Ostanimo u kontaktu
GALA HOME 1200px

MOST ZA VJEČNOST

Spajanjem Pelješkog mosta, spojeni su Jug i Sjever Hrvatske

Objavljeno prije

Srijeda i 28.srpnja 2021. ostati će u trajnom sjećanju stanovništva Hrvatske kao povijesni događaj spajanja kopnene Hrvatske nakon pune 303 godine, sve tamo od mira u Srijemskim Karlovcima 1699.godine, kojom zgodom je Tursko Carstvo uz suglasnost Dubrovačke Republike dobilo teritorijalno proširenje do Neuma i Sutorine (u Crnoj Gori), čime je hrvatski  Jug doslovno odsječen od Sjevera.

Na Pelješkom mostu upriličeno je veliko slavlje u nazočnosti državnog vrha, predstavnika jedinica lokalne i županijske uprave, izvođača radova, Kineza i domaćih stručnjaka, projektanata i naroda u čamcima i na obalama. Komarna i Brijesta spojeni su mostom dugim 2440 metara, visine 55 metara, širine 22,5 metara, mostom u kojega su ugrađene tisuće tona betona , čelika i drugog materijala.

Europska komisija osigurala je 375 milijuna eura, a most će s pristupnim cestama ukupno stajati 520 milijuna eura i bit će pušten u promet sljedeće godine.

Benefiti toga graditeljskog postignuća jesu konačna povezanost naše zemlje, manje vremena za vozače od Zagreba do Dubrovnika, povećanje broja auto-turista prema Dubrovniku i Pelješcu, lakše i brže putovanje Neretvana do dubrovačke bolnice i zbog drugih potreba, otvaranje novih poslova i ostanak ljudi na Pelješcu i na otocima, sadržajnija i izdašnija proizvodnja hrane u dolini Neretve, izbjegavanje čekanja na graničnim prijelazima i još puno toga.

Izgradnja i financiranje Pelješkog mosta živi su dokaz o isplativosti ulaska Hrvatske u EU. Hrvatska je uspješno razriješila i prijepore s Bosnom i Hercegovinom, a svoje znanje i stručnost u izgradnju mosta uložili su i hrvatski stručnjaci.

Kineski (i naši) radnici radili su neprestance pa i vrijeme neviđene pandemije korona virusa, te su glavni dio posla završili 3 mjeseca prije roka.

Osim toga premijer Plenković dobro je naglasio da nakon svega nije potrebno govoriti čija je most ideja i tko je sve zaslužan, jer most koji spaja ostaje zauvijek na hrvatskom tlu i služit će i Hrvatima i svijetu.

Medijiski djelatnici, političari, stručnjaci, lokalno stanovništvo i mnogi drugi danima ističu da je Hrvatska spojena nakon 303 godine.

Nažalost, s tim se ne slaže jedan „akademik“ u svom komentaru tvrdeći da Hrvatska danas nije „povezala teritorij nakon 3 stoljeća“ kako se govori, već da je on bio povezan 1939. stvaranjem Banovine Hrvatske te je takav ostao sve do Đilasove  komisije 1946, dakle kroz Kraljevinu Jugoslaviju, NDH i DFJ ? I još „akademik“ savjetuje : „Naučite se povijesti“ !

Bilo bi dobro da javnosti objasni kako je Hrvatska bila povezana s Istrom, Kvarnerskim otocima, Lastovom ili Zadrom ?

No, ne treba se zamarati s takvim ocjenama, važno je da će se svijetla s mosta zrcaliti u najljepšem moru na svijetu, da mu ni bura ni jugo neće ništa moći, i da će ljudi s juga i sjevera brže i sigurnije dolaziti i odlaziti  do svojih destinacija.

MOJ ŽIVOT U PANDEMIJI

Međunarodni projekt Gimnazije Metković ‘Mein Leben in der Pandemie’ dobitnik ‘Nacionalne oznake kvalitete’

Objavljeno prije

Međunarodni projekt Mein Leben in der Pandemie  kojeg su učenici Gimnazije Metković provodili s učenicima partnerske škole iz Njemačke Theodor Heuss Gymnasium nagrađen prestižnom eTwinning nagradom Nacionalna oznaka kvalitete.

Pandemija i iznenadno zaključavanje utjecalo je na sve. Učenici u Hrvatskoj sudjelovali su u učenju na daljinu. Ali kakva je bila situacija u drugim zemljama? Kako su se učenici naše partnerske škole u Njemačkoj nosili s tom situacijom? U projektu smo željeli sagledati različite razine kako se rješava pandemija, kako se društvo nosi s njom, kako se ova neočekivana ružna situacija doživljava u drugim zemljama. Željeli smo se podržati, stvoriti poticaje za razgovor, isprobati zajedno nove stvari . Koliko imamo različitosti I sličnosti u ovoj novoj šokantnoj situaciji za cijeli svijet, Bavili smo se istraživanjima, komunicirali jedni s drugima, raspravljali I dogovarali se,sudjelovali u radionicama, međusobno se bodrili.

Željeli smo vidjeti koliko je različito ili slično postupanje s pandemijom u Njemačkoj i Hrvatskoj. U tu svrhu smo se pozabavili i znanstvenom i društvenom razinom. Učenici su se trebali naučiti baviti istraživanjem podataka i činjenica, vrednovati i uspoređivati dobivene rezultate, izrađivati​ dijagrame i videozapise s uputama, kao i sami proizvoditi dezinficijens. Izabranim medijem učenici su trebali predstaviti svakodnevni život za vrijeme pandemije. Naši ciljevi su bili zajednički za obje škole, a donosili smo ih u dogovoru s učenicima.

Učenici su razrađivali svoju situaciju u Hrvatskoj, a zatim su rezultate dijelili s učenicima iz Njemačke. Te su vrijednosti i empirijske vrijednosti uspoređivali i vrednovali. Također su se održavale redovite video konferencije na engleskom i njemačkom jeziku  na kojima su se učenici dogovarali, vrednovali svoju suradnju i rad na projektu, te donosili nove ideje, usvajali i odrađivali zadatke prihvaćenih ideja.

Teme koje su učenici obrađivali su:
1. Razvoj pandemije u Njemačkoj i Recklinghausenu / Hrvatska i Metković: proljeće, ljeto, zima
2. Mentalno zdravlje u zaključavanju: Kako zaključavanje utječe na raspoloženje učenika? Što utječe na ovo raspoloženje? Kakav utjecaj ima pokret?
3. Pregled izvodljivosti pravila AHA u svakodnevnom životu i u školi
4. Osobno iskustvo s pandemijom (intervjui s različitim generacijama, posebne sudbine)
5. Procjena rezultata: Što možemo naučiti jedni od drugih?
6. Uzajamna podrška, npr. Stvaranje karantenske kuharice s hranom na njemačkom jeziku.

Projekt je predstavljen na raznim obrazovnim platformama i skupovima kao što su: mrežna trodnevna eTwinning edukacija Sustainable Development Goals in a Pandemic World, Pasch susret škola partnera Goethe Instituta, na online školskim novinama https://blog.pasch-net.de/pasch-global/archives/2291-Mein-Leben-in-der-Pandemie.html .

Gimnazija Metković

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija S21 Banner 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije