Ostanimo u kontaktu

SEZONA BERBE U VRIJEME PANDEMIJE

Služba za epidemiologiju ZZJZ DNŽ na zahtjev Povjerenstva za mandarine donijela preporuke za sprječavanje širenja koronavirusa

Objavljeno prije

Na zahtjev Povjerenstva za mandarine Dubrovačko-neretvanske županije, Služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije uz konzultacije sa Službom za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo donijela je Epidemiološke preporuke u sprečavanju širenja COVID 19 infekcije u sezoni berbe mandarina kojima su propisane sve mjere zaštite za vrijeme rada kako na otvorenom tako i u zatvorenim prostorima.

Uzimajući sve specifičnosti rada u sezoni berbe mandarina osnovna podjela rada bila bi rad na otvorenom na plantažama i rad u zatvorenim prostorima u otkupnim centrima.

Zajedničke preporuke

Informirati sve djelatnike o svim mjerama koje se provode u cilju sprečavanja širenja COVID 19 infekcije i pravilnom ponašanju i mjerama zaštite.

Osobe sa simptomima, oboljele osobe i osobe u samoizolaciji ne mogu sudjelovati u nikakvim aktivnostima.

Ako se prije ili u trenutku obavljanja rada osoba razboli/razvije/primijeti simptome, osoba ne dolazi ili prekida rad i ostaje/odlazi doma i telefonski se javlja izabranom liječniku radi procjene daljnjeg postupka.

Voditi dnevnu evidenciju svih radnika (ime i prezime, datum rođenja  i broj mob, tel)

Rad na otvorenom (plantaže mandarina)

Pridržavati se osnovnih higijenskih navika prilikom berbe (pranje ruku, fizička distanca) i što je sve   navedeno u prilogu pod  nazivom „Opće mjere zaštite“

Rad u zatvorenom prostoru (sortirnice)

Budući da se radi o zatvorenom prostoru gdje boravi veći broj osoba  i gdje tijekom rada neminovno dolazi  do bliskoga kontakta rizik od mogućeg nastanka i širenja bolesti je teško izbjeći. Kako bi donekle smanjili taj rizik preporučamo:

  • Pri dolasku radnika mjerenje tjelesne temperature bezkontaktnim toplomjerom
  • Osobe sa temp.  37,2 °C  i više stupnjeva  taj dan se  ne uključuju u radni proces
  • Na vidljivom mjestu, nužno je postaviti informacije o higijenskim postupcima ili postaviti informacije sa smjernicama o pravilnom ponašanju i mjerama zaštite
  • Na ulazu i na više radnih mjesta u prostoru potrebno je osigurati dozatore s dezinfekcijskim sredstvima na bazi alkohola ne manjoj od 70 %  uz istaknutu obavijest obveze dezinfekcije ruku pri dolasku i tijekom rada
  • Osigurati radnu odjeću zaposlenicima – robu koja se lako pere i glača
  • Za rad u zatvorenom prostoru na svim radilištima obvezno je nošenje zaštitnih maski preko usta i nosa. Maske mogu biti jednokratne ili višekratne (platnene koje se pravilno održavaju- peru)
  • Nošenje maske i na otvorenom ako se ne može održati razmak među ljudima/bliski kontakt zbog prirode aktivnosti
  • Nošenje rukavica (nije obvezno) ali se može  preporučiti s time da se redovito dezinficiraju ruke nakon skidanja
  • Izbjegavati kada je to moguće tijekom rada veća grupiranja osoba . Održavati  fizičku udaljenost  od najmanje 2 metra
  • Ako je moguće organizirati rad u više smjena s time da između smjena bude stanka u trajanju od najmanje od pola sata koja će se iskoristiti za čišćenje i dezinfekciju prostora
  • Poštivati osnovne higijenske navike (prilikom higijene ruku, kašljanja/kihanja. Upute navedene u prilogu)
  • Čaše,  posuđe  i druge predmete prilikom pauze za objed ne treba dijeliti s drugim osobama
  • Pokušati stvoriti uvjete prozračivanja prostora  (korištenje klimatizacijskih uređaja i grijanja u zatvorenim prostorima potrebno je što više izbjegavati)
  • Potrebno je osigurati učestalije čišćenje, dezinficiranje i prozračivanje sanitarnih čvorova. Osoblju koje koristi toalet potrebno je omogućiti odgovarajuću higijenu i dezinfekciju ruku

PROMETNO POVEZIVANJE KRAJNJEG JUGA

Autocesta do Dubrovnika bit će najskuplja u Hrvatskoj: Kilometar će koštati čak 193 milijuna kn

Procjenjuje se da će promet od Metkovića do Dubrovnika do 2030. porasti 6,2, a turistički 29 posto

Objavljeno prije

Foto: Milan Sabic/PIXSELL

Dubrovnik i krajnji jug krajem sljedeće godine trebali bi Pelješkim mostom napokon biti spojeni s ostatkom Hrvatske. Nekoliko mjeseci nakon otvaranja za promet mosta, koji će privremeno biti spojen na postojeće lokalne prometnice na Pelješcu, bit će gotove i pristupne ceste. A od 2029. do najjužnijeg hrvatskog grada trebala bi biti izgrađena i autocesta, navodi se u Prethodnoj studiji izvedivosti povezivanja južne Dalmacije, koja je nedavno dovršena i koju su za Hrvatske autoceste izradile tvrtke Trafficon iz Zagreba i Pro Urbe iz Budimpešte.

Investicija teška 9,1 mlrd. kuna

Ipak, od Metkovića do Dubrovnika i te 2029. ne bi se u cijelosti išlo autocestom jer se nova autocesta planira spojiti na pristupne ceste Pelješkom mostu, a koje se grade u profilu brzih cesta. Ukupno će se od čvora Metković do čvora Dubrovnik sagraditi 47 kilometara autoceste u punom profilu te još 12 km spojnih cesta. Procijenjena vrijednost investicije je čak 9,1 milijardu kuna, odnosno 1,2 mlrd. eura. To je čini najskupljom autocestom u Hrvatskoj – kilometar gradnje će koštati oko 26 mil. eura, odnosno oko 193 mil. kuna.

Foto: Milan Sabic/PIXSELL Radovi na izgradnji Pelješkog mosta

Za usporedbu, cesta DC403 kod Rijeke koja zasad slovi kao najskuplja u RH, a duga je 3 km, košta 152 mil. kn/km. Gradnja obiju tih prometnica skupa je zbog brojnih objekata na njima. Na autocesti prema Dubrovniku, u podsektoru 1 od čvora Metković do čvora Pelješac koji je dužine 18,4 km predviđena je gradnja mosta preko Neretve dugog čak 2960 metara, dok je Pelješki mosta dug 2,4 km. U tom podsektoru gradit će se i tunel Ježevac dug 3005 metara.

Predviđena je gradnja i dva interregionalna čvora – Metković i Pelješac te još dva čvora – Opuzen i Duboka kao i izgradnja 5,5 km spojne ceste od čvora Pelješac do čvora Duboka. Procijenjena vrijednost gradnje podsektora 1 iznosi 3,95 mlrd. kuna. Podsektor 2, od čvora Rudine do čvora Osojnik, dug je 28,6 km, a investicija bi stajala 5,15 mlrd. kn. Na toj su trasi od važnijih objekata tunel Crvena greda dug 2370 m te vijadukt Dužani dug 725 m. I u ovom podsektoru predviđena su dva interregionalna čvora – Doli i Osojnik te tri čvora – Ston, Rudine i Slano. Spojna cesta od čvora Stona do čvora Doli bit će duga 6,6 km.

Prema prometnim modelima iz predstudije, lokalni promet na dionici od Metkovića do Dubrovnika do 2030. trebao bi porasti za 6,2%, a turistički za 29% u odnosu na promet iz 2019., a do 2040. 9,4%, odnosno 70,9%. Što se tiče plana aktivnosti za realizaciju ovog projekta, prvi korak je njegovo uvrštavanje u Program građenja i održavanja javnih cesta 2021.–2024.

Radovi bi počeli krajem 2024. i trajali do drugog kvartala 2029. U financiranju gradnje te najskuplje hrvatske autoceste računa se na EU fondove, odnosno europski instrument za oporavak od koronakrize Next Generation, prema kojem je Hrvatskoj pripalo 9,4 mlrd. eura. Jedan od glavnih hrvatskih argumenta za europska sredstva bio bi da je ta dionica dio buduće Jadransko– jonske autoceste.

Mapa Pelješkog mosta, autoputa i pristupnih cesta

No, kako doznajemo, moguća je i gradnja po koncesijskom modelu, sličnom onom na Istarskom ipsilonu ili na autocesti Zagreb – Macelj. Kreditno zaduženje nije opcija jer HAC, koji je ionako preopterećen dugovima, nema snage za tako veliko dodatno zaduženje.

Početak poslije Nove godine

– U HAC-u ima znanja i iskustva za realizaciju ovog projekta. S njime krećemo poslije Nove godine kad autocesta do Dubrovnika uđe u novi četverogodišnji Program građenja javnih cesta. Dionica je duga samo 47 km, no na njoj su brojni objekti zbog čega je njezina gradnja tako skupa – objašnjava predsjednik uprave HAC-a Boris Huzjan.

Dodaje da je trasa autoceste prema Dubrovniku na tragu prijašnjih projekata te da su na trasi predvidjeli i novi čvor – Rudine, koji je priprema za neku buduću fazu spajanja s autocestom koja bi se gradila na Jadransko–jonskom pravcu i zaobilazila bi Pelješki most, a kod čvora Osojnik spajalo bi se na autocestu koja bi išla kroz BiH prema Crnoj Gori.

– Veliki je izazov prihvatiti se tog posla. Autocesta financijski i po prometu nije opravdana, to se vidi i iz predstudije, no autoceste se grade da se digne gospodarstvo, da se smanji broj poginulih – govori Huzjan i dodaje da se na svakom čvoru se mogu otvarati gospodarske zone.

Unutar HDZ-a postojali su otpori gradnji autoceste prema Dubrovniku, prije svega iz splitske struje u kojoj navodno smatraju da je Dubrovnik već dobio dosta EU novca za Pelješki most, pristupne ceste i Zračnu luku Dubrovnik pa bi sad trebalo dati više sredstava za njihove projekte. No, prema svemu sudeći, autocesta prema Dubrovniku ipak će se graditi.

Piše Josip Bohutinski / Vecernji.hr

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama15 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije