Ostanimo u kontaktu

KAZALIŠNA SMOTRA DRAMSKIH AMATERA

Selektorica pohvalno ocijenila ovogodišnju smotru

Objavljeno prije

DSC_0017

Jučer je u Gradskom kulturnom središtu održana 54-ta smotra dramskih amatera Dubrovačko-neretvanske županije na kojoj su sudjelovale tri glumačke družine iz naše županije; Lero iz Dubrovnika s predstavaom Pomrčina, Amatresko kazalište Opuzen (AKO) s predstavom Zimski prostor i Metkovsko amatresko kazalište (MAK) s predstavom Ne daj se Njofra.

Selektorica ovogodišnje smotre je bila Dubravka Crnojević Carić, doktorica znanosti (iz znanstvenog područja humanističkih znanosti) – diplomirana glumica, redateljica.

Na okruglom stolu koji je održan nakon svih odigranih predstava selektorica je pohvalila entuzijazam svih sudionika i vrlo pohvalno je ocijenila ovogodišnju smotru.

Ansambl LERO koji je u predstavi Pomrčina uprizorio tekstove dubrovačkog znanstvenika svjetskog glasa Ruđera Boškovića i njegove sestre pjesnikinje Anice Bošković, te scenografijom i vizualnim efektima najviše se istaknuo. Selektorica je kazala da se ta predstava u cijelosti može nositi sa bilo kojim profesionalnim kazalištem.

lero-pomrcina

Pomrčina preuzima dio naslova poznatog Boškovićevog djela „Pomrčina Sunca i Mjeseca“ i montažom pisama iz korespondencije brata i sestre, Ruđera i Anice, dramatizacijom fragmenta Boškovićevih zapisa i drugih dokumenata te tonskih sekvenci i nekih radiodramskih i fonoarhivskih snimki nudi poetizirani i začudni svijet posljednjih dana Ruđera Boškovića, osamljenički dubrovački trag uzdaha Anice Bošković, ali i sliku današnjeg Dubrovnika imanentnih utiha, ostavljenih sudbina i povijesnih reminiscencija prizivajućeg sklada i ljepote.

Predstavu su igrali: Ksenija Medović, Jasna Held, Zvončica Šimić, Matilda Perković i Latica Zekić. Scenografkinja i kostimografkinja je Dubravka Lošić, montažu tona ostvario je Viktor Lenert, svjetlo i ton realizirali su Marko Mijatović i Antonio Ljubojević, skladateljica je Paola Dražić Zekić, a koreografkinja Vitolda Mayer. Predstavu je tehnički realizirao Mato Brnjić. Režija i dramatizacija: Davor Mojaš.

Amataerso kazalište Opuzen je izvelo dramau Zimski prostor, Tonćija Petrasova Marovića.

DSC_0007

Predstava govori o ljudima koji su konačno pronašli ljude slične sebi pa time i određeni mir. Međutim, protagonisti ove drame ne mogu uspostavit istinsku komunikaciju niti između sebe pa tako ni sa cijelim svijetom, iako imaju istinske namjere. Izgubljeni, tjeskobni i živeći u strahu modernog čovjeka ova drama pokazuje samoću ljudi, moderan osjećaj otuđenosti i beznačajnu egzistenciju pojedinca. Tako jedan čovjek vidi smisao u kamenu (građevinskom materijalu od kojeg bi se mogla podići zgrada projektiranog života), drugi vidi smisao u željeznom krevetu a žena u djetetu spas svog dosadašnjeg načina življenja. Ljudi teže ka jasnoći i smislu u svijetu a kako svijet i ljudi sami po sebi nisu apsurdni, apsurd nastaje kada ljudi pokušavaju razumjeti nerazumljivost svijeta.

Po riječima selektorice na daskama Gradskog kulturnog središta izvrsno su se snašli: Suzana Dragobratović Mušan, Robert Babić i Tomislav Herceg a inspicijentica im je bila Tina Dragobratović. Režija: Velimir Ključe.

Posebno je pohvalila njihov rad pošto zna da nemaju adekvatan prostor u Opuzenu, ali ipak se trude i pokušavaju napraviti nešto neobično, ovaj put novo, što do sada nije bilo u praksi. Jedina zamjerka je bila na kostimografiju, ali sve u svemu zadovoljna je sa glumačkim ostvarenjem.

Za predstavu Ne daj se Njofra u izvedbi Metkovskog amaterskog kazališta sve riječi pohvale. Po glumačkom ostvarenju to je najbolje odrađena predstava u kojoj se vidi da se glumci jako dobro poznaju i da su skupa već dugo godina – rekla je selektorica. Jedina zamjerka je bila u nekim sitnim detaljima vezanim za nedosljednosti u tekst i rješenju scenografije, ali u glumačkom smislu najbolje odrađeno – kazala je Crnojević Carić.

U predstavi su se izvrsno snašli glumci amateri: Željka Bulić-Petrović, Romana Čović, Damir Kozarić i Vinko Vuković-Liska.

– Selektorica će odlučiti koja će predstava ići na državnu smotru koja se ove godine održava u Vodicama od 23.-25. svibnja. Zamjerka Leri je samo u glumačkom smislu, ali ostalo, scenografija i kostimografija je odlično. Moje mišljenje je da selektorica ipak preferira Leru. Mislim da je u cijelosti predstava odlična, jedino gluma malo šteka, a ostalo je perfekto, odskače od ostalih. Zimski san je psihološka drama sa dobrim glumačkim rolama, ali je jako teška za shvatiti. Naša je totalna grgićevska komedija, mi smo, što jeste, najbolje glumački to odradili, ali komedije nisu in, uvijek se za smotru traži nešto novo, alternativno i mislim da tu Lero ima najviše šansi – rezimirao je Vinko Vuković Liska.

 

GRADSKO KULTURNO SREDIŠTE

Predstavljena ‘Izabrana djela’ Ivana Slamniga koja je priredio Tonko Maroević

Objavljeno prije

U organizaciji Matice hrvatske i Ogranka Matice hrvatske u Metkoviću u galeriji Gradskog kulturnog središta održano je predstavljanje knjige Ivana Slamniga Izabrana djela biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti.

Prof. Božidar Lovrić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Metkoviću pozdravio je sve prisutne dok su knjigu predstavili akademik Tonko Maroević, priređivač knjige, Božidar Petrač, urednik knjige te prof. dr. sc. Ivan Bošković.

U glazbenom dijelu programa nastupio je Darko Matičević.

Priređivač Maroević ističe kako Slamnigov opus nije opsežan, ali je žanrovski vrlo razveden i problemski iznimno zaoštren.

‘Književni opus Ivana Slamniga spada među najkarakterističnija i najuspjelija ostvarenja hrvatske kulture druge polovice dvadesetoga stoljeća’, piše Maroević i dodaje kako uz jak i prepoznatljiv individualni pečat, njegov rukopis amblematski pokriva raspone od afirmacije modernističkih nastojanja pa do otvaranja postmodernoj osjetljivosti.

U knjizi ‘Izabrana djela’ (621 str.) objavljeni su izbor iz Slamnigova pjesništva, pripovjetke, sabrana kratka proza, radio drame, eseji, studije, kritike. Na kraja knjige su objavljeni prilozi s tekstološkim napomenama, tumač imena i izraza, rječnik te slikovni prilozi.

Pjesnik, prozaist, dramatičar, esejist i prevoditelj Ivan Slamnig rođen je u Metkoviću 1930., a preminuo u Zagrebu 2001. Slamnig je jedan od najuniverzalnijih i najvažnijih hrvatskih književnika u drugoj polovini dvadesetoga stoljeća. Autor je niza nezaobilaznih pjesničkih zbirki, antologija, književnoznanstvenih monografija i prijevoda.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama1 300×250

Najčitanije