Ostanimo u kontaktu

JAVNA VATROGASNA POSTROJBA METKOVIĆ

Potpisan Sporazum o suradnji u korištenju protupožarnog sustava videonadzora u dolini Neretve

Objavljeno prije

Sporazum o suradnji u korištenju protupožarnog sustava videonadzora u dolini Neretve potpisan je u petak u Metkoviću uz nazočnost župana Nikole Dobroslavića, zamjenice Žakline Marević i ravnateljice JU RRA DUNEA Melanije Milić.

Sporazum su potpisali ispred Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovim Prirode DNŽ ravnateljica Marijana Miljas Đuračić, zapovjednik JVP Metković Jure Pilj, zapovjednk Vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Stjepan Simović te zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci Stijepko Krilanović.

Nakon potpisivanja slijedio je obilazak operativnog centra JVP Metković gdje se provodi monitoring video prijenosa.

Inače, ovaj sporazum je potpisan u sklopu projekta Promicanje održivog razvoja prirodne baštine doline Neretve. Ukupna vrijednost projekta iznosi 14.356.064,90 kn, od čega je 10.536.054,01 kn financirano sredstvima Europske unije. Projekt je započeo 1. srpnja 2017., a završava 30. listopada  2020. godine.

S ciljem očuvanja, zaštite i aktivnog upravljanja zaštićenim područja, Ramsar područjem Delta Neretve i područjem europske ekološke mreže Natura 2000 Delte Neretve, i sveukupnom bioraznolikosti, Javna ustanova je u predmetnom projektu kroz aktivnost uspostavila sustav protupožarnog videonadzora u dolini Neretve. Cilj uspostave sustava protupožarnog videonadzora u dolini Neretve je unaprijediti nadziranje i nadgledanje teritorija, a posebice nepristupačnih i nepreglednih terena te u skladu s time omogućiti pravovremenu reakciju nadležnih vatrogasnih postrojbi u gašenju inicijalnih požara, kao i obradu požarišta u cilju pronalaska počinitelja.

Kamere visoke rezolucije s pripadajućom opremom za nadzor su postavljenje u području europske ekološke mreže Natura 2000 točnije na brdu Babina Gomila (na nadmorskoj visini od 725 m) i u području značajnog krajobraza Predolac-Šibenica (na vodospremi) u cilju nadzora, rane detekcije početnih (inicijalnih) i prevencije požara tršćaka, ali i šumskih požara. Na taj način omogućen je nadzor cijelog područja Neretve, a posebice se nepristupačnih terena tzv. ševara. Kamerama će upravljati i područje nadzirati Javna vatrogasna postrojba Metković. Također, kamere su umrežene u postojeći sustav protupožarnog videonadzora Dubrovačko-neretvanske županije koji je smješten u operativnom vatrogasnom centru u Dubrovniku te su umrežene u sustav nadzora Službe za zaštitu od požara i Službe čuvara prirode Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije.

Sustav tehničke zaštite kroz sustav protupožarnog videonadzora je primarno fokusiran na prevenciju i ublažavanje šteta od prirodnih rizika i katastrofa od požara i to kroz ranu detekciju početnih (inicijalnih) požara na nepristupačnim terenima; poboljšanje, promicanje i jačanje institucionalnih kapaciteta (sektora zaštite prirode, vatrogastva, policije i redarstvenih snaga) kao i poboljšanje spremnosti na reagiranje i intervenciju te smanjenje šteta u području ekološke mreže Natura 2000 Delta Neretve kao i zaštićenim područjima u području delte Neretve.

Kroz edukaciju lokalnog stanovništa i ovakve projekte nastoji se ukazati na probleme koji nekontrolirani požari tršćaka i dim koji nastaje čine kvaliteti života lokalnog stanovništva i prirodnim vrijednostima doline Neretve. Kako bi se očuvala močvarna staništa te prirodne vrijednosti neretvanskog kraja, apelira se na sve stanovnike i posjetitelje, da ukoliko uoče nove požare ili sumnju na iste, isto žurno prijave nadležnim vatrogasnim službama na broj 193 ili neposredno na jedinstveni broj hitnih službi 112.

PROMETNO POVEZIVANJE KRAJNJEG JUGA

Autocesta do Dubrovnika bit će najskuplja u Hrvatskoj: Kilometar će koštati čak 193 milijuna kn

Procjenjuje se da će promet od Metkovića do Dubrovnika do 2030. porasti 6,2, a turistički 29 posto

Objavljeno prije

Foto: Milan Sabic/PIXSELL

Dubrovnik i krajnji jug krajem sljedeće godine trebali bi Pelješkim mostom napokon biti spojeni s ostatkom Hrvatske. Nekoliko mjeseci nakon otvaranja za promet mosta, koji će privremeno biti spojen na postojeće lokalne prometnice na Pelješcu, bit će gotove i pristupne ceste. A od 2029. do najjužnijeg hrvatskog grada trebala bi biti izgrađena i autocesta, navodi se u Prethodnoj studiji izvedivosti povezivanja južne Dalmacije, koja je nedavno dovršena i koju su za Hrvatske autoceste izradile tvrtke Trafficon iz Zagreba i Pro Urbe iz Budimpešte.

Investicija teška 9,1 mlrd. kuna

Ipak, od Metkovića do Dubrovnika i te 2029. ne bi se u cijelosti išlo autocestom jer se nova autocesta planira spojiti na pristupne ceste Pelješkom mostu, a koje se grade u profilu brzih cesta. Ukupno će se od čvora Metković do čvora Dubrovnik sagraditi 47 kilometara autoceste u punom profilu te još 12 km spojnih cesta. Procijenjena vrijednost investicije je čak 9,1 milijardu kuna, odnosno 1,2 mlrd. eura. To je čini najskupljom autocestom u Hrvatskoj – kilometar gradnje će koštati oko 26 mil. eura, odnosno oko 193 mil. kuna.

Foto: Milan Sabic/PIXSELL Radovi na izgradnji Pelješkog mosta

Za usporedbu, cesta DC403 kod Rijeke koja zasad slovi kao najskuplja u RH, a duga je 3 km, košta 152 mil. kn/km. Gradnja obiju tih prometnica skupa je zbog brojnih objekata na njima. Na autocesti prema Dubrovniku, u podsektoru 1 od čvora Metković do čvora Pelješac koji je dužine 18,4 km predviđena je gradnja mosta preko Neretve dugog čak 2960 metara, dok je Pelješki mosta dug 2,4 km. U tom podsektoru gradit će se i tunel Ježevac dug 3005 metara.

Predviđena je gradnja i dva interregionalna čvora – Metković i Pelješac te još dva čvora – Opuzen i Duboka kao i izgradnja 5,5 km spojne ceste od čvora Pelješac do čvora Duboka. Procijenjena vrijednost gradnje podsektora 1 iznosi 3,95 mlrd. kuna. Podsektor 2, od čvora Rudine do čvora Osojnik, dug je 28,6 km, a investicija bi stajala 5,15 mlrd. kn. Na toj su trasi od važnijih objekata tunel Crvena greda dug 2370 m te vijadukt Dužani dug 725 m. I u ovom podsektoru predviđena su dva interregionalna čvora – Doli i Osojnik te tri čvora – Ston, Rudine i Slano. Spojna cesta od čvora Stona do čvora Doli bit će duga 6,6 km.

Prema prometnim modelima iz predstudije, lokalni promet na dionici od Metkovića do Dubrovnika do 2030. trebao bi porasti za 6,2%, a turistički za 29% u odnosu na promet iz 2019., a do 2040. 9,4%, odnosno 70,9%. Što se tiče plana aktivnosti za realizaciju ovog projekta, prvi korak je njegovo uvrštavanje u Program građenja i održavanja javnih cesta 2021.–2024.

Radovi bi počeli krajem 2024. i trajali do drugog kvartala 2029. U financiranju gradnje te najskuplje hrvatske autoceste računa se na EU fondove, odnosno europski instrument za oporavak od koronakrize Next Generation, prema kojem je Hrvatskoj pripalo 9,4 mlrd. eura. Jedan od glavnih hrvatskih argumenta za europska sredstva bio bi da je ta dionica dio buduće Jadransko– jonske autoceste.

Mapa Pelješkog mosta, autoputa i pristupnih cesta

No, kako doznajemo, moguća je i gradnja po koncesijskom modelu, sličnom onom na Istarskom ipsilonu ili na autocesti Zagreb – Macelj. Kreditno zaduženje nije opcija jer HAC, koji je ionako preopterećen dugovima, nema snage za tako veliko dodatno zaduženje.

Početak poslije Nove godine

– U HAC-u ima znanja i iskustva za realizaciju ovog projekta. S njime krećemo poslije Nove godine kad autocesta do Dubrovnika uđe u novi četverogodišnji Program građenja javnih cesta. Dionica je duga samo 47 km, no na njoj su brojni objekti zbog čega je njezina gradnja tako skupa – objašnjava predsjednik uprave HAC-a Boris Huzjan.

Dodaje da je trasa autoceste prema Dubrovniku na tragu prijašnjih projekata te da su na trasi predvidjeli i novi čvor – Rudine, koji je priprema za neku buduću fazu spajanja s autocestom koja bi se gradila na Jadransko–jonskom pravcu i zaobilazila bi Pelješki most, a kod čvora Osojnik spajalo bi se na autocestu koja bi išla kroz BiH prema Crnoj Gori.

– Veliki je izazov prihvatiti se tog posla. Autocesta financijski i po prometu nije opravdana, to se vidi i iz predstudije, no autoceste se grade da se digne gospodarstvo, da se smanji broj poginulih – govori Huzjan i dodaje da se na svakom čvoru se mogu otvarati gospodarske zone.

Unutar HDZ-a postojali su otpori gradnji autoceste prema Dubrovniku, prije svega iz splitske struje u kojoj navodno smatraju da je Dubrovnik već dobio dosta EU novca za Pelješki most, pristupne ceste i Zračnu luku Dubrovnik pa bi sad trebalo dati više sredstava za njihove projekte. No, prema svemu sudeći, autocesta prema Dubrovniku ipak će se graditi.

Piše Josip Bohutinski / Vecernji.hr

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama14 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije