Ostanimo u kontaktu

SVETA TRI KRALJA ILI BOGOJAVLJENJE

Slavlje objave Boga čovječanstvu

Objavljeno prije

Sveta tri kralja ili BogojavljenjeBlagdan Sveta tri kralja ili Bogojavljenje jedan je od najstarijih katoličkih blagdana. Slavi se objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusovoj. Danas obnavljamo događaj opisan u Evanđeljima, kada dolaze trojica kraljeva sa željom da se poklone novorođenom kralju. Došli su izdaleka i tražili Krista.

Prema evanđelju po Mateju, tri kralja ili mudraca s istoka (Partsko Carstvo), prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli su se pokloniti novorođenome Isusu. Mage s Istoka, o kojima govori sv. Matej, ne spominjući im ni imena ni broja, kasnija je predaja pretvorila u kraljeve davši im imena Gašpar, Melkior i Baltazar.

Pri tomu su mu darovali tri simbolična dara: tamjan kao Bogu, zlato kao kralju na nebu i smirnu (plemenitu mast) kao čovjeku. Kao tri kralja, mudraci dolaze iz nekršćanskoga svijeta koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo time što im je javio rođenje Spasitelja.

Bogojavljenje je kao drugi Božić. No, dok nam Božić daje poruku poniznosti i ističe skrivenost otajstva rođenja Gospodnjega, Bogojavljenje razglasuje po cijelom svijetu to Božansko otajstvo od strane tri kralja, koji su ga priznali kao Sina Božjega, Spasitelja svih naroda.

Trojica mudraca iz Evanđelja po Mateju (2,1-12), vrlo su rano počeli biti štovani kao kraljevi, na što je utjecao tekst proroka Izajije, gdje se kaže – K tvojoj svjetlosti koračaju narodi, i kraljevi k istoku tvoga sjaja (60,3).

U bogojavljenskoj evanđeoskoj poruci glavna je stvarnost novorođeni kralj Isus Krist, na čijem se vanjskom obličju ne vide tragovi kraljevskog dostojanstva. On stanuje u jednoj kolibici među siromašnim ljudima. On je kralj koji ne daje svečanih primanja, on je skriven, stavljen u stranu. A ipak je njegovo rođenje navijestila zvijezda te dovela mudrace s Istoka s darovima, da mu se poklone. I oni su tu, ne radi sebe, nego da svrate pozornost na novorođenog Kralja, kojega i oni naviještaju.

Prema legendi tri kralja je pokrstio sv. Toma, apostol. Valjda zato što je on od apostola prodro najdalje na istok, čak do Indije. Gašpar je izvorno perzijsko ime, a znači rizničar. Hrvatski oblici imena su Gašo, Gašpo, Gaća, Gašparina. Nijemci ga zovu Kasper, Francuzi i Jaspard, a Englezi Jasper.

Melkior (hebrejski: kralj svjetla) je ime drugog od trojice kraljeva, Baltazar je ime trećega svetog kralja. Prvi dio ove riječi, koja na hebrejskom glasi Belšazar, označava glavno babilonsko božanstvo Bel. Drugi dio riječi od glagola štititi. Treći dio označava kralja. Tako bi ime Baltazar u prijevodu glasilo Bel štitio kralja. Hrvatske inačice su Balto, Bolto, Boltek i Boltina.

Nakon smrti triju kraljeva njihove su relikvije odnesene u Carigrad, nakon što ih je pronašla sv. Jelena Križarica, a kasnije su prenešene u Milano i na kraju u Köln, najljepšu njemačku katedralu, posvećenu Svetom Petru i Blaženoj Djevici Mariji. U katedrali je najslavniji veliki pozlaćeni Oltar Sveta tri kralja u obliku sarkofaga iz 13. stoljeća, koji je ujedno i najveći relikvijar u zapadnoj Europi. U njemu se nalaze kosti i više od dvije tisuće godina godina stara odjeća za koje se vjeruje da je pripadala trojici svetih kraljeva, a izloženi su na otvorenju crkve 1864. godine.

preneneseno s laudato.hr

SJEDNICA GOSPODARSKOG VIJEĆA ŽUPANIJSKE KOMORE

Rezultati poslovanja gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije za 2019. godinu

Objavljeno prije

Na 5. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održanoj 23. listopada raspravljalo se o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije u 2019. godini.

Godišnji financijski izvještaj za 2019. godinu predalo je 4.348 trgovačkih društava (9% više nego 2018.). Pozitivno su poslovala 2.907 trgovačkih društava odnosno 67% njih, a 1.441 trgovačko društvo je iskazalo negativan financijski rezultat.

Gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije poslovalo je pozitivno te je ostvarilo  13 milijardi kuna ukupnog prihoda, 12 milijardi kuna ukupnih rashoda, 1,1 milijardu kuna dobiti te 314,8 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su neto dobit u iznosu od 803 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva povećan je za 2%, dobit je  smanjena za 2%, a konsolidirana dobit je manja za 3%.

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ostvarenim prihodom od 3,3 milijarde kuna prihoda (26%), a zatim slijede trgovina s 2,5 milijardi kuna prihoda (20%), prijevoz i skladištenje 1,6 milijardi kuna (13%), građevinarstvo 1,4 milijarde kuna (11%). te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1,2 milijarde kuna (10%)

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 4%.  Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti od 2,1 milijardu kuna  (64%) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijede ih restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 21% (697 milijuna kuna), te priprema i usluživanje pića 8% (284 milijuna kuna).

Najveći porast ukupnog prihoda ostvaren je u djelatnosti Informacije i komunikacije od 106%, a iznosio je 305 milijuna kuna, premda ova djelatnost ima učešće od 2% u ukupnom prihodu DNŽ.

Dobit razdoblja iznosila je 1,1 milijardu kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (392 milijuna kuna), što čini 35% od ukupne dobiti. Sa 173 milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 16% u ukupnoj županijskoj dobiti, a djelatnost prijevoza i skladištenja 15% ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 164 milijuna kuna.

Konsolidirani rezultat (dobit razdoblja +/- gubitak) je neto dobit od 803 milijuna kuna, od čega je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane  ostvarila 307 milijuna kuna (38%), a prijevoz i skladištenje neto dobit od 153 milijuna kuna (19%).

U konsolidiranim rezultatima tri djelatnosti su iskazale gubitak razdoblja u iznosu od 3,8 milijuna kuna, od čega djelatnost umjetnosti, zabave i rekreacije 1,7 milijuna kuna(46%), ostale uslužne djelatnosti 1,5 milijuna kuna gubitka (41%) i financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 520 tisuća kuna gubitka (13%).

Djelatnost prometa zabilježila je porast investicija za 353% u odnosu na godinu ranije, najvećim dijelom zahvaljujući investiciji koju je imala Zračna luka Dubrovnik.

U djelatnosti Administrativne i uslužne djelatnosti, unutar koje najveći udio (preko 90%) čine turističke agencije zabilježen je u 2019. značajan porast investicija od 122% – što ovu djelatnost dodatno čini izloženom u ovoj krizi u kojoj se našlo gospodarstvo.

U 2019. trgovačka društva su zapošljavala 23.168 djelatnika ili 8% više nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja  te  pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 30% ili 6.930 djelatnika.

Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko neretvanskoj županiji,  prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 45.347 te je u odnosu na kraj 2018. godine veći za 2.434 zaposlena (6%). I dalje je izražena sezonalnost u zapošljavanju. Tako je u 2019. godini u odnosu na 2008. godinu broj sezonskih radnika u ukupnom broju zaposlenih narastao s 4% na 14%,dok je u Republici Hrvatskoj s 2% na 3%.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2019. godini iznosila je 5.679 kuna što je rast od 3% u usporedbi s 2018. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (7.504 kn), a najniža u djelatnosti obrazovanje (4.220 kn). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2019. iznosila je 6.373 kn.

U 2019. u odnosu na 2008 godinu, koja se smatra pretkriznom, raste broj sezonskih radnika sa 4% na 14% u ukupnom broju zaposlenih te smo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prvi put nakon 11 godina, u prosincu 2019. zabilježili 2.222 zaposlena više nego u prosincu 2008. godine.

Gledajući od 2008. pa naovamo, 2019. godina je prva u kojoj je djelatnost građevinarstva ostvarila pozitivan konsolidirani rezultat, tj. iskazala dobit, nakon 10 godina gubitaka.

Trojić je istaknula „s 2019. završavamo jedan ekonomski ciklus i ulazimo u novi. Zasigurno ćemo se narednih desetak godina u ekonomskim analizama uspoređivati s rezultatima poslovanja u 2019. godini, u kojoj je gospodarstvo zabilježilo značajan rast u većini ekonomskih pokazatelja“.

Nakon prezentacije rezultata poslovanja župan Dobroslavić se osvrnuo na aktivnosti koje je Dubrovačko-neretvanska županija, u suradnji s ostalim lokalnim institucijama pa i Gospodarskim vijećem ŽK Dubrovnik, poduzela za pomoć gospodarstvu, „vidimo da je Vlada najavila izmjene mjera za očuvanje zaposlenosti i podržavamo taj partnerski pristup. Možda nismo mi bili ti koji su presudili u donošenju tih mjera, ali zasigurno smo svojim angažmanom, ukazujući na iznimno lošu gospodarsku situaciju naše Županije, pripomogli svojim prijedlozima.“

Na sjednici je bilo riječi i o procesu digitalne transformacije Hrvatske gospodarske komore. Direktorica Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj, Sanja Šimić predstavila je platformu pod nazivom Digitalna komora te istaknula da je cilj HGK pomoći svojim članicama, trgovačkim društvima da uđu u proces digitalizacije, jer je u ovo vrijeme to naprosto nužnost. Također, pozvala je i institucije te fizičke osobe na korištenje ove platforme, koja je financirana sredstvima EU fondova. Šimić je istaknula: „HGK je ovaj projekt započela prije dvije i pol godine, skoro pa vizionarski procesi su završili taman u jeku Covid – 19 pandemije, kad su cjelokupna komunikacija i poslovni procesi okrenuti digitalnom svijetu. Ova platforma je digitalizirala i ubrzala naše interne procese, ali naglasak je da se njome približimo gospodarstvu“.

Nastavi čitati
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije