoljeću, a na cijelo se zapadno kršćanstvo proširio tek u 14. stoljeću. Duguje se viziji jedne augustinske redovnice, sv. Julijane iz samostana kod Liegea u današnjoj Belgiji. Ona je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se na poseban način trebao častiti Presveti oltarski sakrament. Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije. S. Julijana je našla sljedbenike koji su žarko promicali ideju toga blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu. U tome su i uspjeli.

Ukratko, papa Urban IV. godine 1264. objavljuje bulu kojom želi blagdan euharistije proširiti na cijelu Crkvu. Brza smrt spriječila ga je da to doista i učini. Tek u 14. stoljeću, 1317. godine, nakon objavljivanja bule pape Urbana IV – naslov joj je “Transiturus de hoc mundo – Odlazeći s ovoga svijeta” – papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Zapadnu Crkvu. Teološki razlozi uspostave Tijelova mnogo su dublji. Početkom II. tisućljeća počela je opadati učestalost pričešćivanja. Umjesto toga, kao svojevrsni nadomjestak pričešćivanju, pojavili su se različiti oblici euharistijskih pobožnosti izvan mise. Posebnu je važnost u to doba dobivalo pokazivanje svete hostije. Podizanje je postalo jedan od ključnih dijelova euharistijskog slavlja. Najvažnije je bilo vidjeti podignutu hostiju. Još možda važniji teološki razlog je poznato osporavanje stvarne Kristove prisutnosti u posvećenim prilikama kruha i vina nakon čega je vjernička javnost zahtijevala i zdušno prihvatila jedan takav blagdan kojim se potvrđivala vjera u stvarnu Kristovu prisutnost u posvećenim euharistijskim prilikama.

Izvor: vecernji.hr

Nastavi čitati
BP OKTAN 300×250

Najčitanije