Ostanimo u kontaktu

ZAJEDNIČKA EKOLOŠKA AKCIJA ČIŠĆENJA

Pridružite se Zelenoj čistki – odvojite jedan dan za čist okoliš!

Kako je Grad Metković, kao i prijašnjih godina, koordinator ovog projekta, pozivamo Vas (tko može) da se dana 19. rujna 2020. (subota) u 8,00 sati ispred Hotela Narona pridružite klasičnoj akciji Zelene čistke!

Objavljeno prije

Arhivska fotografija

Već devetu godinu zaredom u Hrvatskoj se održava kampanja „Zelena čistka“, zajednička ekološka akcija čišćenja divljih odlagališta otpada, a već od prve godine postala je najveća okolišna volonterska akcija u Hrvatskoj. Čišćenjem vlastitog kutka okoliša, zajedničkim snagama, budi se svijesto utjecaju čovjeka na okoliš te važnosti odgovornog gospodarenja otpadom s ciljem očuvanja okoliša, prirode i planeta Zemlje, koji je naše zajedničko dobro. Količine do sada prikupljenog otpada govore nam da su akcije bile i više nego uspješne, ali i da još uvijek postoji dobar razlog za organizacijom akcije čišćenja, odnosno da još uvijek postoje područja koja još moraju prodisati i postati zelenija.

Zelena čistka dio je globalnog pokreta Let’s do it! i godišnjih akcija World Cleanup (Očistimo svijet), koja okuplja aktivne građane i organizacije u najvećem volonterskom projektu u povijesti čovječanstva. Hrvatska provođenjem akcije Zelena čistka i ove godine postaje dijelom priče većih razmjera koje utječu na svijest građana o zdravim navikama, čišćem okolišu i aktivnom pristupu rješavanja problema.

Prateći trenutni razvoj situacije vezane uz korona virus te poduzete mjere zaštite stanovništva donešene s ciljem sprječavanja širenja virusa koordinacijski tim Zelene čistke predlaže ove godine, sukladno mogućnostima održavanje akcija čišćenja, a tamo gdje to nije moguće, da se promoviraju slijedeće alternativne aktivnosti:

1. KARTIRANJE:
• za potrebe kartiranja koristimo Trashout App

2. DIGITALNO ČIŠĆENJE (cijelo vrijeme)
Preko polovice stanovništva na Zemlji koristi internet i oblake. Vrlo često nismo ni svjesni da korištenjem oblaka stvaramo virtualni otpad” zbog kojeg se povećavaju emisije CO2 koje su usporedive s emisijama svjetske zrakoplovne industrije. Kako se uključiti u kampanju Zelena čistka aktivnostima digitalnog čišćenja:
• obrisati nepotrebne online dokumente, stare e-poruke, nekorištene aplikacije, duplikate i mutne
fotografije i videozapise koji ispunjavaju uređaje za pohranu, virtualne oblake” i druge online platforme odjaviti pretplatu nepotrebnih mailing lista. registrirati rezultate svog digitalnog čišćenja na mrežnoj stranici https://digital.worldcleanupday.org/

3. INDIVIDUALNO ČIŠĆENJE, PLOGGING:
Individualno čišćenje, čišćenje u manjim grupama po kvartovima. (Ukoliko se određene grupe organiziraju molimo da upozore koordinatore na odloženi otpad za koji će se oni zajedno sa komunalnim društvom pobrinuti) “Plogging” – skandinavska tjelovježba koja uključuje skupljanje smeća dok se trči. Naziv dolazi od kombinacije švedske riječi “plocka upp”, u prijevodu “podići”, i riječi “jogging”, odnosno
trčanje.

Kako je Grad Metković, kao i prijašnjih godina, koordinator ovog projekta, pozivamo Vas (tko može) da se dana 19. rujna 2020. (subota) u 8,00 sati ispred Hotela Narona pridružite klasičnoj akciji Zelene čistke! Tko nam se ne može pridružiti neka izabare jednu od gore tri navedene aktivnosti, pa u skladu sa svojim mogućnostima pridonese ovom najvećem volonterskom projektu očuvanja okoliša, prirode i planeta Zemlje.

Predlaže se čišćenje sljedećih lokacija:

  1. Korito rijeke Neretve od mosta do veletržnice (velika i mala riva te šetalište 116. brigade)
  2. Ilegalno odlagalište kraj sjeverne strane nasipa (ulica Put Narone)
  3. llegalna odlagališta uz lokalne, županijske i državne ceste
  4. Druga ilegalna odlagališta na području grada Metkovića (prema dojavi građana)
  5. Lokacija oko osnovnih i srednjih škola – (predviđeno za djecu).

Akcija čišćenja će se održati sukladno epidemiološkim mjerama i uz pridržavanje svih važećih epidemioloških preporuka HZJZ-a!!!

KAKO DO OBRADIVIH POVRŠINA I INTENZIVNE POLJOPROVREDE

Dubrovačko-neretvanska županija želi unaprijediti poljoprivredu

Objavljeno prije

Autor

Neretvanski poljoprivrednici desetljećima naporno rade kako bi svoju proizvodnju voća i povrća čim prije unaprijedili, sve zbog veće, brže i kvalitetnije proizvodnje, očekujući pri tomu i veće osobne prihode.

Nažalost, u tim nakanama česte su im prepreke vremenske nepogode, sortimenti, slanost tla, usitnjeni posjedi, poremećaji na domaćem i svjetskom tržištu, nepotpuna izgrađenost sustava za navodnjavanje, problemi vezani za raspolaganje državnim zemljištem, a ponekad i nemogućnost dobivanja poticaja ili subvencija.

Sa svim tim nedaćama suočavaju se desetljećima očekujući od svake nove državne strategije bolje učinke i sigurniju egzistenciju.

Dubrovačko-neretvanska županija sukladno svojim strateškim dokumentima i financijskim mogućnostima putem svojih upravnih i drugih tijela, a u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede pokušava riješiti do sada neriješena pitanja navodnjavanja poljoprivrednih površina.

Trenutačno je , među ostalima, važan projekt navodnjavanja Donje Neretve i obrane od prodora morske vode zbog koje nije moguća intenzivna poljoprivreda.

Županija, Ministarstvo i Hrvatske vode već ostvaruju neke odrednice projekta navodnjavanja Donje Neretve „teškog“ 600 milijuna kuna. Bilo bi dobro ubrzati realizaciju cjelokupnog projekta, ali to ovisi o nizu drugih čimbenika, prije svega onih financijskih.

Naše je mišljenje da bi se konačno sve institucije u državi i u Županiji mogle i trebale pozabaviti stanjem u krškim poljima Jezero i Jezerac na području općine Pojezerje.

Doduše, u Jezeru ( površine su dijelovi općine Pojezerje, Vrgorca i Ploča) uspješno se razvija vinogradarstvo i voćarstvo, ali brojne čestice zemljišta i dalje su neobrađene. I na tom području morali bi postojati planovi i programi odvodnje viška voda (regulacija Matice), planovi komasacije i slični projekti kako bi se na tom području mogla razvijati intenzivna poljoprivreda. Krško polje Jezerac predstavlja poseban slučaj s obzirom na činjenicu da je polovica polja na teritoriju Bosne i Hercegovine a polovica u Hrvatskoj, te da je u zimskoj polovici godine mjesecima pod vodom. Nekada su na Jezercu uspijevali kukuruz, pšenica, vinova loza, razno povrće i duhan, a danas nije obrađeno niti pet posto površine. Znači, valjalo bi razmisliti o isplativosti odvodnje, mogućoj komasaciji, i drugim projektima kako bi se zemljište vratilo prvotnoj namjeni, proizvodnji hrane.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama14 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije