Ostanimo u kontaktu

VRHUNSKA IDEJA IZ KUŽINE BRNAS

Poduzetnik, pjesnik i novopečeni čokoladar Ivica Fudo Brnas stihove sljubio u slatki poklon

Gledamo Anu Sasso i nemamo pojma kome idu te strastvene riječi! Otkrili smo Dalmatinca koji ih je napisao supruzi, a sad ih je spakirao u čokoladu, piše Slobodna Dalmacija o našem sugrađaninu Ivici Fudi Brnasu…

Objavljeno prije

Nepisano je pravilo da, želite li jednostavnom gestom nekome izraziti naklonost, darujete cvijet ili finu čokoladu.

Potonja opcija mogla bi od sada biti rječitija zahvaljujući ideji Ivice Brnasa Fuda, tekstopisca/pjesnika iz Metkovića koji, na sreću, ima i poduzetničkog duha, piše Slobodna Dalmacija.

Fudo je, naime, autor nekih od najpopularnijih pjesama koje se već godinama izvode na estradi; njegov je poetski izraz prepoznao i jedan od naših najdarovitijih skladatelja Pero Kozomara, prvi čovjek klape ‘Rišpet‘, koji je uglazbio Fudove stihove.

Tako su, primjerice, nastale pjesme ‘Prsti zapleteni‘ (koju je ‘Rišpet‘ otpjevao u duetu s Jelenom Rozgom), potom ‘Lumin‘, u čijem spotu glumi glasovita ljepotica Ana Sasso, a Fudo ju je inače napisao u povodu svojeg srebrnog pira, to jest proslave 25 godina braka sa svojom voljenom suprugom.

Pjesma ‘Fališ mi‘, koju također pjeva ‘Rišpet‘, pak, bila je ključna; upravo stihovi te skladbe našli su se na, nazovimo je tako, pilot-čokoladi kojom je Fudo – po vlastitu priznanju – ispunio svoj dječački san.

– Oduvijek sam volio hranu i stihove, a na čokoladu sam – uz autohtone specijalitete iz doline Neretve – posebno slab.
Zato mi je bila želja napraviti nešto baš ovako, takorekuć za svoju dušu. Došao sam u fazu života da sam, evo, nadomak moje šezdesete, prošao puno i radio štošta: profesionalno sam igrao rukomet dvadeset godina, podigao troje djece i dvoje unučadi (zasad!), moje pjesme pjevaju klapaši iz ‘Rišpeta’, te klape ‘Grobnik’, ‘Bunari’, ‘More’, sastav ‘Versi’, tamburaška formacija ‘Vranac’, ali i moćna ‘solo grla’ kao što su Goran Karan, Branko Medak… – kazuje za Slobodnu Dalmaciju daroviti Matkovac, inače ‘tata’ gastronomskih projekata poput Cipolijade u Metkoviću i Raštikijade u obližnjem Vidu, k tomu i dugogodišnji spiker lokalne radio postaje te privatni poduzetnik.

KAD OSJETIMO DA JE PA’ CUKAR!

Pisanje tekstova pjesama mu je, uz ostalo što radi i od čega živi, konstanta, ali više za dušu nego za džep. Stoga mu je u ovoj čokoladarskoj priči, napominje, najvažnije bilo realizirati naum: sljubiti dva životna začina, pjesmu i čokoladu.

– Odlučio sam se za pjesmu ‘Fališ mi’ kao prvu koja će se naći na luksuznom omotu, jer smatram da njezin naslov nosi jednostavnu i jaku poruku. Može biti upućena ženi, muškarcu, ali i – slatkišu.

Ono, kad osjetimo da nam je ‘pao cukar’, pa ugledamo upravo ono što nam fali: prekrasnu čokoladu – vrckavo i slikovito će naš inventivni sugovornik.

Za tehničku potporu oko realiziranja svog nauma obratio se maloj zagrebačkoj manufakturi.

– Išao sam na sigurno, javio se proizvođačima koji se kriju iza naziva ‘Vrsna chocolates’. S njima sam se konzultirao u vezi sa sastavom proizvoda, repromaterijalom. Stoga sam priči o profinjenom slatkišu u osebujnom omotu dodao i autohtonu komponentu.

Prva čokolada ‘Fališ mi’ tako je napravljena od najfinije tamne belgijske, odnosno švicarske čokolade, ali s dodatkom domaćeg rogača i mrvicu lavande, aromatične biljke izrasle, kao i rogač, ispod našeg sunca.

MISTO ROGAČA RESTE DRAČA

Tužno je da u našim poljima ‘misto rogača reste drača’, da su ljudi zaboravili koliko je ta neugledna mahunarka zapravo zlata vrijedna. Vjerujem da će se našim ljudima svidjeti podjednako ova čokolada i poruka koju krije, ali potajno priželjkujem da postane i traženi izvozni proizvod. Zato je već vidim oplemenjenu raznim domaćim dodacima, kao što su arancini, bajami i drugo, te u dvojezičnoj varijanti – namiguje Fudo.

No, to nije sve što mu se mota po glavi.

– Ponekad mi bude žao koliko ljudi malo znaju o autorima naših najboljih pjesama, zato sam i druge htio uključiti u ovu priču, pristanu li na to.

Čokolada Fališ mi

NEPOZNATI HITMEJKERI

Recimo, malo ljudi zna da je legendarnu pjesmu ‘Zora bila’ i ‘Mislin samo na te’ napisala Omišanka Sanja Tafra, a uglazbio Pero Kozomara. Isto tako, svi vezuju stihove ‘Croatio, iz duše te ljubim’ uz klapu ‘Intrade’, nemajući pojma da iza tih riječi zapravo stoji samozatajni tekstopisac Ante Sikirić, ili primjerice u slučaju klapskog megahita ‘Da te mogu pismom zvati’, koji su također nenadmašno otpjevali Branko Bubica i momci iz klape ‘Maslina’; ljudi mahom nemaju pojma da je ta divna pjesma potekla iz pera Frane Bilića.

Još jedna od ‘pjesama za sva vremena’ zasigurno je i pomalo funeralno intonirana ‘Meni ne more bit’ autorice Snježane Perić, za koju jamačno skoro nitko od publike nije čuo, kao i za Branka Slivara, tvorca sjajnih stihova pjesama ‘Od zipke do križa’, ‘Do pobjede’ i ‘Lipote gladan, jubavi žedan’.

Tu je i Vinko Barčot, skoro nepoznati autor divne pjesme ‘Ne diraj moju jubav’, također i Vilma Neškovčin koja je, između ostalog, napisala ‘Škrinju jubavi’, ‘Ribar san stari’ i ‘Ferma bi vrime’, i tako dalje.

To bih nekako ispravio kroz ovu slojevitu čokoladnu ediciju, bila bi to slasna pjesmarica i oda hrvatskim autorima – zaneseno će Ivica Brnas Fudo, pjesnik i novopečeni čokoladar iz Metkovića.

Piše: Lenka Gospodentić / Slobobna Dalmacija
Foto: Denis Jerković / Hanza Media

SVE SE MOŽE KAD SE HOĆE

Mladi Metkovac Nikola Juković upisao prestižni Harvard University

Objavljeno prije

Nije čest slučaj da se netko od naših sugrađanina upiše na najstariji američki fakultet, prestižni Harvard University što je pošlo za rukom našem mladom sugrađaninu Nikoli Jukoviću.

Inače, bivši učenik Osnovne škole don Mihovila Pavlinovića i prirodoslovno-matematičkog smjera Gimnazije Metković, Nikola nam je otkrio što ga je motiviralo i čemu je posvetio posebnu pažnju te kako mu je to ‘pošlo za rukom’.

– Dok sam bio u Osnovnoj školi don Mihovila Pavlinovića, učio sam mnoge stvari preko interneta jer sam bio nezadovoljan hrvatskim obrazovnim sustavom. Upisao sam prirodoslovno-matematički smjer Gimnazije Metković. U prvom razredu otišao sam na Summer School of Science u Požegi, što me je jako motiviralo i što bih preporučio svakome prvašu ili drugašu koji se zanima za studije u Americi. Išao sam na dodatne sate koje je organizirala Udruga za Promicanje Prirodnih Znanosti u Dubrovniku. U drugom sam razredu čitao knjige Cal Newporta, koji u svojoj knjizi o upisima na fakultete objašnjava kako upasti u svjetske fakulete bez cjelodnevnog učenja ili bavljenja nekim sportom. Ta knjiga me je motivirala da se posvetim natjecateljskoj fizici, koju sam također učio preko interneta. Kao član STEM grupe Acervatio u gimnaziji naučio sam puno o inženjerstvu u praksi, i izradio sam tu inženjerski portfolio koji mi je išao uz prijavu. U prvom polugodištu četvrtog razreda pisao sam TOEFL (test iz engleskog jezika), ACT (američku maturu) i SAT Subject Testove (izborne predmete).

Za prijave je potrebno pisati eseje, pa sam uz osobni esej (koji ide svakom sveučilištu) pisao i esej specifičan za prijavu na Harvard. Nakon toga bile su prijave za stipendije, koje svako sveučilište daje zasebno. U drugom mjesecu imao sam intervjue, pa je slijedilo čekanje rezultata. Ivy Day, dan kada izlaze rezultati svih Ivy League fakulteta, ove godine je bio 26. ožujka, nama u ponoć. Prihvatio sam Harvardovu ponudu i sada slijedi izrada vize, slanje mediciniske dokumentacije itd. Ne moram položiti maturu, ali moram završiti gimnaziju. I trebao bih, ako COVID ne bude remetio program, otići na Harvard krajem kolovoza, – pojasnio je Nikola.

Nikoli čestitamo i želimo mu puno uspjeha u daljnjem školovanju i radu, a isto tako vjerujemo da u Metkoviću ima puno ambicioznih mladih učenica i učenika te da će ih ovaj primjer ohrabriti da se odvaže postići nešto više. Jednostavno kada imate volju i želju nešto postići to možete učiniti i iz Metković. Upravo iz tog razloga Nikola je priložio svoju email adresu u slučaju da bilo tko ima kakvih pitanja slobodno mu se može obratiti na jurkovich.nikola@gmail.com.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama1 300×250
Grey&Pardino Pub Kviz 300px

Najčitanije