Ostanimo u kontaktu

SJEĆANJE NA NAJVEĆEG

Prošlo je godinu dana od smrti Olivera Dragojevića: Snagu, pozitivu i skromnost zadržao je do samog kraja

Objavljeno prije

Oliver Dragojević preminuo je nakon teške borbe s opakom bolešću 29. srpnja 2018. godine u 71. godini života.

Legendarni i omiljeni splitski glazbenik svoje je oči zauvijek zatvorio u ranim jutarnjim satima toga dana nakon teške borbe s karcinomom pluća koji mu je otkriven u kolovozu 2017. godine.

Oliver je iza sebe ostavio neutješnu suprugu Vesnusinove Dina, Davora i Damira te petero unučadi, ali i brojne ožalošćene kolege s estrade među kojima je bio omiljen. Taj dan proglašen je Danom nacionalne sućuti, a na ispraćaj u Split stiglo je nekoliko desetaka tisuća ljudi koji su napravili spektakl koji će se još godinama pamtiti i prepričavati.

Torcida se od glazbenika oprostila uz veliku bakljadu i Oliverovu sliku koju su spustili sa zvonika Sv. Duje, a Oliver je posljednji put prema rodnoj Veloj Luci stigao u pratnji stotina brodova i brodica. Tamo je pokopan 2. kolovoza prema vlastitoj želji, a mještani su se od omiljenog sugrađanina opraštali danima ostavljajući cvijeće ispred njegove rodne kuće.

Oliver je rođen u Splitu 7. prosinca 1947. godine, a svoje djetinjstvo proveo je u Veloj Luci na Korčuli. U glazbu se zaljubio već u djetinjstvu, i to nakon što mu je otac Marko poklonio usnu harmoniku. “Mogao sam je razbiti, ali ja sam je čuvao i po cijele dane svirao. Imao sam tada tri ili četiri godine”, otkrio je Oliver u jednom od intervjua. Na usnoj harmonici zabavljao bi svoje vršnjake iz susjedstva, ali i putnike na brodu koji vozi na relaciji Split – Vela Luka.

Oliverov uspjeh potvrđuje i činjenica da je jedan od rijetkih hrvatskih glazbenika koji se mogao pohvaliti nastupima u njujorškom Carnegie Hallu, londonskom Royal Albert Hallu, pariškoj Olympiji te Opera Houseu u Sydneyju. Iako je mogao živjeti gdje god hoće, srce ga je baš uvijek vuklo u omiljeni mu Split, iz kojeg se nikada nije htio odseliti.

Osim Splita i Hajduka, Oliveru je srce zarobila i supruga Vesna, u koju se zaljubio na prvi pogled. Nju je prvi put primijetio na Stradunu tijekom svirke davne 1973. godine, a oženio se njome samo godinu kasnije.

“Sretan sam što imam tako dobru ženu, koja me poslije svakog puta dočeka s onim što najviše volim, pjatom tople domaće juhe. Nitko ne kuva bolje od moje Vesne. Razveselim i ja nju parfemom koji je naručila da joj kupim ili nekom drugom sitnicom. Ja san van čovik od starinskih običaja, koji uživa u malim stvarima, toplini doma, domaćoj juhi, djeci, unucima…”, otkrio je jednom prilikom Oliver, zbog kojeg je Vesna napustila Dubrovnik i posao kako bi se posvetila njihovoj obitelji. Često je znala reći da ona nema troje, već četvero djece, aludirajući na svog supruga, čiji ju je odlazak slomio.

Unatoč činjenici da je zbog napredovanja teške bolesti morao otkazivati planirane koncerte, Oliver se i na onom posljednjem Županijske lige za borbu protiv raka šalio na vlastiti račun gubitka kose zbog kemoterapija.

Pozitivnost je zadržao do samog kraja, ali i snagu, jer nije se predavao ni u posljednjim danima. Vesna i sinovi danonoćno su bili uz njegovu postelju sve dok ih zauvijek nije napustio čovjek koji unatoč zvjezdanom statusu nikada nije previše poletio. Upravo je zato i bio voljen među kolegama i publikom te nikada neće biti zaboravljen…

Danas će na Korčuli biti održan koncert ‘Trag u beskraju’, manifestacija u Oliverovu čast, a koja će zapravo biti intimno druženje njegove obitelji, kolega i prijatelja, kao i tek stotinjak onih koji su uspjeli nabaviti ulaznice.

‘Najradije bih sve preskočila. Meni je to muka, grubo mi je, sve me podsjeća na njega… Najradije bih se taj dan zavukla u mišju rupu. Ali ne mogu uteći, ljudi ga doživljavaju i svojim, a njihov je bio koliko je bio i naš’, izjavila je Oliverova suprugaVesna Dragojević za Slobodnu Dalmaciju.

Izvori: dnevnik.hr i n1info.com

EUROPSKI JE TJEDAN PREVENCIJE RAKA VRATA MATERNICE

Pogledajte kakva je situacija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji

Objavljeno prije

Europski tjedan prevencije raka vrata maternice (Cervical Cancer Prevention Week) obilježava se svake godine diljem Europe na inicijativu Europske asocijacije protiv raka vrata maternice – EECA (European Cervical Cancer Associaton) s ciljem podizanja svijesti o bolesti i mogućnostima sprječavanja i ranog otkrivanja raka vrata maternice.

U Europi svake godine oko 60.000 žena oboli od raka vrata maternice, a 30.000 ih umre. Stope novooboljelih od raka vrata maternice variraju od zemlje do zemlje. U nekim zemljama Istočne Europe stopa pojavljivanja raka vrata maternice je dva do pet puta veća nego u zapadnoeuropskim zemljama. Ove razlike prvenstveno ovise o prisutnosti odnosno odsutnosti programa prevencije raka vrata maternice. Naime, medicina utemeljena na dokazima jasno je utvrdila da se kroz populacijski organizirane programe probira raka vrata maternice može spriječiti do 80% slučajeva raka. Osim toga, danas postoji cijepljenje protiv humanog papiloma virusa (HPV) koje je učinkovito u sprečavanju infekcije s dva najčešća kancerogena tipa HPV-a (tip 16 i 18). Ako se cjepiva primijene u sklopu programa koji osiguravaju jednaku pokrivenost ciljne populacije, pojavnost raka vrata maternice može se značajno smanjiti. Provedba tih preventivnih programa, zajedno s učinkovitim obrazovnim javnozdravstvenim programima koji bi osigurali sudjelovanje svih žena u njima, značajno bi smanjili teret od raka vrata maternice u svim zemljama i osigurali jednaku zdravstvenu zaštitu za sve građane EU-a.

U Hrvatskoj godišnje oboli više od 300 žena od invazivnog raka vrata maternice odnosno prema zadnjim službenim podacima nacionalnog Registra za rak za 2016. godinu 316 žena od invazivnog raka (C53 prema MKB-10) i 738 od lokaliziranog (D06).

U Dubrovačko-neretvanskoj županiji (DNŽ) broj oboljelih od invazivnog raka vrata maternice (C53) pokazuje oscilacije po godinama. Ukupno je bilo 138 oboljih žena, sve u dobi iznad 20 godina. Najmanji broj oboljelih evidentiran je u 2002. i 2007. godini (po 5 žena u svakoj godini). Najveći broj žena oboljelih od raka vrata maternice bio je u 2003. te od 2010. do 2013. godine. Iako je broj oboljelih u 2014. pao, opet je uslijedio rast broja novootkrivenih slučajeva raka vrata maternice. Predstadiji razvoja raka vrata maternice, teška intraepitelna displazija (CIN3) i lokalizirani rak, javljaju se uglavnom kod žena mlađe dobi, dok se invazivni rak najčešće javlja u žena iznad 40 godina.

U razdoblju od 2006. do 2016. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji bilo je 350 novootkrivenih slučajeva raka vrata maternice u lokaliziranom stadiju (in situ). Najveći broj novodijagnosticiranih bio je u 2010. i 2011. (50 žena u svakoj godini). Iako je taj broj pao u 2015. godini na 17 novootkrivenih, ponovo je porastao u 2016. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji dvije trećine novootkrivenih slučajeva raka vrata maternice u lokaliziranom stadiju utvrđeno je kod mlađih žena (20-39 godina).

Broj umrlih od invazivnog raka vrata maternice u Dubrovačko-neretvanskoj županiji oscilira u promatranom razdoblju. Nešto više od polovice umrlih od ovog sijela raka tj. 52,5% umrlo je u radno-produktivnoj dobi 40-64 godine.

Svi navedeni pokazatelji o raku vrata maternice u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ukazuju da se preventivne aktivnosti u sprječavanju nastanka ovog sijela raka trebaju pojačati, biti sveobuhvatnije uz kontinuirani intezitet i aktivno sudjelovanje svih lokalnih i nacionalnih stručnjaka, institucija i organizacija, jer se rak vrata maternice može i mora otkriti u lokaliziranom stadiju, koje će dovesti do uspješnog izlječenja.

Više možete doznati OVDJE.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije