Ostanimo u kontaktu
JURA SHOP – AKCIJA Vikend

SJEDNICA GOSPODARSKOG VIJEĆA ŽUPANIJSKE KOMORE

Rezultati poslovanja gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije za 2019. godinu

Objavljeno prije

Na 5. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik održanoj 23. listopada raspravljalo se o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije u 2019. godini.

Godišnji financijski izvještaj za 2019. godinu predalo je 4.348 trgovačkih društava (9% više nego 2018.). Pozitivno su poslovala 2.907 trgovačkih društava odnosno 67% njih, a 1.441 trgovačko društvo je iskazalo negativan financijski rezultat.

Gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije poslovalo je pozitivno te je ostvarilo  13 milijardi kuna ukupnog prihoda, 12 milijardi kuna ukupnih rashoda, 1,1 milijardu kuna dobiti te 314,8 milijuna kuna gubitka. U konsolidiranom financijskom rezultatu trgovačka društva županije ostvarila su neto dobit u iznosu od 803 milijuna kuna. U odnosu na prethodnu godinu gubitak gospodarstva povećan je za 2%, dobit je  smanjena za 2%, a konsolidirana dobit je manja za 3%.

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ostvarenim prihodom od 3,3 milijarde kuna prihoda (26%), a zatim slijede trgovina s 2,5 milijardi kuna prihoda (20%), prijevoz i skladištenje 1,6 milijardi kuna (13%), građevinarstvo 1,4 milijarde kuna (11%). te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1,2 milijarde kuna (10%)

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanje hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 4%.  Najveći udio u ukupnom prihodu ove djelatnosti od 2,1 milijardu kuna  (64%) odnosi se na hotele i sličan smještaj, a slijede ih restorani i ostali objekti za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 21% (697 milijuna kuna), te priprema i usluživanje pića 8% (284 milijuna kuna).

Najveći porast ukupnog prihoda ostvaren je u djelatnosti Informacije i komunikacije od 106%, a iznosio je 305 milijuna kuna, premda ova djelatnost ima učešće od 2% u ukupnom prihodu DNŽ.

Dobit razdoblja iznosila je 1,1 milijardu kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (392 milijuna kuna), što čini 35% od ukupne dobiti. Sa 173 milijuna kuna dobiti trgovina zauzima 16% u ukupnoj županijskoj dobiti, a djelatnost prijevoza i skladištenja 15% ukupne dobiti razdoblja sa iznosom od 164 milijuna kuna.

Konsolidirani rezultat (dobit razdoblja +/- gubitak) je neto dobit od 803 milijuna kuna, od čega je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane  ostvarila 307 milijuna kuna (38%), a prijevoz i skladištenje neto dobit od 153 milijuna kuna (19%).

U konsolidiranim rezultatima tri djelatnosti su iskazale gubitak razdoblja u iznosu od 3,8 milijuna kuna, od čega djelatnost umjetnosti, zabave i rekreacije 1,7 milijuna kuna(46%), ostale uslužne djelatnosti 1,5 milijuna kuna gubitka (41%) i financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 520 tisuća kuna gubitka (13%).

Djelatnost prometa zabilježila je porast investicija za 353% u odnosu na godinu ranije, najvećim dijelom zahvaljujući investiciji koju je imala Zračna luka Dubrovnik.

U djelatnosti Administrativne i uslužne djelatnosti, unutar koje najveći udio (preko 90%) čine turističke agencije zabilježen je u 2019. značajan porast investicija od 122% – što ovu djelatnost dodatno čini izloženom u ovoj krizi u kojoj se našlo gospodarstvo.

U 2019. trgovačka društva su zapošljavala 23.168 djelatnika ili 8% više nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja  te  pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 30% ili 6.930 djelatnika.

Na kraju godine broj zaposlenih u Dubrovačko neretvanskoj županiji,  prema Zavodu za mirovinsko osiguranje, iznosio je 45.347 te je u odnosu na kraj 2018. godine veći za 2.434 zaposlena (6%). I dalje je izražena sezonalnost u zapošljavanju. Tako je u 2019. godini u odnosu na 2008. godinu broj sezonskih radnika u ukupnom broju zaposlenih narastao s 4% na 14%,dok je u Republici Hrvatskoj s 2% na 3%.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2019. godini iznosila je 5.679 kuna što je rast od 3% u usporedbi s 2018. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (7.504 kn), a najniža u djelatnosti obrazovanje (4.220 kn). U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane prosječna mjesečna neto plaća u 2019. iznosila je 6.373 kn.

U 2019. u odnosu na 2008 godinu, koja se smatra pretkriznom, raste broj sezonskih radnika sa 4% na 14% u ukupnom broju zaposlenih te smo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prvi put nakon 11 godina, u prosincu 2019. zabilježili 2.222 zaposlena više nego u prosincu 2008. godine.

Gledajući od 2008. pa naovamo, 2019. godina je prva u kojoj je djelatnost građevinarstva ostvarila pozitivan konsolidirani rezultat, tj. iskazala dobit, nakon 10 godina gubitaka.

Trojić je istaknula „s 2019. završavamo jedan ekonomski ciklus i ulazimo u novi. Zasigurno ćemo se narednih desetak godina u ekonomskim analizama uspoređivati s rezultatima poslovanja u 2019. godini, u kojoj je gospodarstvo zabilježilo značajan rast u većini ekonomskih pokazatelja“.

Nakon prezentacije rezultata poslovanja župan Dobroslavić se osvrnuo na aktivnosti koje je Dubrovačko-neretvanska županija, u suradnji s ostalim lokalnim institucijama pa i Gospodarskim vijećem ŽK Dubrovnik, poduzela za pomoć gospodarstvu, „vidimo da je Vlada najavila izmjene mjera za očuvanje zaposlenosti i podržavamo taj partnerski pristup. Možda nismo mi bili ti koji su presudili u donošenju tih mjera, ali zasigurno smo svojim angažmanom, ukazujući na iznimno lošu gospodarsku situaciju naše Županije, pripomogli svojim prijedlozima.“

Na sjednici je bilo riječi i o procesu digitalne transformacije Hrvatske gospodarske komore. Direktorica Centra za digitalnu transformaciju i strateški razvoj, Sanja Šimić predstavila je platformu pod nazivom Digitalna komora te istaknula da je cilj HGK pomoći svojim članicama, trgovačkim društvima da uđu u proces digitalizacije, jer je u ovo vrijeme to naprosto nužnost. Također, pozvala je i institucije te fizičke osobe na korištenje ove platforme, koja je financirana sredstvima EU fondova. Šimić je istaknula: „HGK je ovaj projekt započela prije dvije i pol godine, skoro pa vizionarski procesi su završili taman u jeku Covid – 19 pandemije, kad su cjelokupna komunikacija i poslovni procesi okrenuti digitalnom svijetu. Ova platforma je digitalizirala i ubrzala naše interne procese, ali naglasak je da se njome približimo gospodarstvu“.

VOZAČI PRIPAZITE NA PAPUČICU

Policija najavljuje pojačan nadzor brzine kretanja u prometu, u srijedu tijekom 24 sata

Objavljeno prije

Kako je već najavljeno, u srijedu 21. travnja od 00,00 do 24 sata provoditi će se 24-satni nadzor brzine kretanja vozila. Akcija će se provoditi u isto vrijeme u svim zemljama Europske unije, pa tako i na području svih policijskih uprava u Republici Hrvatskoj, temeljem plana ROADPOL-a, mreže prometnih policija.

Ovom akcijom želi se podići razina svijesti kod vozača u odnosu na brzinu, ali i poštovanje ostalih prometnih propisa kako sudionici u prometu ne bi ugrozili svoju sigurnost i sigurnost ostalih sudionika u prometu.

Policija će u akciju uključiti maksimalan broj policijskih službenika te svu raspoloživu tehniku kako bi se nadzor odvijao kontinuirano 24 sata na što većem broju lokacija.

Želimo zahvaliti svim građanima koji su nam dostavili svoje prijedloge lokacija za nadzor brzine, koje ćemo uvažiti na svim onim mjestima gdje za to postoje sigurnosni i zakonski uvjeti.

Još jednom naglašavamo da je nepropisna i neprilagođena brzina jedan od glavnih uzroka stradavanja u prometnim nesrećama, a poglavito onim s najtežim posljedicama.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija Sl6 Bakin kruh 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije