Ostanimo u kontaktu

Prirodni sok liječi najopasnije tumore

Objavljeno prije

egz_dinja

Nova studija pokazala je da sok gorke dinje, poznatog povrća u Aziji i Africi, znatno smanjuje rast tumora gušterače u miševa jer ometa metabolizam glukoze u stanicama raka, te ih doslovno izgladnjuje bez šećera, pogonskog goriva bez kojeg ne mogu preživjeti.

Brojne zdravstvene koristi povezane s konzumacijom gorke dinje već su poznate. Ova biljka, lat. naziva Momordica charantia, naširoko se uzgaja i jede širom jugoistočne Azije, Afrike, Kine, Japana, Oceanije, pa čak i na Karibima. Posebno je popularna među Japancima s Okinave, koji su poznati po dugovječnosti.

Iako se jede već stoljećima, mnoge zdravstvene prednosti (antivirusno djelovanje, antioksidans, sprečava dijabetes) tek su nedavno postale poznate u zapadnoj medicini. U posljednje četiri godine intenzivno se istražuje djelovanje ove biljke protiv raka. Antikancerogeno djelovanje vidljivo je i kod raka dojke, prostate, debelog crijeva, jetre, želuca i nazo-ždrijelnih tumora, kao i kod leukemije i neuroblastoma. Najnovija studija pokazala je da gorka dinja djeluje citotoksično na rak gušterače.

Snažna citotoksičnost protiv svih četiriju karcinoma gušterače staničnih linija.

Istraživači s University of Colorado Cancer Center kupili su dinje (kineska sorta) u lokalnoj trgovini, uklonili pulpu i sjeme i pomoću kućnog sokovnika napravili sok. Krute tvari su uklonjene, a preostali sok korišten je pri testiranju na dva načina. Izravno na kulturama stanica ili tako što je smrznut pa samljeven u fini prah, koji je kasnije korišten za hranjenje miševa.

Sok gorke dinje (razrijeđen samo 5% u vodi) djelovao je snažno na smanjenje svih četiriju karcinoma gušterače staničnih linija. Naime, nakon 72 sata testiranja AsPC-1 i Capan-2 stanice tumora smanjene su za 90%, a BxPC-3 i MiaPaCa-2 za 98%.

Sok je izazvao programiranu staničnu smrt (apoptozu) i što je još važnije, aktivirao AMPK, što ukazuje da ometa metabolizam glukoze i doslovno izgladnjuje stanice raka ostavljajući ih bez šećera.

Nakon što su miševi bili hranjeni prahom smrznutog soka, došlo je do 64-postotnog smanjenja. Djelovanje je dakle slično kao i kod kemoterapije (52% nakon 18 dana), koja se daje u liječenju raka gušterače, ali bez vidljivih nuspojava.

To bi značilo da ljudi koji imaju 75 kilograma trebaju uzimati šest grama ovog praha. Slična doza od 4,8 grama praha smrznutog soka koristila se u sklopu nedavne studije. Naime, tri mjeseca su je davali oboljelima od metaboličkog sindroma. Lijek je djelovao i svi su ga pacijenti uglavnom dobro podnosili.

Nastavi čitati
Dodajte komentar

You must be logged in to post a comment Login

Objavite komentar

POLIKLINIKU 'SVJETLOST' ZAMIJENIO DUBROVAČKOM BOLNICOM

Metkovac Ivan Boras: ‘Zadovoljan sam odlukom da se s obitelji iz Zagreba preselim u Dubrovnik’

Objavljeno prije

Foto: Vedran Jerinić / Dubrovniknet.hr

Foto: Vedran Jerinić / Dubrovniknet.hr

Nakon dugogodišnjeg rada u Zagrebu, 36-godišnji Metkovac, oftalmolog Ivan Boras, odlučio je, dok njegovi kolege diljem Hrvatske odlaze raditi u velike bolničke centre ili u inozemstvo, doći živjeti i raditi u Dubrovnik. Specijalista oftalmologije susrela sam tijekom redovite godišnje kontrole vida i oduševila se njegovim strpljenjem i spremnošću s kojom je odgovarao na sva moja dodatna pitanja i uz to se i šalio, – piše Lea Pavlović za portal Dubrovniknet.hr.

Trebala mu je, kaže, promjena u životu, pa se nakon 10 godina rada u Poliklinici Svjetlost, koju vodi prof. Nikica Gabrić odlučio nastaviti karijeru u dubrovačkoj općoj bolnici. Prenosimo razgovor o motivima povratka dr. Ivana Boras, te stanju na očnom odjelu, odnosu i pristupu pacijentima, i planovima za budućnost.

Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2007. Pripravnički staž odradio je na KBC-u Sestara Milosrdnica, nakon čega je specijalizirao oftalmologiju pod mentorstvom prof. Nikice Gabrića na Klinici Svjetlost u Zagrebu. Glavno područje njegovog interesa rada su bolesti stražnjeg očnog segmenta, odnosno mrežnice. 

– Trebala mi je promjena.I u privatnom i u profesionalnom smislu. Inače nisam osoba kojoj odgovaraju veliki gradovi, kakav je Zagreb. Dubrovnik ima kvalitetu života kakvu samo Mediteranski gradovi imaju, a zbog spleta iznimnog povijesnog nasljeđa, predivne prirode i ugodne klime. Porijeklom sam iz Metkovića, a supruga je iz Dubrovnika. Otac mi još živi u Metkoviću, pa mi je poseban gušt vikendom otići do Neretve.Tako da kad sam odlučio da je vrijeme za promjenu logično je bilo da to bude baš ovdje u Dubrovniku. I moram priznati da sam zasad iznimno zadovoljan što sam donio takvu odluku.

Koliko ste zadovoljni samim stanjem na oftalmološkom odjelu OB Dubrovnik?

– Moram reći da je odjel jako dobro opremljen. Raspolažemo sa specijalističkim kabinetima za glaukom, strabizam i retinu, kao i s vrhunskim dijagnostičkim uređajima. Iako i danas obavljamo veliki broj operacija, želja nam je na oftalmološkom odjelu dubrovačke bolnice početi s kirurgijom stražnjeg očnog segmenta. Takve operacije se zovu vitrektomije. Radi se vrlo složenim operativnim zahvatima, kojima bi se kompletirale usluge koje naš odjel nudi, i omogućilo da građani naše županije ne moraju putovati van Grada na takvo liječenje.

Koji su vaši profesionalni izazovi i ambicije?

– Moje glavno polje interesa su bolesti mrežnice, odnosno stražnjeg očnog segmenta. To podrazumijeva dijagnostiku i terapiju kod bolesti kao što su degeneracija žute pjege, dijabetička retinopatija i slične bolesti. Nažalost, kad ljudi razmišljaju o bolestima očiju najčešće razmišljaju o stanjima poput dioptrije ili katarakte. Živimo u vremenu uznapredovale medicine, a populacija nažalost nije dovoljno educirana o svim bolestima kojima su oči podložne. U Hrvatskoj danas postoje mnogobrojne udruge oboljelih od raznoraznih bolesti, radilo se tu o multipla sklerozi, oboljelima od karcinoma ili drugim bolestima. Sve te udruge imaju zajednički cilj, a to je pružanje podrške oboljelima te edukacija šire javnosti kako bi se bolesti prevenirale ili ranije otkrivale u svrhu poboljšanja ishoda liječenja. Tijekom mog dosadašnjeg rada nisam naišao na udrugu koja bi okupljala ljude oboljele od raznih očnih bolesti. Upravo bih se u tom smislu volio na neki način aktivirati i odlaziti među ljude. Prevencija i edukacija su ključ. Često mi dolaze pacijenti s uznapredovalim stadijima bolesti, kad se malo toga može učiniti, što u nekim slučajevima dovodi do gubitka vida. Mislim da se u današnjem vremenu takve situacije ne bi trebale događati, odnosno da bi se trebale svesti na minimum. Recimo, osobe u čijoj obitelji postoje članovi koji su oboljeli od glaukoma, odnosno visokog očnog tlaka, trebale bi nakon četrdesete godina odlaziti na redovite godišnje kontrole. Smatram da ljudi imaju premalo znanje o tome. Nadam se da ću kroz iduću godinu definirati najbolji način i krenuti s kolegama s odjela u realizaciju takvih edukativnih programa.

Medicina kao takva podrazumijeva rad s ljudima, a nažalost mnogi liječnici tijekom svoje prakse zapostave svoje komunikacijske vještine, zaborave da se pred njima ne nalazima samo određeni problem koji trebaju riješiti, već da trebaju pomoći živoj osobi koja im se obratila za pomoć. Kako vi gledate na to?

– Oftalmologija je grana medicine u kojoj nam isti pacijenti dolaze godinama i ako govorimo o demografiji naših pacijenata, u velikom su broju to ljudi starije životne dobi.  Iako mi je trebalo neko vrijeme da se na to priviknem jako brzo sam shvatio prednosti rada s osobama starije životne dobi. Moj pristup pacijentu je uvijek profesionalan, ali kad vam netko redovito dolazi na kontrole neizbježno  je da uspostaviti neku vrstu odnosa. Ako razmišljate o ljudima, onda vrlo brzo shvatite da su starije osobe vrelo znanja i životnog iskustva i da od njih možete jako puno naučiti o životu. Upravo iz tog razloga volim raditi s njima. I ako uspijem pokrenuti ovaj projekt edukacije i prevencije, želio bi odlaziti baš među tu stariju populaciju. Nažalost, zbog samog opsega posla, ne mogu izdvojiti onoliko vremena po pacijentu koliko bi u biti želio. Smatram da se medicina u tom pogledu mora personalizirati i da bi mi kao liječnici trebali imati više vremena sa samim pacijentom.

Što radite kad niste liječnik, imate li kakve hobije, kako se opuštate u slobodno vrijeme?

– Što se tiče hobija i slobodnog vremena, dovoljno mi je sjesti uz more i uživati u svim tim mirisima i bojama. Osim toga jako uživam u sportu, posebno u veslanju ili plivanju. Odlična knjiga, naročito geopolitičke, socijalne ili povijesne tematike je draž posebne vrste. Na kraju, moj najdraži način ”trošenja” vremena je moj malac od skoro četiri godine.

Piše: Lea Pavlović / Dubrovniknet.hr

Nastavi čitati

GLAMOUR FASHION SHOW

U subotu casting za Izbor Miss Dubrovačko-neretvanske županije

Objavljeno prije

Izbor za Miss

Drage djevojke, ako želite iskustvo u svijetu modelinga, odvažne ste i samopouzdane onda je ovo prava prilika za vas!

Održavamo casting za GLAMOUR FASHION SHOW na kojem će svoje kreacije predstaviti poznati dizajneri kao što su: Ivica Skoko, ARILEO, Duchess, Lella Design, Glamour Sposa te Bacus Sposa.

Za one malo odvažnije biramo i kandidatkinje koje će se natjecati na izboru za MISS DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE.

Bilo bi poželjno da na casting ponesete visoke pete i nosite odjeću koja ocrtava linije Vašeg tijela. Molimo da nosite umjeren i prirodan make-up.

Casting će se održati u Sportskoj dvorani Gospino Polje u Dubrovniku, u subotu, 24. ožujka, s početkom u 17 sati. Kontakt osoba Džemila Dilberović, mob. 091 270 4357.

Izbor za Miss Dubrovačko-neretvanske županije održava se 05. i 06. svibnja 2018.

 

Nastavi čitati

Najčitanije