DRUŠTVO NERETVANA I PRIJATELJA NERETVE U SPLITU

Poziv na predstavljanje 8. Neretvanskog zbornika i knjige dr.sc. Domagoja Vidovića ‘O rodu jezikom i pokoja fraška’

Objavljeno 16. listopada 2016. u kategorijama: News.

Domagoj Vidović predstavio novu knjigu

Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Splitu u suradnji s Hrvatskom udrugom Benedikt poziva Vas na predstavljanje osmog Neretvanskog zbornika i knjige dr.sc. Domagoja VidovićaO rodu jezikom i pokoja fraška‘ koje će se održati u četvrtak, 20. listopada u dvorani Dominikanskog samostana u Splitu (Hrvojeva 2) s početkom u 19:30 sati.

Knjige će uz autora predstaviti prof.dr.sc.Marko Dragić, redoviti profesor na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Splitu te Boris Njavro, književnik i novinar, predsjednik Društva dubrovačkih pisaca.

Osmi Neretvanski zbornik na gotovo 400 stranica donosi mnoštvo zanimljivosti iz povijesti i sadašnjosti neretvanskog kraja. U njemu su sadržane mnoge stvari koje su obilježile život neretvanskog čovjeka i koje su dio tradicije neretvanskog kraja.

Događaj organiziraju Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Splitu te Hrvatska udruga Benedikt iz Splita.

O knjizi ‘O rodu jezikom i pokoja fraška‘, iz recenzije Milice Mihaljević:

– Autor je i znanstvenik koji upućeno i razložno govori o jezičnim pojavama, ali i lik i sveprisutni pripovjedač svojih priča. A likovi priča mitski su junaci, povijesni likovi, likovi iz romana, izmišljeni likovi, ministri i političari, znanstvenici i književnici, ali i likovi iz života, njegovi prijatelji, susjedi, poznanici, kolege, poslovni su radnici, djelatnici, kolumnisti i ravnatelj Hrvatskoga slova, ljudi koje je samo jednom susreo u tramvaju…

…A priče su kao slagalica, jedna ulazi u drugu pretapa se s njom i nosi novo značenje (što bi se reklo na novohrvatskome sinergijski djeluje). Mogli bismo ih rastaviti i posložiti drukčije, pa da dobijemo kronološkim redom radnje (ne objavljivanja) ili tematski složene tekstove. Ali ovako je teže, a i zanimljivije. I svaki će čitatelj da bi saznao ono što ga zanima, možda nešto naučiti i o čemu drugome jer značajke je ovoga teksta isprepletenost znanosti i književnosti, teksta i metateksta, prošlosti i sadašnjosti, stvarnosti i mašte, tuge i humora…

… Često je struktura sendvičasta, uvodni i zaključni dio su povezani, a središnji je dio najčešće jezikoslovni. Uvodni i zaključni dio je osobniji, u njemu se prepliću tuga i humor, a tematski se može podijeliti na autorove uspomene iz djetinjstva, uglavnom s Brača, ali ima tu i Metkovića i Dubrovnika, doživljaje mitskih junaka (Perzefone, Tomrisa, Posejdona, Svebora, Kosjenke…), smješnice koje se uglavnom događaju negdje uz more, na otoku ili u Dubrovniku, ali i običnih događaja iz autorove svakodnevnice (npr. kako je autoru poplavio stan)…

Komentari