Ostanimo u kontaktu

BOLAN UDARAC HRVATSKOJ IZ EU KOMISIJE

Prijeti li gradovima kraj financiranja i gubitak dvije milijarde eura

Objavljeno prije

Hrvatskoj prijeti gubitak od gotovo dvije milijarde eura (15 milijardi kuna) iz fondova Europske unije, ali i kraj korištenja tih fondova za mnoge jedinice lokalne samouprave jer se smanjuje iznos bespovratnog sufinanciranja s dosadašnjih 85 na 70 posto, što znači da se iznos vlastitog ulaganja udvostručuje s 15 na 30 posto, piše Večernji list. 

Mnogi gradovi i općine u Hrvatskoj nemaju fiskalni kapacitet koji bi im omogućio da u projekte financirane iz fondova EU ulažu 30 posto svog novca. Upozorila je to Ivana Maletić, HDZ-ova eurozastupnica i potpredsjednica te stranke, koja je Večernjem listu ustupila svoju analizu “EU proračun nakon 2020.: Je li ovo kraj kohezijske politike?” u kojoj je analizirala novi višegodišnji financijski okvir (VFO) koji je Europska komisija u svibnju predložila za razdoblje od 2021.do 2027.

Ivana Maletić u analizi ističe kako su novi prioriteti Europske komisije migracije, obrana, sigurnost i stabilnost te jačanje konkurentnosti i pozicioniranje Europe kao globalnog lidera u istraživanjima i inovacijama. Kako bi osigurao prostor za pojačana ulaganja u nove prioritete, piše Maletić, EK je predložio ukupno 10-postotno smanjenje ulaganja u kohezijsku politiku, namijenjenu siromašnijim članicama, unutar koje se Kohezijski fond smanjuje za 45,4 posto i Europski socijalni fond za 7,3 posto, te 16 posto manje novca za zajedničku poljoprivrednu politiku i ruralni razvoj, unutar koje se Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj smanjuje za čak 28 posto.

Tek se uhodali

– U sklopu tih rezanja, Komisija je i za Hrvatsku predložila smanjenje omotnice u iznosu od 6 posto u odnosu na razdoblje od 2014. do 2020., što je oko 650 milijuna eura, ali smanjenje je i veće jer mi u tekućem razdoblju (2014. – 2020.) nismo dobili sto posto iznosa koji nam pripada zbog tzv. phasing in perioda, odnosno postupnog ulaska u sustav korištenja EU fondova pa smo tako prvu godinu članstva imali 60 posto od ukupne alokacije, drugu 80 posto, a tek od treće godine imamo 100 posto.

U startu nam je omotnica za razdoblje od 2014.do 2020. manja za šest posto, a ovo dodatno smanjenje na tu manju bazu za nas znači veliki gubitak od gotovo dvije milijarde eura s kojim se ne smijemo složiti. Zašto bi Hrvatska imala manje prilika u odnosu na druge države članice iz petog vala proširenja? – zapitala se Maletić.

Tek smo se počeli uhodavati u financiranje ruralnih područja, otoka, brdsko-planinskih prostora i sad nova regulativa umjesto da poveća ulaganja i zaustavi depopulaciju, nastavila je, čini upravo obrnuto i smanjuje ulaganja i sufinanciranje projekata, što će mnogima onemogućiti korištenje fondova.

– Činjenica je da ovakvim prijedlogom Komisije EU fondovi i dalje postoje, ali slijedi smanjenje koje nam kao najnovijoj državi članici na dnu ljestvice razvijenosti (iza nas je samo Bugarska) nikako ne odgovara jer nam upravo nakon prve omotnice, na kojoj smo napravili mnogo pogrešaka, treba nova prilika s većim sredstvima kako bismo ubrzali korak s drugima. To su imale ostale države i nema smisla da Hrvatska bude zakinuta – apelirala je HDZ-ova eurozastupnica.

Objasnila je da predloženim proračunom EK stvara paradoks jer se njime jačaju programi konkurentnosti (Obzor, Life, Cosme, Erasmus…) koje najviše koriste najrazvijenije države članice, a smanjuju se sredstva za koheziju i zajedničku poljoprivrednu politiku te ruralni razvoj zbog čega se onemogućuje ispunjavanje osnovnog cilja EU; a to je ujednačeni razvoj i smanjivanje razlika u razvijenosti država članica. Europski parlament usvojio je 14. studenoga potpuno drukčije rješenje proračuna od onog što je predložio EK.

Susret prijatelja kohezije

– Nije prihvaćeno smanjenje temeljnih politika solidarnosti – rekla je Maletić koja se i osobno kao eurozastupnica i članica resornih odbora parlamenta založila da takav prijedlog proračuna, koji ide na štetu Hrvatske i ostalih manje razvijenih članica, ne prođe.

Nakon EK i parlamenta, čeka se stav Europskog vijeća o proračunu, a o stavu tog tijela ovisit će i brzina usvajanja proračuna EU. Pregovori o novom proračunu mogli bi potrajati do proljeća 2019. (optimistična verzija) ili do 2020. godine. Predstavnici šesnaest zemalja članica EU, a među njima i Hrvatska, formirali su skupinu “Prijatelji kohezije” kako bi se oduprli proračunu na štetu svojih zemalja. Krajem studenoga ta je skupina u Bratislavi (ondje su bili i premijer i ministrica Žalac) poslala poruku protiv rezanja novca za siromašnije zemlje.

ZAGREBAČKI VELESAJAM

Tvrtka Poljopromet sudjelovala na ‘CroAGRO’ međunarodnom sajmu poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije

Objavljeno prije

Na Zagrebačkom velesajmu početkom prosinca održao se CroAGRO, međunarodni sajam poljoprivrede, poljoopreme i mehanizacije na kojem se predstavila tvrtka Poljopromet.

Pod geslom Poljoprivreda se vraća u Zagreb! u paviljonima Zagrebačkog velesajma zavladali su moćni strojevi najsuvremenije poljoprivredne mehanizacije i opreme, kao i mnoštvo izlagača koji su poljoprivrednicima, ali i onima koji će to tek postati, ponudili sve što im je potrebno u poljoprivrednoj proizvodnji. Možemo reći da je ovo povratak poljoprivrednog sajmovanja u naš glavni grad, kojim organizatori Zagrebački velesajam i Gospodarski list žele postaviti najviše standarde i učiniti da ova manifestacija bude najznačajniji poljoprivredni događaj u Republici Hrvatskoj.

Na manifestaciji je sudjelovala i tvrtka Poljopromet d.o.o, iz doline Neretve, jedna od vodećih firmi u Dalmaciji u nabavi mehanizacije, zaštitnih sredstava i repromaterijala za poljoprivredu. Tvrtka se predstavila prvenstveno sa brendovima koje zastupa za cijelo tržište Republike Hrvatske. Neki od tih brendova u području mehanizacije su traktori Ferrari, atomizeri i prskalice IDEAL te freze i malčeri Sicma. Također su bila izložena mineralna gnojiva Yara te organsko i organo-mineralna gnojiva proizvođača Scam.

Sajam se održao u razdoblju mirovanja poljoprivrednih aktivnosti, u zatvorenim paviljonima Zagrebačkog velesajma i po međunarodnim standardima, što je u konačnici rezultiralo velikim brojem posjetitelja i medija koji su bili zadovoljni ponudama izlagača, a i tvrtke koje su pronašle priliku da sklapanje novih poslovnih aranžmana.

Nastavi čitati
BP OKTAN 300×250

Najčitanije