Ostanimo u kontaktu

MUP RH

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u sklopu projekta „Lily“ predstavljamo novi spot

Senzibiliziranje društva na problematiku nasilja nad ženama te slanje jasne poruke da se nasilje ni u kojem obliku ne tolerira osnovni je cilj ove kampanje

Objavljeno prije

Danas, 22. rujna, obilježavamo Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Stoga je Ministarstvo unutarnjih poslova, uz podršku Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i drugih partnera koji su se aktivno uključili u projekt „Lily“,  izradilo novi spot primarno usmjeren na senzibilizaciju osoba muškoga spola.

Sam naziv projekta, pa tako i novog spota „Lily“, simbolično asocira na ime sutkinje Općinskog suda u Zagrebu, koja je ubijena 22. rujna 1999. godine. Počinitelj je tada vatrenim oružjem, tijekom brakorazvodne parnice, ubio spomenutu sutkinju, svoju suprugu i njenu odvjetnicu te teško ranio zapisničarku.

Hrvatski Sabor 2004. godine proglasio je 22. rujna „Nacionalnim danom borbe protiv nasilja nad ženama“.

Projekt „Lily“ ima multimodularni karakter te se, kroz niz aktivnosti, kontinuirano provodi od 10. lipnja 2019. godine diljem Republike Hrvatske s ciljem umrežavanja svih nadležnih državnih tijela, organizacija civilnog društva, pravnih osoba i drugih društveno odgovornih subjekata, kako bi koordinirano pronašli zajednički odgovor u sprječavanju svih oblika nasilja nad ženama.

Novi spot kao nastavak projekta „Lily“

U sklopu projekta „Lily“ ovoga puta pristupilo se, kroz izradu videospota, modulu usmjerenom prema senzibilizaciji osoba muškoga spola.

Potičemo dječake i muškarce na kulturu nenasilja, dijaloga, tolerancije, kao i na ravnopravnost spolova i važnosti nenasilnog ponašanja.

Dajemo ispravan obrazac ponašanja

Ovaj spot daje primjer ispravnog obrasca ponašanja u bračnim ili partnerskim odnosima te bliskim vezama, a koristit će se kao osnova za daljnju edukaciju i senzibilizaciju osoba muškog spola mlađe životne dobi, kao primarna prevencija, što je u skladu s preporukama Europske komisije koje ukazuju na važnost provedbe programa o rodnoj ravnopravnosti u najranijoj dobi, kao i programa kojim se promiču zdravi i pozitivni životni stilovi te nenasilno ponašanje.

Također, spot je primjenjiv i za potrebe sekundarne i tercijarne prevencije nasilja od strane muških osoba te će, u suradnji s partnerima, biti dostupan nadležnim ustanovama, organizacijama i institucijama koje provode programe i tretmane psihosocijalnog karaktera kao i programe reedukacije.

Pogotovo trenutno, u vrijeme pandemije uzrokovane virusom COVID-19, osobe u bračnim i partnerskim zajednicama provode više vremena u svojim domovima, što potencijalno u nefunkcionalnim odnosima može rezultirati nasilnim ponašanjem. Zato nam je cilj ovim spotom potaknuti na promišljanje o važnosti skladnih odnosa, ljubavi i tolerancije.

Senzibiliziranje društva na problematiku nasilja nad ženama te slanje jasne poruke da se nasilje ni u kojem obliku ne tolerira osnovni je cilj ove kampanje.

Proglašeno stanje epidemije uzrokovane koronavirusom i uvođenje niza promjena u našim svakodnevnim životima povećava rizik da u situacijama narušene obiteljske dinamike dođe do eskalacije nasilja i to posebice prema ranjivim članovima obitelji kao što su djeca, osobe starije životne dobi i osobe s invaliditetom.

Upravo iz tih razloga, zajedno s Poliklinikom za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba i digitalnom agencijom Degordian, pokrenuli smo i  kampanju „Iza vrata“, koja je kao primjer dobre praksu prepoznata od strane Vijeća Europske unije i Europske komisije.

Analiza kaznenih djela nasilja u obitelji u 2020. godini

Unatoč povećanju broja kaznenih djela nasilja u obitelji ne možemo govoriti o ukupnom porastu nasilničkih ponašanja između bliskih osoba.

Naime, zaštita žrtava nasilja u obitelji sve više se ostvaruje u okviru kaznenog zakonodavstva, što je rezultat napora policije u edukaciji prepoznavanja i pravilne kvalifikacije određenih ponašanja kroz kazneno pravnu umjesto prekršajno pravnu reakciju, na koji način počiniteljima šaljemo jasnu poruku o stavu države prema nasilju u obitelji.

Statistički podaci ukazuju da je u prvih osam mjeseci ove godine zabilježen 11% manji broj počinitelja prekršaja iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno ukupno 5.623 počinitelja, što je za 1.133 počinitelja manje u odnosu na isto razdoblje 2019. godine.

U isto vrijeme jačali smo kaznenopravno zaštitu žrtava. Tako smo u prvih osam mjeseci ove godine evidentirali i procesuirali 1.005 kaznenih djela Nasilje u obitelji što je za 42% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kada je zabilježeno 708 kaznenih djela. Tijekom ove godine ubijeno je 12 žena od kojih su četiri žene usmrtili njihovi partneri.

Dakle, kad sagledamo sva ponašanja s elementima nasilja počinjena u obitelji (prekršaji iz članka 10., Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, odnosno kaznena djela Nasilje u obitelji, Tjelesna ozljeda, Teška tjelesna ozljeda, Prijetnja) u prvih osam mjeseci ove godine bilježimo 9.220 kažnjivih radnji, dok smo u istom razdoblju prošle godine zabilježili ukupno 9.483 prekršaja i kaznenih djela što predstavlja pad nasilja u obitelji za 2,7%. Pad je još izraženiji ukoliko usporedimo samo prekršaje nasilja u obitelji i kaznena djela Nasilje u obitelji iz čl. 179 a Kaznenog zakona, tad je vidljiv pad u prvih osam mjeseci ove godine za čak 7%.

Prijavite nasilje – prekinimo šutnju

Premda statistički podaci govore u prilog smanjenja nasilja žrtve, građani koji imaju saznanja o nasilju, nasilje svakako trebaju prijaviti policiji i to u slučaju trenutne izloženosti nasilju žurnim pozivom na broj 192, a u drugim situacijama, dok se ne normalizira stanje s ograničavanjem socijalnih kontakata, putem on line aplikacije za prijavu zlostavljanja djece Red Button ili putem elektronske pošte policija@mup.hr.

Pozivamo građane da posjete našu web stranicu i dodatno se informiraju o znakovima i posljedicama nasilja u obitelji, obvezama i procedurama postupanja policije, zaštitnim mjerama i drugim savjetima žrtvama, a u kalendaru nasilja mogu vidjeti i statističke pokazatelje nasilnih događaja u obitelji.

Odgovornost za sprječavanje nasilja i zaštitu žrtava sigurno je jedna od najvećih i najvažnijih odgovornosti policije, ali odgovornost leži i na čitavoj zajednici, odgovornost da se saznanje o nasilju prijavi, čime će se pokrenuti sustav podrške i pomoći žrtvi nasilja.

Nasilje je društveni problem, stoga zajedno prekinimo šutnju!

PROMETNO POVEZIVANJE KRAJNJEG JUGA

Autocesta do Dubrovnika bit će najskuplja u Hrvatskoj: Kilometar će koštati čak 193 milijuna kn

Procjenjuje se da će promet od Metkovića do Dubrovnika do 2030. porasti 6,2, a turistički 29 posto

Objavljeno prije

Foto: Milan Sabic/PIXSELL

Dubrovnik i krajnji jug krajem sljedeće godine trebali bi Pelješkim mostom napokon biti spojeni s ostatkom Hrvatske. Nekoliko mjeseci nakon otvaranja za promet mosta, koji će privremeno biti spojen na postojeće lokalne prometnice na Pelješcu, bit će gotove i pristupne ceste. A od 2029. do najjužnijeg hrvatskog grada trebala bi biti izgrađena i autocesta, navodi se u Prethodnoj studiji izvedivosti povezivanja južne Dalmacije, koja je nedavno dovršena i koju su za Hrvatske autoceste izradile tvrtke Trafficon iz Zagreba i Pro Urbe iz Budimpešte.

Investicija teška 9,1 mlrd. kuna

Ipak, od Metkovića do Dubrovnika i te 2029. ne bi se u cijelosti išlo autocestom jer se nova autocesta planira spojiti na pristupne ceste Pelješkom mostu, a koje se grade u profilu brzih cesta. Ukupno će se od čvora Metković do čvora Dubrovnik sagraditi 47 kilometara autoceste u punom profilu te još 12 km spojnih cesta. Procijenjena vrijednost investicije je čak 9,1 milijardu kuna, odnosno 1,2 mlrd. eura. To je čini najskupljom autocestom u Hrvatskoj – kilometar gradnje će koštati oko 26 mil. eura, odnosno oko 193 mil. kuna.

Foto: Milan Sabic/PIXSELL Radovi na izgradnji Pelješkog mosta

Za usporedbu, cesta DC403 kod Rijeke koja zasad slovi kao najskuplja u RH, a duga je 3 km, košta 152 mil. kn/km. Gradnja obiju tih prometnica skupa je zbog brojnih objekata na njima. Na autocesti prema Dubrovniku, u podsektoru 1 od čvora Metković do čvora Pelješac koji je dužine 18,4 km predviđena je gradnja mosta preko Neretve dugog čak 2960 metara, dok je Pelješki mosta dug 2,4 km. U tom podsektoru gradit će se i tunel Ježevac dug 3005 metara.

Predviđena je gradnja i dva interregionalna čvora – Metković i Pelješac te još dva čvora – Opuzen i Duboka kao i izgradnja 5,5 km spojne ceste od čvora Pelješac do čvora Duboka. Procijenjena vrijednost gradnje podsektora 1 iznosi 3,95 mlrd. kuna. Podsektor 2, od čvora Rudine do čvora Osojnik, dug je 28,6 km, a investicija bi stajala 5,15 mlrd. kn. Na toj su trasi od važnijih objekata tunel Crvena greda dug 2370 m te vijadukt Dužani dug 725 m. I u ovom podsektoru predviđena su dva interregionalna čvora – Doli i Osojnik te tri čvora – Ston, Rudine i Slano. Spojna cesta od čvora Stona do čvora Doli bit će duga 6,6 km.

Prema prometnim modelima iz predstudije, lokalni promet na dionici od Metkovića do Dubrovnika do 2030. trebao bi porasti za 6,2%, a turistički za 29% u odnosu na promet iz 2019., a do 2040. 9,4%, odnosno 70,9%. Što se tiče plana aktivnosti za realizaciju ovog projekta, prvi korak je njegovo uvrštavanje u Program građenja i održavanja javnih cesta 2021.–2024.

Radovi bi počeli krajem 2024. i trajali do drugog kvartala 2029. U financiranju gradnje te najskuplje hrvatske autoceste računa se na EU fondove, odnosno europski instrument za oporavak od koronakrize Next Generation, prema kojem je Hrvatskoj pripalo 9,4 mlrd. eura. Jedan od glavnih hrvatskih argumenta za europska sredstva bio bi da je ta dionica dio buduće Jadransko– jonske autoceste.

Mapa Pelješkog mosta, autoputa i pristupnih cesta

No, kako doznajemo, moguća je i gradnja po koncesijskom modelu, sličnom onom na Istarskom ipsilonu ili na autocesti Zagreb – Macelj. Kreditno zaduženje nije opcija jer HAC, koji je ionako preopterećen dugovima, nema snage za tako veliko dodatno zaduženje.

Početak poslije Nove godine

– U HAC-u ima znanja i iskustva za realizaciju ovog projekta. S njime krećemo poslije Nove godine kad autocesta do Dubrovnika uđe u novi četverogodišnji Program građenja javnih cesta. Dionica je duga samo 47 km, no na njoj su brojni objekti zbog čega je njezina gradnja tako skupa – objašnjava predsjednik uprave HAC-a Boris Huzjan.

Dodaje da je trasa autoceste prema Dubrovniku na tragu prijašnjih projekata te da su na trasi predvidjeli i novi čvor – Rudine, koji je priprema za neku buduću fazu spajanja s autocestom koja bi se gradila na Jadransko–jonskom pravcu i zaobilazila bi Pelješki most, a kod čvora Osojnik spajalo bi se na autocestu koja bi išla kroz BiH prema Crnoj Gori.

– Veliki je izazov prihvatiti se tog posla. Autocesta financijski i po prometu nije opravdana, to se vidi i iz predstudije, no autoceste se grade da se digne gospodarstvo, da se smanji broj poginulih – govori Huzjan i dodaje da se na svakom čvoru se mogu otvarati gospodarske zone.

Unutar HDZ-a postojali su otpori gradnji autoceste prema Dubrovniku, prije svega iz splitske struje u kojoj navodno smatraju da je Dubrovnik već dobio dosta EU novca za Pelješki most, pristupne ceste i Zračnu luku Dubrovnik pa bi sad trebalo dati više sredstava za njihove projekte. No, prema svemu sudeći, autocesta prema Dubrovniku ipak će se graditi.

Piše Josip Bohutinski / Vecernji.hr

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama15 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije