Ostanimo u kontaktu

OBRAZOVANJE

Prijepori oko kurikularne reforme ne mogu umanjiti njezin značaj

Objavljeno prije

škola, učionica

U dijelu hrvatskih osnovnih i srednjih škola započela je eksperimentalna faza Cjelovite kurikularne reforme koju predvodi ministrica Blaženka Divjak, s posebnim naglaskom na dualno srednjoškolsko obrazovanje, koje je poznato u većini zemalja u EU.

Naime, Cjelovita kurikularna reforma obuhvaća promjene u osnovnoj i srednjoj školi, koje se u prvoj fazi odnose na prvi i peti razred osnovne škole te na prvi razred četverogodišnjih srednjih škola, a u suradnji s Gospodarskom komorom, i trogodišnjih i dvogodišnjih strukovnih programa.

Među brojnim prijeporima na početku eksperimentalne faze isticali su se oni vezani za kašnjenje tableta i nekih udžbenika, do niza drugih prigovora upućenih ministrici Divjak.

Tako su se pojavile informacije o ukidanju zemljopisa, povijesti, kemije i biologije u školi, iako to nije točno.

Ti programi nisu ukinuti u četverogodišnjim i petogodišnjim srednjim školama (gimnazije i strukovne), ali ipak jesu u trogodišnjim i dvogodišnjim, a evo i zašto.

Strukovni programi trogodišnjeg i dvogodišnjeg trajanja pripremaju učenika za rad u industriji, obrtništvu i drugim granama gospodarstva, a samo školovanje završava obranom završnog rada. Dio programa ostvaruje se u radnom procesu (kod poslodavaca), te manjim dijelom u školi.

Učenik koji završi trogodišnji program može steći i višu razinu kvalifikacije nastavljanjem obrazovanja ili polaganjem dopunskih ili razlikovnih ispita, a može nastaviti obrazovanje i na višim obrazovnim razinama (fakulteti).

Ove školske godine u sustav eksperimentalnog djelomičnog dualnog sustava upisano je 156 učenika u 11 srednjih škola. Mnogi smatraju da je i učenicima u strukovnim školama potrebno i opće obrazovanje, pa stoga predlažu uvođenje izborne nastave iz zemljopisa, povijesti, kemije i biologije, samo se pitaju koliko će učenika biti zainteresirano za takve oblike dodatnog obrazovanja.

Iz nekih škola stižu informacije da će profesori odbačenih programa ostati bez satnice za punu plaću, ili bez posla uopće.

Ministrica Divjak jasno je rekla da niti jedan nastavnik neće ostati bez posla te da postoje mehanizmi zbrinjavanja tehnološkog viška nastavnika.

Bilo kako bilo na reformske zahvate čekali smo desetljećima. Ako se u prvoj provedbenoj fazi i pojave određeni problemi, do početka Cjelovite reforme oni se mogu zajedničkim naporima svih subjekata u obrazovnom lancu i riješiti.

Piše: Pero Jakić / Metković NEWS

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije