Ostanimo u kontaktu
AKCIJA! Dalmata Jura shop LPG Narona
GAZ Benz 1200x400px

RAŠTIKA NEKAD I SAD

Raštika postala hit-tema agronoma i nutricionista

Objavljeno prije

U proteklom i kratkom razdoblju brojni poljoprivredni stručnjaci , nutricionisti i specijalizirani časopisi bave se raštikom, jednom vrstom kupusnjača , koji nastoje od zaborava otrgnuti njezine iznimne vrijednosti , inače poznate od vremena cara Dioklecijana koji je u svojoj palači u Splitu imao nasade raštike ili rašćike, prije 1700 godina.

Stručnjaci i prepisivači njihovih analiza pišu da je raštika velik izvor antioksidansa , da ima malo kalorija te da doprinosi smanjenju tjelesne težine , ali dodaju da je ona bila gotovo glavna hrana siromašnih.

I opet, „stručnjaci“ kažu da nije zahtjevna u pogledu vrste tla, da podnosi gnojidbu stajskim gnojivom, ali i mineralnim, kažu da je sjetva u veljači i ožujku te u kolovozu.

ULTIMATE SPORTS GYM – 740px

Pa kakve su to stručne tvrdnje o sjetvi raštike, ako znamo da je stoljećima tako, te da ljetna sjetva ovisi o prvoj kiši, obično o Velikoj Gospi ?

Ti i takvi stručnjaci „znanstveno“ dokazuju da mraz raštiku zimi dodatno omekša čime se dobiva bolji okus i smanjuje vrijeme kuhanja ! Ma tko bi rekao ?

Pišu da ja jako dobra sa suhim mesom, dobra je uz dodavanje maslinskog ulja i češnjaka, te krumpira.

Ali pokušajmo sve to malo analizirati. Ljudi koji danas imaju  60 ili 90 godina  i koji su živjeli ili u Metkoviću, Zažablju, Dragoviji, Pojezerju  ili u okolici dobro znaju da je raštika bila gotovo jedino povrće tijekom zimskih mjeseci i da je bila najbolja u vrijeme najnižih temperatura.

Za novogodišnji pa i božićni ručak neizostavna je bila raštika sa svježim (posoljenim) svinjskim mesom. Da se ne govori o raštici sa suhom „kaštradinom“.  Sa stabljika bi se maknuli snijeg i led, brale bi se „sridice“ žute boje i sve zajedno kuhalo za slasne objede.

Zašto samo raštika, pa zato što drugog povrća zbog snijega i leda nije bilo. Ista priča mogla bi se ispričati i za blitvu, špinat, glavati kupus , mrkvu i ostale kulture, a naznakom da ih nije isto uzgajati danas i nekada. Vremenom je došlo do miješanja sortimenata i manjka stajskog gnoja, pa danas povrće nema iste nutritivne vrijednosti kao nekada, a osim toga neke vrste povrća se ne preporučuju osobama s određenim zdravstvenim problemima.  Osim toga , „stručnjaci „ ističu da nema šanse da se tijekom ljeta skuha raštika ! Ma nemojte , molim vas !Nakon zimske raštike tražilo bi se divlje zelje uz okućnice uz slogan „od po velje (veljače) svako zelje krene“, i tako je narod živio do prvih grahorica, rajčica, paprika, salate i drugih kultura sredinom ljeta.

Nemamo ništa za zamjeriti analitičarima , ali oni sami moraju znati da su naši preci raštike imali u izobilju , ali i da je životni vijek ljudi bio puno kraći.

O tomu bi naši stručnjaci trebali govoriti, ne samo više i sadržajnije, nego i trajnije.

Jer, da raštika nije kvalitetno povrće ne bi prošle godine stizale vijesti da stanovnici SAD-a ne pitaju koliko stoji kilogram toga povrća.

MEMORIJALNA IZLOŽBA 'U MEDITERANSKOJ NOĆI'

Prirodoslovni muzej Metković poziva na otvorenje izložbe Nikole Vučkovića

U Subotu, 1. listopada u 11 sati, izložba ostaje otvorena do 20.prosinca 2022.

Objavljeno prije

U Prirodoslovnom  muzeju Metković  čuvati će se memorijalna građa, ostavština Nikole Vučkovića koja se će činiti sastavni dio trajnog fundusa muzeja, donacija njegove supruge Dragane Nuić Vučković.

Memorijalna izložba Nikole Vučkovića ‘U mediteranskoj noći‘ biti će otvorena u subotu, 1. listopada u 11 sati, i ostaje izložena do 20. prosinca 2022.

Nikola Vučković ( 5.1. 1956. Metković – 16.6. 2020. Mostar) Osnovnu je školu završio u Metkoviću, a Srednju školu primijenjenih umjetnosti – smjer kiparstvo i industrijsko oblikovanje završio u Splitu. Diplomirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu 1980. godine u klasi prof. Alije Kučukalića. Bio je član Hrvatskih društava likovnih umjetnika Split i Dubrovnik, te član Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine. Uz kiparstvo bavio se slikarstvom i dizajnom, izlagao je samostalno na 50 izložbi u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji i Maleziji. Sudjelovao je na preko 300 skupnih selektivnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, te je dobitnik više strukovnih nagrada za crtež i kiparstvo. Autor je 18 javnih spomenika i skulptura u Hrvatskoj i BiH. Autor je zastave i grba grada Metkovića, te Velikog štita kneza Domagoja. Od 1996. godine bio je zaposlen na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu Sveučilišta u Mostaru kao redovni profesor kiparstva i kiparske tehnologije. Bio je gostujući profesor kiparstva na Pedagoškom odsjeku likovne kulture Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru, te na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

ULTIMATE SPORTS GYM – 740px

Osnivač je Udruge likovnih umjetnika En Face u Širokom Brijegu i  Međunarodne likovne manifestacije „Privatno i javno“, te utemeljitelj nagrade za mlade umjetnike od 2003. godine. Uz svoj kiparski atelje u Širokom Brijegu otvorio je u umjetničku NV galeriju 2018. godine u kojoj se organiziraju samostalne i skupne izložbe likovnih umjetnika.

Djela Nikole Vučkovića su u mnogim privatnim zbirkama, te kolekcijama galerija u kojima je izlagao u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Nagrade i priznanja:

  • Nagrada za skulpturu PTICA na Opuzenskom Salonu, Opuzen 1985.
  • Treća nagrada za skulpturu na izložbi Pasionske baštine u Zagrebu, Muzej Mimara, 2005.
  • Prva nagrada za crtež na Analu crteža BiH u Mostaru, 2005.
  • Prva nagrada ( izvedbena ) na natječaju za Spomenik domovinskom ratu Županije  Dubrovačko- Neretvanske, 2006., Bistrina, Vjetreni Mlin
  • Treća nagrada za crtež na Analu crteža BiH u Mostaru, 2006.
  • Grand-Prix na Analu crteža BiH, Mostar 2007.
  • Nagrada za kiparstvo i instalaciju,V. Međunarodni bijenale minijature BiH, Tuzla 2009.
  • Nagrada Grand-Prix na V. Međunarodnom bijenalu minijature BiH, Tuzla 2009.
  • Nagrada za kiparstvo na I. Internacionalnom analu minijature, Galerija GM Muzeja suvremene umjetnosti minijature, Tuzla, 2011.
  • Nagrada grada Metkovića za životno djelo (posthumno), Metković, 2021.

Ostavština koja  će se čuvati u Prirodoslovnom muzeju Metković ispisuje njegov život ostvarenim djelima pridonoseći svojom raznolikošću mozaiku jednog životnog iskustva, jedne  struke, jednog puta koji je obilježio razvoj mnogih studenata i kolega .

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Jastučići s čokoladom 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije