Ostanimo u kontaktu
SPOT Shopping Mall 1200px

KREĆE DOGRADNJA DJEČJEGA VRTIĆA ‘RADOST’

Projekt koji će riješiti dugogodišnji problem listi čekanja na upise djece u vrtić

Gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan jutros je s direktorom tvrtke Obšivač d.o.o. Antom Pratežinom potpisao Ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji i dogradnji Dječjega vrtića ‘Radost’.

Objavljeno prije

Foto PIXSELL

Ukupna vrijednost radova je 4,9 milijuna kuna, a realizacijom projekta riješit će se dugogodišnji problem listi čekanja na upise u vrtić.

Naime, liste čekanja na upise u metkovske vrtiće postoje oduvijek, ali su se zahtjevi za korištenjem usluga vrtića dodatno povećali otkako je 2018. smanjeno učešće roditelja u cijeni vrtića za 150, odnosno, 100 kuna ovisno o programu koji djeca koriste. Tako je u pedagoškoj 2015./16. godini vrtić pohađalo 397 djece, dok su u prošloj pedagoškoj godini upisana 524 vrtićana.

Uz pojačan interes za upise u vrtić, promijenile su se i potrebe roditelja koji sada više trebaju dugi, 10-satni program, a pojavila se i potreba za dvosmjenskim radom što, također, zahtjeva nove smještajne kapacitete.  Rješenje svih tih problema je, ističe Milan, u rekonstrukciji i dogradnji Dječjega vrtića ‘Radost“.

– Među problemima koje sam zatekao prilikom preuzimanja dužnosti 2017. godine bile su i liste čekanja za upise u vrtić. S obzirom da svakom djetetu u našem gradu želimo pružiti jednaku priliku za obrazovanje od najranije dobi, odlučili smo pronaći dugoročno rješenje za taj problem! Na problem smo djelomično odgovorili adaptacijom triju boravišnih prostorija u Središnjem dječjem vrtiću, ali ni to nije bilo dovoljno. Dugoročno rješenje svih ovih problema pronašli smo u dogradnji Dječjega vrtića Radost. Postojeći kapacitet DV Radost su tri vrtićke skupine za smještaj djece uzrasta od 3 do 7 godina te dotrajalo igralište koje od izgradnje nikada nije obnavljano. Rekonstrukcijom se zadržavaju postojeći gabariti građevine, a dogradnja uključuje jedan boravak za djecu jasličkog uzrasta (1-3 godine), dva boravka za djecu vrtićke dobi (3-7 godina) sa pratećim sadržajima, višenamjensku dvoranu i novo dječje igralište na zapadnom dijelu parcele  koje će se opremiti prigodnim elementima za igru. Sa sjeverne strane planira se i novi glavni ulaz u vrtić, izgradnja hodnika prema istočnoj strani, koji je poveznica sa postojećim prostorijama te hodnika prema zapadnoj strani gdje su smještene novoprojektirane prostorije, – kazao je gradonačelnik Milan.

Kreće dogradnja Dječjega vrtića ‘Radost’

Broj upisane djece bit će veći za 50 do 70

Ukupna brutto površina cijelog objekta nakon gradnje će iznositi 1038,19 m², a ravnateljica DV Metković Julijana Bebić je naglasila kako će realizacijom projekta broj upisane djece povećati za 50 do 70, ovisno o potrebama roditelja.

– Uime naše djece, njihovih roditelja i naših djelatnika želim zahvaliti Gradu i gradonačelniku na ovome projektu kojim ćemo dobiti nove i kvalitetnije prostore za rad. Samim time unaprijedit ćemo obrazovni proces na dobrobit svih nas, ali i šire zajednice. Trenutno DV Radost ima 88 vrtićana, a realizacijom ovoga projekta smještajni kapacitet će se povećati za njih 50 do 70, ovisno o potrebama roditelja i programu koje budi trebali, – kazala je Bebić.

Panirano vrijeme izvođenja radova je 12 mjeseci, a nakon izgradnje slijedi i opremanje vrtića, za što je u proračunu Grada Metkovića za 2020. i 2021. godinu osigurano 1,2 milijuna kuna.

– Već sam mnogo puta istaknuo kako ovakvi projekti nisu samo izgradnja novih prostorija. Ovaj projekt je ulaganje u poboljšanje kvalitete života svih nas, ulaganje u našu djecu i ulaganje u našu budućnost!, – istaknuo je Milan.

Dječji vrtić Radost

ŽAŠTO SE BOJIMO

Što se krije iza velikog broja učenika koji su razred završili s odličnim uspjehom?

Objavljeno prije

Autor

O odgoju i obrazovanju, i o svim segmentima toga procesa u povijesti čovječanstva, raspravlja se stoljećima, a sve u cilju poboljšanja sadržaja, načina rada, ocjenjivanja, i evaluacije .

Jedno od važnih pitanja svakako je ocjenjivanje učenika s ciljem eliminacije nerada i afirmacije opće uspješnosti u poučavanju. I o tome i o drugim pitanjima  predlagane su brojne reforme u svim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj.

Nažalost, gotovo da ni jedna reforma nije dovedena do kraja, što proizvodi nove probleme posebno u kriznim vremenima.

Danas u doba korona-krize u zemlji i u svijetu, pojedini stručnjaci pitaju se je li velik postotak učenika-odlikaša rezultat njihova rada i stečenog znanja ili se radi o poklanjanju ocjena koje nisu rezultat usvojenog znanja.

Poznato je su svi u školskom sustavu u posljednje dvije školske godine radili u otežanim uvjetima i da su se mijenjali nastavni modeli, A, B, C, ovisno o epidemiološkom stanju.

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja prošle godine 2019./2020., u hrvatskim osnovnim školama ocijenjeno je 314. 615 učenika, a od toga broja je njih 200.041 ili 63, 58 posto završilo školsku godinu s odličnim uspjehom, dok su 394 učenika ili 0,13 posto upućeni na ponavljanje razreda.

Mnogi misle da je takvo ocjenjivanje učenika nerealno s obzirom na koronu, potrese, poplave i druge nedaće koje su pratile  učenike, učitelje, roditelje i sve ostale građane, te se pribojavaju da bi slični rezultati mogli biti i ove školske godine!

Pri tome se ističe podatak da je u Međimurskoj županiji bilo 89 ponavljača , odnosno više nego u drugih 13 županija u Hrvatskoj uključujući i Dubrovačko-neretvansku u kojoj je samo jedan od 9.718 učenika izgubio godinu dok je njih 6.215 ili 63, 95 posto školsku godinu završilo s odličnim uspjehom.

Nama se čini da su i u složenim uvjetima rada vrijedni učenici i dalje ostali vrijedni i uporni i da su zasluženo ostvarili odlične uspjehe. Jasno je da je uvijek bilo i da će biti onih učenika i roditelja koji će smatrati da je netko drugi kriv za nešto slabiji uspjeh, ili neuspjeh. Međutim, misli li itko na koje su teškoće u on line nastavi nailazili roditelji i učenici, kako je bilo onim učenicima čiji su jedan ili oba roditelja otišli na rad u inozemstvo pa su ostali s djedom i bakom, jesu li svi učenici imali signal za praćenje on line nastave, je li bilo moguće organizirati dodatnu i dopunsku nastavu, brojne školske i izvanškolske aktivnosti, razmišlja li se koliko se i kako nedostatak sportskih aktivnosti odrazio na psiho-fizički razvoj djece?

Prozivaju se učitelji da „robuju“ upisnoj politici  pa učenicima osmih razreda radi upisa u srednje škole daju više petica nego zaslužuju?

A nitko ne kaže (i ne zna) koliko energije učitelji i razrednici ulažu da bi svoje učenike prvo poučili a onda objektivno i ocijenili. Zbog čega se (uostalom) bojimo velikog broja odlikaša u osnovnoj školi, ako znamo da se godinama govorilo da težimo školi (osnovnoj) bez ponavljača? I učitelji i većina učenika ulažu goleme napore kako bi ispunili osnovne ciljeve odgojno-obrazovnog procesa. Zašto onda stavljamo „pod lupu“ broj odlikaša koji su svoje ocjene zaslužili, i koji na natjecanjima u zemlji i u svijetu uz pomoć svojih mentora ostvaruju iznadprosječne pa i vrhunske rezultate.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija Sl8 Banner 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije