I običnim promatranjem stanja na prometnicama, plažama ili u ugostiteljskim objektima, a napose ako razgovarate s privatnim iznajmljivačima, dade se zaključiti da je na hrvatskoj obali ove godine, makar u nekim mjestima manje turista nego lani.

Kako u medijima svakog dana doznajemo o stanju na turističkom tržištu, razvidno je da brojni iznajmljivači nisu zadovoljni brojem gostiju koji bi popunili njihove kapacitete, dok s druge strane iz hotelskih kuća stižu ohrabrujuće informacije, posebno iz onih s četiri ili pet zvjezdica.

Upravo zbog poprilično različitih informacija o broju dolazaka i noćenja, Ministarstvo turizma i HTZ odlučili su stvarne pokazatelje obznaniti tek u prosincu ove godine, s tim da će se na njihovim stranicama rezultati objavljivati jednom mjesečno.

Ministar Gari Cappelli decidirano je izjavio da je porast u broj dolazaka i noćenja za prvih šest mjeseci ove godine u porastu id 6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Dodao je i to da je u srpnju zabilježen pad od 4 posto, ali i napomenuo da će rezultati tijekom cijele godine biti za oko 3 posto veći.

Prema ministrovim riječima za manji broj dolazaka kriva je kiša u svibnju, posebice se to odnosi na kampove gdje se bilježi podbačaj od 40 posto u tom razdoblju, ali će zato srpanj i kolovoz biti na razini prošle godine, te da je booking za rujan i listopad više nego izvrstan.

Hrvatska, rekao je ministar, može primiti 20 milijuna dolazaka gostiju tijekom godine i 100 milijuna noćenja, ali je potrebno produžiti sezonu na makar pet mjeseci u godini, te stalno podizati kvalitetu usluge.

Od 165 tisuća smještajnih jedinica, njih 70 posto u privatnom smještaju ima samo 3 zvjezdice, a cilj je četiri ili pet zvjezdica. Zbog toga je u pripremi zakon o rekategorizaciji objekata jer nisu isti objekti građeni prije 20 godina s toliko zvjezdica i oni građeni prije pet godina. Stoga ni cijene za uslugu noćenja ne mogu biti iste. Ministar se založio ne za elitni turizam u Hrvatskoj, već za raznovrsni turizam i na kontinentu i na moru, veću popunjenost i izradu strategije razvoja turizma.

Promatrači ocjenjuju da na nešto manji broj dolazaka gostiju utječu i visoke cijene smještaja, posebice ugostiteljskih usluga. Međutim, nitko normalan, makar u manjim primorskim mjestima, neće podizati cijene ako su mu kreveti prazni. Turisti su dobro upućeni u stanje na određenoj destinaciji pa se (s pravom) cjenkaju i ne prihvaćaju ponuđene cijene. S druge strane treba znati da su mnogi vlasnici smještaja podigli kredite koje moraju vraćati. Oni koji nemaju vlastiti parking moraju ga zakupiti, moraju plaćati porez, osigurati Internet i sve ostalo.

Došlo je i do promjena u broju dana koje turisti provode na odmoru ili na jednom mjestu. Nekada je, kažu nam iznajmljivači, obitelj ugovarala boravak u trajanju od sedam do deset dana, a danas to čine na četiri ili pet dana. Ako nema ugovora, onda je stanje još teže po iznajmljivača jer se stvaraju „rupe“ u ionako kratkoj sezoni.

Da bi nam rezultati u turizmu bili bolji, sigurno je da se puno toga mora temeljito analizirati kako bi se mogla usvojiti i nova strategija razvoja te djelatnosti.