Ostanimo u kontaktu

MILOSNO VRIJEME

Sedam stvari koje bi svaki katolik trebao znati o korizmi

Objavljeno prije

Ušli smo u korizmeno vrijeme, a evo što bi svaki vjernik trebao znati o ovom milosnom razdoblju.

1. NAZIV

Naziv korizma dolazi od latinskog naziva quadragesima (četrdesetnica). Tako je prema latinskom nastalo i talijansko ime quaresima ili francusko carem. Engleski naziv lent upućuje na godišnje doba (lengthen – kad dan postaje duži).

Riječ korizma (četrdesetnica) prvi put spominje Euzebije Cezarejski (265.-340.).

2. SMISAO

Smisao i sadržaj korizmenog vremena sažeto izražava Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji u kojem čitamo:

Korizma je vrijeme koje prethodi i oraspoložuje za slavlje Vazma. Vrijeme slušanja Božje riječi i obraćenja, priprave i spomena krštenja, pomirenja s Bogom te s braćom i sestrama, vrijeme češćega posezanja za ‘oružjem kršćanske pokore’: molitvom, postom i dobrim djelima.

O milosnom vremenu korizme govori nam i Drugi vatikanski sabor ukazujući na njezin dvostruki smisao: krsni i pokornički.

To doba, osobito uspomenom ili pripravom na krštenje te pokorom, vjernike koji gorljivije slušaju Božju riječ i odaju se molitvi, pripravlja na svetkovanje vazmenog otajstva (SC 109).

Krsni vid korizme očituje se u njezinom shvaćanju ne samo kao priprave nekrštenih na krštenje već i priprave cijele zajednice na slavlje spomena vlastitog krštenja u vazmenoj noći. Pokornički vid korizme ostvaruje se postom, molitvom i djelima ljubavi.

Konačno, riječima pape Benedikta XVI., korizma nas podsjeća da se biti-kršćanin može ostvarivati samo kao uvijek novo postajati-kršćanin, da ono nikada nije završen događaj koji je iza nas, nego da zahtijeva uvijek novo vježbanje.

3. POVIJEST

Od samih početaka priprava za svetkovinu Uskrsa sastojala se od jednog ili dva dana posta o čemu početkom 3. stoljeća svjedoči Hipolit Rimski. Četrdesetdnevni vazmeni post prvi se put spominje 306. godine u tzv. Epistula canonica sv. Petra Aleksandrijskog gdje se određuje da lapsi (kršćani koji su se tijekom Dioklecijanova progona od straha odrekli vjere) nakon tri godine javne pokore drže još jednu četrdesetnicu posta i molitvi kao pripravu za dan svoga pomirenja.

Vrijeme 40-dnevne priprave za Uskrs, javlja se u rimskoj liturgiji od 4. stoljeća, a započinjalo je Prvom nedjeljom korizme. Od 6. stoljeća početak korizme pomiče se na srijedu koja prethodi toj nedjelji. Toga su dana pokornici, a potom i ostali vjernici, primali pepeo kao znak ulaska u korizmenu pripravu za Uskrs. Od kraja 11. stoljeća pepeo se radio maslinovih ili palminih grančica blagoslovljenih na Cvjetnicu prethodne godine. Pepeo označava ozbiljnost i pokoru, čime je obilježeno cijelo korizmeno vrijeme, te nadu u uskrsnuće. Ta se srijeda stoga naziva Pepelnica. Korizmeno vrijeme bilo je i ostalo vrijeme priprave katekumena za primanje sakramenata kršćanske inicijacije u Vazmenoj noći.

Korizma je, dakle, od samih početaka imala trostruko značenje: vrijeme neposredne priprave pokornika na pomirenje na Veliki četvrtak, vrijeme neposredne priprave katekumena za sakramente inicijacije u Vazmenom bdijenju te vrijeme priprave ostalih vjernika na vazmene blagdane.

4. TRAJANJE

U liturgijskoj godini korizmeno razdoblje traje od Pepelnice do Velikoga četvrtka, to jest Mise večere Gospodnje kojom započinje Vazmeno trodnevlje, što potvrđuju Opće uredbe o liturgijskoj godini i kalendaru (br. 28), te Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji (br. 127.)

U korizmeno vrijeme dakle spadaju i korizmene nedjelje, stoga ona ukupno broji 44 dana. Zanimljivo, u vrijeme posljednje obnove kalendara (1969. god.) liturgičari su htjeli dokinuti Čistu srijedu, pa bi tako korizma, kao što je to bilu o početcima, počinjala na Prvu korizmenu nedjelju i doista trajala 40 dana, no na izričitu želju pape Pavla VI. Čistu srijedu nije se diralo. Broj 40 stoga treba tumačiti simbolički, a ne doslovno.

Iako korizma završava na Veliki četvrtak, to ne znači kako prestaje i vrijeme pokore, posta i sabranosti budući da Vazmeno trodnevlje predstavlja sjajni vrhunac čitave liturgijske godine (ONLGK 18).

Spomenimo kako se četrdesetdnevna priprava za svetkovinu Uskrsa temelji na biblijskoj tipologiji:

  • 40 dana trajao je opći potop (Post 7,14)
  • 40 dana Mojsije je boravio na brdu Sinaj (Izl 24,18)
  • 40 godina su Izraelci lutali pustinjom (Još 3,4)
  • 40 dana išao je Ilija prema brdu Horebu (1 Kr 19,8)
  • 40 dana vrijeme je u kojemu se Niniva trebala obratiti (Jona 3,4)
  • 40 dana Isus je proveo u pustinji (Mk 1,13; Mt 4,2; Lk 4,1)
  • 40 dana nakon uskrsnuća Isus je uzašao na nebo (Dj 1,6-11)

5. KORIZMENE NEDJELJE

Korizma broji šest korizmenih nedjelja, a u liturgijskoj tradiciji hrvatskog naroda svaka korizmena nedjelja ima svoje ime:

  1. Čista – jer dolazi odmah iza Čiste srijede (Pepelnice).
  2. Pačista – ili pračista, odnosno još čišća od prve koja se naziva Čista
  3. Bezimena – jer joj se nije davalo ime iz poštovanja prema korizmi, prema muci Isusovoj
  4. Sredoposna – jer je na polovici korizmenog posta.
  5. Gluha – jer se te nedjelje pjevalo bez pratnje orgulja, pokrivale bi se slike i kipovi u crkvi, zastirali bi se križevi kako bi crkveni prostor izgledao što jednostavnije, a sve poradi veličine svetih dana koji se bliže: muke, smrti i uskrsnuća Gospodinova.
  6. Cvjetnica ili Cvjetna nedjelja – liturgija Cvjetnice obilježena je čitanjem ili pjevanjem muke, a naziv je dobila zbog procesije s grančicama u spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je puk dočekao poklicima Hosana Davidovu Sinu, blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje.

U sveopćoj Crkvi, Četvrta korizmena nedjelja zove se Laetare – Veseli se!, prema riječima ulazne pjesme iz Knjige proroka Izaije: Veseli se, Jeruzaleme, kličite zbog njega svi koji ga ljubite! Radujte se, radujte s njime, svi koji ste nad njim tugovali! Nadojite se i nasitite na dojkama utjehe njegove. (Iz 66,10-11)

Korizmene nedjelje izuzete su od pokorničkog karaktera korizme, jer svaka nedjelja, pa i korizmena, ima pečat uskrsnuća Gospodnjega u tjednom ritmu života kršćana.

6. LITURGIJSKE PREPORUKE

Opća uredba Rimskog misala donosi nam nekoliko napomena glede korizmenog vremena:

U vrijeme korizme zabranjuje se urešavanje oltara cvijećem, osim u nedjelju Laetare (IV. korizmena) te na svetkovine i blagdane. Cvjetni ures neka bude uvijek umjeren te neka se radije smjesti pored oltara nego na samome oltaru. (OURM 305)

U vrijeme korizme sviranje orgulja i drugih glazbala dopušta se samo kao potpora pjevanju, osim u nedjelju Laetare (IV. korizmena nedjelja) te na svetkovine i blagdane. (OURM 313)

Ljubičasta se boja uzima u doba došašća i korizme… Ružičasta se boja može uzeti, tamo gdje je običaj, u nedjelje Gaudete (III. došašća) i Laetare (IV. korizmena). (OURM 346)

Osim toga, Uredba napominje kako se u korizmenom vremenu ne pjeva (ili govori) Slava, te kako se umjesto poklika Aleluja pjeva redak prije evanđelja, naznačen u lekcionaru ili drugi psalam ili zavlaka (tractus), kako se nalazi u Gradualu. (usp. OURM 62)

7. POST I NEMRS

U pokorničkom duhu korizmenog vremena, neki vjernici odlučuju se na post i/ili nemrs. Podsjetimo stoga na značenje i smisao ove dvije pokorničke prakse.

Post za katolika znači uzeti samo jedan puni obrok u danu.

Nemrs znači redovito jesti (uobičajena tri obroka dnevno), ali ne jesti meso.

Crkva je proglasila dva dana strogog posta i nemrsa, a to su Čista srijeda ili Pepelnica i Veliki petak. Na ta dva dana vjernik uzima samo jedan puni obrok (do sita) jer je post, a ne jede meso jer je nemrs! U ostale petke uzima redovite obroke, ali se odriče mesa.

Prema sadašnjoj crkvenoj disciplini post je obvezatan za katolike od navršene 18. do započete 60. godine života.

Zakon nemrsa obvezuje one koji su navršili 14. godinu života, osim ako je u petak svetkovina.

Posta su oslobođene trudnice, dojilje, bolesnici i oni koji se bave teškim fizičkim radom (prema potrebi).

Ukoliko se u vremenu korizme odlučimo na pokorničku praksu posta i/ili nemrsa, imajmo na umu riječi sv. Leona Velikog:

Prihvatimo, dakle, ovaj svečani post marljivom pobožnošću i budnom vjerom. Slavimo ga ne praznim uzdržavanjem od jela, što ga često savjetuje slabo zdravlje tijela ili bolest gramzljivosti, nego širokogrudnom plemenitošću. Bit našeg posta nije u samom uzdržavanju od hrane i ne koristi uskraćivati hranu tijelu, ako srce ne ostavi nepravde i ako se jezik ne uzdrži od pogrde. Bit ćemo ne bez razloga izloženi kritikama nevjernika i naši će propusti naoružati jezike bezbožnika protiv vjere, ako postimo, a naš se način života ne slaže s čistoćom savršenog posta.

Priredio: Miodrag Vojvodić | Bitno.net

DAN BRANJA MANDARINA PLAĆAJU SAMO 90 KUNA!?

Sindikalist Sever ‘To je sramotno i uvredljivo za sve radnike!’

Objavljeno prije

Jesen stiže dunjo moje, ne miriše više cviće… Mirisat će zato mandarine, čija berba u dolini Neretve samo što nije počela, a trajat će do kraja studenoga. Na tom cijelom području ima oko 1,3 milijuna sadnica koje godišnje daju između 40 i 60 tisuća tona mandarina. Treba sve to i ubrati pa su pojedini vlasnici OPG-a, kao i proteklih godina, krenuli s traženjem radne snage preko plaćenih radijskih oglasa.

Jedan takav koji se proteklih dana emitira na radio Dalmaciji ide ovako: OPG “Lui” iz Opuzena traži radnike za berbu mandarina. Hrana i smještaj osigurani, dnevnica 90 kuna. Informacije na 098 888 395. Na prvu se čini idealnim, sve dok se ne dođe do famoznog dijela od 90 kuna. Da, da, dobro ste pročitali. D-e-v-e-d-e-s-e t! Ista ta dnevnica ranijih se godina kretala između 200 i 250 kuna, također uz osigurane uvjete smještaja i hrane. Kad sam nazvao broj iz oglasa, javio se muški glas. Na moje pitanje zašto je dnevnica toliko mala, pravdao se time kako on beračima besplatno daje smještaj u svojem apartmanu i tri dnevna obroka, kao i to da za berbu traži oko sto ljudi.

– Pa gdje ćete ih sve smjestiti? Koliko to apartmana imate? Koliko će radnika spavati u jednoj sobi?, pitam ga. Dobivam odgovor da to nije moj problem i da će on sve to riješiti.

– A recite mi, za tu dnevnicu od 90 kuna? Koliko traje smjena?

– Čujte, vrućine su preko dana, pa počnemo već oko pet, pet i po. A smjena je osam sati. Gledajte, mogu oni ubrati i više mandarina, pa dobiti dnevno i do 500-900 kuna – pokušavao se opravdati gospodin koji se nije htio predstaviti, nego me zamolio da ga potpišemo kao osobu koja je ovlaštena da zastupa OPG koji je dao oglas na radiju.

ŠTA JE OVO?!

Slušam ga u čudu i nevjerici. Jer, primjerice, za dnevnicu od 500 kuna trebali biste ubrati čak 50 gajbi voćki. U svaku od njih stane oko 20 kilograma mandarina, što ukupno iznosi tisuću kilograma, odnosno jednu tonu. Ubrati jednu tonu u jedan dan jednostavno je nemoguće. Jedna iskusna beračica, koja je željela ostati anonimna, rekla nam je da osoba po danu, i to isključivo ako je vješta i spretna, već navikla na ovaj posao, može ubrati otprilike 35 gajbi, što je oko 700 kilograma.

Pitam ja dalje gospodina na telefonu je li mu se javio tko na oglas?

– Ma nema ništa, Hrvati ne žele raditi, samo se žale.

– Pa kako da rade za tako malu dnevnicu?

– Eto, ima onih koji hoće radit. Sad mi na imanju beru radnici iz Rumunjske i Bugarske i nitko se od njih ne žali, a ima ih dosta – uvjerava me gospodin, dodajući i da će povući oglas s radija, ali ne navodeći razloge za to.

Prve procjene Hrvatske voćarske zajednice govore da će ove godine u dolini Neretve uroditi oko 32.000 tona mandarina. Početna cijena najkvalitetnijih plodova zorane ili zorice, koja se prva bere, mogla bi biti od 3,50 do 4 kune. Polovica uroda otpast će na Hrvatsku, dok će se ostatak najviše izvoziti u Srbiju i Sloveniju.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, koji se zalaže za solidarnost i socijalnu pravdu, smatra da je dnevnica od 90 kuna sramotna i uvredljiva za sve radnike u Hrvatskoj.

Krešimir Sever, Foto: Goran Mehkek/Cropix

– Ovime se podcjenjuje hrvatskog radnika. Čak je smiješno oglašavati da su u tu cijenu uključeni obroci i smještaj. Pitanje je kakvi su obroci? Pa kakav je smještaj? Naši su ljudi često imali iskustva da su, nažalost, na takvim poslovima spavali doslovno po šupama i garažama. Da ne govorim koliko je njih spavalo u istoj sobi s ostalim radnicima. Također se postavlja pitanje hoće li biti prekovremenog rada, na koji će se način on vrednovati i hoće li se prijaviti radnika. Tu je cijeli niz nepoznanica koje će radnik osjetiti tek kad dođe tamo.

NIKOME PRIVLAČNA CIJENA

– Iz oglasa se ne može zaključiti je li to bruto ili neto dnevnica. Ako prihvatimo da je riječ o neto iznosu te da će onaj tko traži radnike platiti sva davanja i prijaviti radnika, to bi i dalje bio izrazito niski iznos, uzimajući u obzir da je zakonska minimalna plaća za puno radno vrijeme u Hrvatskoj za 2020. godinu ugovorena u iznosu od 4062.51 kuna, što je 3250, 01 kuna neto. Radnik bi za 25 dana rada u dolini Neretve dobio na ruke 2250 kuna. Ovakva niska cijena rada tjera ljude iz Hrvatske, no za te novce doći se, sasvim sigurno, raditi netko iz daleko jeftinijih zemalja gdje je to njima još uvijek kakva-takva zarada. Recimo, jasno je da će i za minimalnu dnevnicu doći netko iz Nepala ili Bangladeša, gdje se prosječna plaća kreće oko 150 eura. Dokle god bude takvih stranaca koji su spremni raditi za male novce, potražiteljima za radnom snagom neće ni padati na pamet podizati cijenu rada i same plaće, uvjerava Sever.

– S ovakvom cijenom kakva se nudi, ovaj OPG doista ne može privući nikoga. Čak ni onoga koji je u očaju. Ti će radije otići raditi u inozemstvo i odreći se Hrvatske, napustiti privremeno obitelj da nešto zarade. Žalosno je što će takvu situaciju iskoristiti dio poslodavaca i analitičara, koji će to koristiti kao argument zašto treba liberalizirati uvoz radne snage. Pritom se neće brinuti za same hrvatske građane i za to da ih upravo ovakva politika plaća tjera iz Hrvatske, zaključuje Sever.

Satnica od 11,25 kuna
Ako bi radnik brao mandarine 30 dana po osam sati, dakle cijelih mjesec dana, bez slobodnog dana, i dnevno dobivao 90 kuna, satnica bi mu bila mizernih 11,25 kuna. Mjesečno bi tako za 30 dana rada zaradio 2700 kuna, a prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za srpanj je iznosila 6.722 kune, pokazaju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku, piše Slobodna Dalmacija.

Nastavi čitati
NEXTBIKE 300x250px
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije