Ostanimo u kontaktu

RAZVOJ METKOVIĆA DO 2020.

Predstavljen Nacrt Strategije razvoja urbanog područja i Procjena utjecaja na okoliš

Objavljeno prije

Javno predstavljanje Strategije do 2020. 1

U Galeriji Gradskog kulturnog središta Metković danas je održano javno predstavljanje Nacrta Strategije razvoja urbanog područja grada Metkovića za razdoblje 2016. – 2020. i Strateške studije procjene utjecaja na okoliš SRUP-a Grada Metkovića za razdoblje 2016. – 2020. 

U predstavljanju su sudjelovali, viša stručna suradnica za EU fondove pri Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Metkovića i koordinatorica Strategije za Grad Metković Lara Šiljeg, predstavnica tvrtke Zeleni servis Boška Matošić te gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan.

Lara Šiljeg predstavila je nacrt Strategije i kazala je da je jedan od glavnih ciljeva poboljšanje života građana Metkovića.

– Metković je ustrojen kao manje urbano područje, te smo uz Dubrovnik jedini obveznici izrade strategije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Osnovni ciljevi kojima teži Grad Metković su, u biti, razvoj gospodarstva i poduzetništva, razvoj infrastrukture, bila ona komunalna, društvena, zdravstvena i slično i razvoj ljudskih potencijala na osnovu boljitka života građana Metkovića – rekla je Šiljeg.

Nacrtom strategije predviđeno je 14 projekata, a to su Poslovna zona Dubravica, Sportski centar Jelaševac, Luke nautičkog turizma, Lađarski dvori, Razvoj cikloturizma, Izgradnja i proširenje kanalizacijskog sustava, Energetska usluga – provedba projekta energetske učinkovitosti u gradu Metkoviću, Proširenje odlagališta otpada, sortirnice i reciklažnog dvorišta, Izgradnja kompostane, Most preko Neretve, Priključak na Poslovnu zonu Nova Sela, Obnova stare zgrade kina, Veletržnica u Metkoviću i Odvodnja viška voda grada Metkovića.

Smiljana Blažević, direktorica tvrtke Zeleni servis koja je provela Stratešku procjenu utjecaja na okoliš kazala je da su ovi projekti prihvatljivi za okoliš.

– Cijelo područje Metkovića u ekološkoj mreži gdje je potrebno voditi računa o očuvanju zaštićenih vrsta, ptica, staništa itd. Kroz procjenu utjecaja na okoliš došlo se do ocjene da planirani projekti mogu ići u provedbu, uz uvjet poštivanja mjera zaštite okoliša koje su dane u Studiji utjecaja na okoliš – rekla je Blažević.

Budući da je do kraja vremenskog roka u kojem bi projekti trebali biti završeni ostalo još dvije godine, postavilo se pitanje može li se svih 14 projekata završiti do 2020. Lara Šiljeg rekla je da će se učiniti sve kako bi projekti bar bili u jednoj od faza realizacije i pozvala je sve građane da se priključe javnoj raspravi.

– Strategija nakon 7. veljače ide na usvajanje na Gradskom vijeću i to će tada biti vrijedeći strateški dokument. Dosta tih projekata već smo započeli, a drugi projekti su nam u fazama. Budući da su neki od projekata još u fazi ideja nismo sigurni hoćemo li ih moći realizirati do 2020., ali pokušat ćemo. Ako ne, onda će biti bar u nekim fazama pokušati postići cilj. Naš proces javne rasprave, osnosno, javnog uvida u Strategiju traje do 7. veljače 2018. te stvarno pozivamo sve građane, udruge, civilna društva i osobe iz gospodarskog sektora da izvrše uvid u Strategiju i da daju koju primjedbu jer nam je sve to vrijedno. Građani mogu ispuniti obrazac i poslati ga e-mail naveden u obrascu ili doći u u prostorije Grada Metkovića i napisati sve svoje opaske na nacrt Stragtegije – kazala je Šiljeg.

Nacrt Strategije, procjenu utjecaja na okoliš, obrazac za primjedbe i ostale dokumente možete preuzeti putem ovih poveznica:

Nacrt Strategije razvoja urbanog područja grada Metkovića 2016. – 2020.
DODATCI

1 . Odluka o osnivanju Partnerskog vijeća za izradu i praćenje SRUP-a i imenovanju članova, izvješće o provedenom konzultacijskom postupku

  1. Analiza stanja
  2. Izvještaj o provedenom postupku prethodnog vrednovanja

Strateška procjena utjecaja na okoliš Strategije razvoja urbanog područja Grada Metkovića 2016. – 2020. godine
Obrazac sudjelovanja u Javnoj raspravi o Nacrtu Strategije razvoja urbanog područja Grada Metkovića za razdoblje 2016. – 2020.
Javni uvid i javna rasprava 

VIDEO KONFERENCIJA

Župan Dobroslavić na sastanku s gospodarstvenicima Dubrovačko-neretvanske županije

Objavljeno prije

Župan Nikola Dobroslavić održao je  sastanak putem video konferencije s predstavnicima gospodarskog sektora na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Sastanak je podijeljen u tri grupe prema sektorskim granama gospodarstva na način da su prvu grupu činili predstavnici hotelijera s područja Županije  i to:  Željko Miletić, Vlado Lučić, Đuro Capor,  Ivana Hatvalić, Tomislav Dumančić te Vladimir Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. U drugoj grupi putem video konferencije kao predstavnici ugostiteljskih objekata i turističkih agencija sudjelovali su Nikolina Farcic, Ante Vlašić, Luko Musladin, Boro Aleksić i Stanko Ljubić, te u trećoj grupi predstavnici proizvodnog i poljoprivrednog sektora, Jerko Andrijić, Davor Martinović, Marina Kapor, Robert Doko i Hrvoje Livaja iz luke Ploče. Također konferencijama su nazočili predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić i Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more.

Kako je župan uvodno naveo, nesporno je da pandemija uzrokovana virusom Covid-19 donosi znatne štete cjelokupnom gospodarstvu, a čija će razina ovisiti o trajanju ovakvog stanja. Također, župan je istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske u ovom razdoblju donijela dva paketa mjera pomoći gospodarstvu te da će Županija u potpunosti u okviru svoje nadležnosti sudjelovati u provedbi istih, te također predlagati mjere pomoći iz svoje izravne nadležnosti.

Uz opće mišljenje svih sudionika dosadašnje Vladine mjere ocijenjene su izuzetno kvalitetnim, osobito u vidu brze reakcije i izravnog učinka poglavito u pogledu zadržavanja zaposlenih djelatnika u krizom najpogođenijim sektorima.

Kako su predstavnici hotelski kuća naveli, u ovom razdoblju zadržani su svi djelatnici čemu su doprinijele i mjere Vlade. Prave razmjere krize te njeno trajanje u ovom trenutku teško je predvidjeti. Kako su naveli iz svih hotelskih kuća, razmatra se više scenarija prateći dinamiku krize, a što će biti od utjecaja na daljnje aktivnosti hotelskih kuća. Trenutno stanje je takvo da prihodi tvrtki nisu smanjeni nego oni praktično ne postoje niti u jednom dijelu. Također, svi su hoteli uglavnom bili spremni za ovosezonsko otvaranje te će i ostati na razini spremnosti kako bi isti krenuli s poslovanjem u slučaju povoljnog razvoja ili okončanja pandemije. Ocjenjeno je da je hotelski sektor među najpogođenijim ovom krizom uvažavajući činjenicu da  su hotelski kapaciteti potpuno onemogućeni u radu dok je sam njihov hladni pogon iznimno zahtjevan i obiman u financijskom smislu te se generiraju dnevni gubitci. Naveli su i potrebu potpunog ili djelomičnog otpisa dijela troškova koji se odnose na pojedina davanja osobito u smislu naknada, spomeničkih renti, naknada za koncesije, komunalnih doprinosa itd.

Predstavnici ugostiteljskog i agencijskog sektora istaknuli su također da prihodi ne postoje dok su obveze konstantne. Također, zahvaljujući mjerama zadržani su zaposlenici, međutim kao i kod hotela zaposlenje sezonskih radnika u ovoj situaciji nije moguće, što predstavlja značajan problem za djelatnike koji su očekivali posao već u ovim mjesecima. Osnovni problem ugostiteljima predstavljaju stalni troškovi po pitanju najmova, renti i dr. Kako su naveli predstavnici turističkih agenicija, situacija u našoj zemlji po pitanju prihoda od turizma ista je kao u ostatku Europe. Već sad vidljive su odgode svih aranžmana do lipnja što ostavlja također nadu za eventualnu centralnu sezonu odnosno post sezonu u slučaju povoljne epidemiološke situacije. Također je navedeno da su prema procjenama daleke destinacije uglavnom izgubljene za ovu godinu.

Predstavnici proizvodnih i poljoprivrednih djelatnosti trenutno su manje izloženi utjecajima ove krize od ugostitelja i hotelijera, međutim zbog međuovisnosti svih sektora pravi gubitci tek slijede. Naime, poljoprivredna proizvodnja, vina i drugih proizvoda u slučaja neplasmana u tijeku turističke sezone stvorit će značajne rezerve te će doći u pitanje prihvat novih sirovina na obradu, u svrhu čega predlažu razmatranje visine stope poreza na dodanu vrijednost kako bi domaća proizvodnja bila konkuretna u domaćoj potrošnji.

U ovoj izuzetno teškoj gospodarskoj situaciji pozitivan je primjer da su poljoprivredne površine obrađene u skladu s dinamikom te i dalje mogu nesmetano biti u obradi. Također, proizvodni pogoni brodogradilišta Radež u ovom trenutku nesmetano rade s 310 zaposelnih te 50 kooperanata, a poslovanje zasad zadržavaju i Poljopromet i Luka Ploče s tim da za budućnost postoje mnoge nepoznanice. Istaknut je kao primjer problem konačne isporuke proizvoda zbog situacije u europskim odredištima ovih proizvoda, Grčke, Italije, Francuske i drugih. Situacija za poslovanje trajektne luke Ploče također se u ovom trenutku može ocjeniti zadovoljavajućom. Mjere Vlade također su bile pravovremene u ovom sektoru.

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik, pojasnila je i niz novih mjera osobito u smislu održavanja zaposlenosti te naglasila kako se sukladno Vladinim mjerama uz sufinanciranje moguće vratiti na posao i zaposlene kojima je zbog krize prestao radni odnos tijekom ožujka ove godine. Ti djelatnici imat će ista prava kao i djelatnici kod kojih nije došlo do raskida radnog odnosa. Također je naglasila da će se sve zaključeno predlagati  i provoditi i putem platformi Hrvatske gospodarske komore.

Zaključak sudionika je da su mjere Vlade uvom trenutku doista doprinijele očuvanju prvenstveno radnih mjesta i gospodarskih subjekata, te će biti potrebno nastaviti s istim u narednom razdoblju kako bi se očuvala financijska stabilnost ovih sektora.

Kako je župan naglasio, Županija je u okviru mogućnosti reagirala odmah nakon proglašenja pandemije, osobito u smislu izravnih uplata zdravstvenom sektoru, odgode plaćanja dospjelih naknada i drugih. Također, nastavno na izlaganje nazočnih, Župan je naveo da teret ove zdravstveno gospodarske krize trebaju podnijeti svi dijelovi društva, te da se očekuje solidarnost i pomoć uz Županije i državnih poduzeća, jedinica lokalne uprave i samouprave, banaka, trgovačkih lanaca. Kao zaključci ovog sastanka definirat će se sljedeće incijative: posebnih mjesta domaćih proizvoda na tržištu i na policama trgovina posebno vinima, otpisu naknada za korištenje pomorskog dobra za određena razdoblja, prilagodba korištenja europskih fondova naročito kroz povećanje predujma, smanjenje ili oslobađanje zakupnina prostora i komunalnih davanja, oslobođenja plaćanja ZAMP-a, TV pretplate, naknada javnim poduzećima, spomeničkih renti te fleksibilnosti u kreditiranju od strane banaka.

Također, prema razvoju zdravstvene situacije te primjeni mjera i dalje će se održavati sastanci s predstavnicima gospodarskog sektora kako bi se pravovremeno reagiralo, predlagalo određene mjere te donosile odluke u svrhu prevladavanja ovog teškog gospodarskog razdoblja koje ćemo zasigurno zajedničkim snagama uspješno prebroditi.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije