Ostanimo u kontaktu

VJERSKI ŽIVOT

Što slavimo svetkovinom Tijelova?

Objavljeno prije

U Hrvatskoj je blagdan Tijelova 2001. godine proglašen državnim praznikom i neradnim danom, a za Katoličku crkvu svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak.

Danas slavimo blagdan Tijelova, blagdan koji se slavi u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva, odnosno deveti četvrtak nakon Uskrsa. U Hrvatskoj je blagdan Tijelova 2001. godine proglašen državnim praznikom i neradnim danom, a za Katoličku crkvu svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak. Tijelovo kao posebni blagdan posvećen slavljenju Presvetog oltarskog sakramenta (euharistije nastale na Veliki četvrtak) nastao je u 13. stoljeću, a na cijelo se zapadno kršćanstvo proširio tek u 14. stoljeću. Duguje se viziji jedne augustinske redovnice, sv. Julijane iz samostana kod Liegea u današnjoj Belgiji. Ona je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se na poseban način trebao častiti Presveti oltarski sakrament. Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije. S. Julijana je našla sljedbenike koji su žarko promicali ideju toga blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu. U tome su i uspjeli.

Ukratko, papa Urban IV. godine 1264. objavljuje bulu kojom želi blagdan euharistije proširiti na cijelu Crkvu. Brza smrt spriječila ga je da to doista i učini. Tek u 14. stoljeću, 1317. godine, nakon objavljivanja bule pape Urbana IV – naslov joj je “Transiturus de hoc mundo – Odlazeći s ovoga svijeta” – papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Zapadnu Crkvu. Teološki razlozi uspostave Tijelova mnogo su dublji. Početkom II. tisućljeća počela je opadati učestalost pričešćivanja. Umjesto toga, kao svojevrsni nadomjestak pričešćivanju, pojavili su se različiti oblici euharistijskih pobožnosti izvan mise. Posebnu je važnost u to doba dobivalo pokazivanje svete hostije. Podizanje je postalo jedan od ključnih dijelova euharistijskog slavlja. Najvažnije je bilo vidjeti podignutu hostiju. Još možda važniji teološki razlog je poznato osporavanje stvarne Kristove prisutnosti u posvećenim prilikama kruha i vina nakon čega je vjernička javnost zahtijevala i zdušno prihvatila jedan takav blagdan kojim se potvrđivala vjera u stvarnu Kristovu prisutnost u posvećenim euharistijskim prilikama.

Izvor: vecernji.hr

OPĆINA KULA NORINSKA

Plan razvojnih programa i mjera Općine za 2021. godinu

Objavljeno prije

Općina Kula Norinska je na sjednici Općinskog vijeća održanoj dana 10. prosinca 2020. g. usvojila Proračun za 2021. godinu u iznosu od 12.354.000,00 kuna.

Unatoč krizi planirali su niz mjera i projekata koji će poboljšati kvalitetu života u njihovoj općini.

Najznačajniji planirani projekti su:

– 2. FAZA IZGRADNJE INFRASTRUKTURE U POSLOVNOJ ZONI NOVA SELA (4 milijuna kuna)
– IZGRADNJA I OPREMANJE VATROGASNOG DOMA KULA NORINSKA (8 milijuna kuna – nositelj DNŽ)
– VODOOPSKRBA NASELJA BOROVCI – NOVA SELA (750.000,00 kn našeg učešća od predviđenih 7,5 milijuna kuna radova za ovu godinu)
– 2. FAZA IZGRADNJE LED RASVJETE (500.000,00 kn)
– Izrada Glavnog projekta Aglomeracije Kula Norinska (300.000,00 kn udio Općine u investiciji od 1,5 milijuna kn)
– “Promocija zdravlja i prevencija bolesti” koji provodimo u suradnji s Općinom Zažablje, u iznosu od 419.000,00 kn
– Projekt “Zaželi i ostvari” kojeg provodimo sa Gradom Metkovićem
– Izrada dokumentacije za elektrifikaciju i vodoopskrbu starog sela “Kuće” u Desnama
– Izgradnja šetnice i igrališta sa umjetnom travom u Podrujnici
– Uređenje parka u Kuli Norinskoj
– Ulaganje u SRC Krvavac 2
– Instalacija besplatnog interneta kroz projekt WIFI4EU
– Uređenje komunalne infrasstrukture na groblju u Novim Selima

U okviru Mjera socijalnog Programa povećane su potpore za treće novorođeno dijete na 5.000,00 kn, a za četvrto i svako slijedeće na 10.000,00 kn.

– Sufinancirati će se i nabava radnog materijala i školskih udžbenika za učenike osnovnih i srednjih škola
– Povećali smo udio u sufinanciranju prijevoza za učenike srednjih škola, na način da će roditelji plaćati 50% manje od iznosa cijene mjesečne karte
– Kao i proteklih godina stipendiramo sve redovne studente u mjesečnom iznosu od 500,00 kn (100.000,00 kn)
– Sufinanciramo boravak djece u vrtićima
– Isplaćujemo božičnice umirovljenicima koji imaju mirovinu do 2.200,00 kuna

Ovo je samo dio mjera, a više o samom proračunu možete saznati u Proračunskom vodiču za građane.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px
HUMANITARNA AKCIJA – OBITELJ VUKŠA

Najčitanije