Ostanimo u kontaktu

PLOČE BOGATIJE ZA DOKTORA ZNANOSTI

Pločanin Petar Marević doktorirao nuklearnu fiziku u Parizu

Objavljeno prije

Iako mlađi uzrasti, posebice maturanti koji se konačno odlučuju za nastavak svog daljnjeg školovanja teško odlučuju za studij fizike, Pločanin Petar Marević s kojim smo vodili zanimljiv razgovor je u svojoj dvadesetsedmoj godini života, točno na svoj rođendan doktorirao nuklearnu fiziku na Sveučilištu Paris – Sud u Francuskoj, piše Rogotin.hr.

Naravno da nije bilo lako, ali vrijedi napomenuti da je put prema impresivnom uspjehu počeo upravo u pločanskim obrazovnim ustanovama, prvotno Osnovnoj školi „Vladimir Nazor“, pa u srednjoj školi fra Andrije Kačića Miošića gdje je 2010. godine završio Opću gimnaziju.

Petar Marević

Akademski put je nastavio na istraživačkom studiju fizike na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu gdje je 2015. godine diplomirao.

Petre kada je došla ljubav prema fizici i zašto baš ona, budući da ste bili nadareni i za druge predmete kroz srednjoškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje?

Tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja bio sam zainteresiran i za prirodne i za društvene predmete, a u nekima sam se i natjecao. U osmome se razredu dogodilo da sam na državnom natjecanju iz fizike postigao dobar rezultat i to me motiviralo da nastavim dalje s fizikom i tijekom srednje škole. Imao sam dojam da su tu kriteriji uspjeha objektivni i jasni. To mi se svidjelo.

Koliki je upravo doprinos Srednje škole fra Andrije Kačića – Miošića u Pločama za tvoj sadašnji akademski uspjeh, što ti je u samoj školi dalo najviše poticaja, znanja i konačne ljubavi za fiziku kao znanost?

Najveću podršku imao sam od profesora fizike i razrednika, Martina Lukanovića. Budući da program fizike u općoj gimnaziji nije vrlo opširan, on je uložio značajan trud kako bi mi pomogao konkurirati učenicima iz najboljih matematičkih gimnazija. Tri puta dogurali smo do državnoga natjecanja. Moram napomenuti da sam već i u osnovnoj školi imao odličnog nastavnika fizike i mentora, Stjepana Rezića.

Fizika je poglavito za učenike apstraktna znanost prema kojoj učenici baš i nemaju preveliku empatiju, što je po tebi glavni problem i kako bi se to moglo riješiti, pogotovo u srednjim školama? Upravo su one smjernica za daljnje obrazovanje mladih.

Učenicima je potrebno pokazati širu sliku, objasniti gdje se sve fizika nalazi i zašto je važna i u njihovim životima. Nešto bi se o tome moglo naučiti iz različitih popularizacijskih predavanja koja su dostupna na internetu. Naravno, sasvim je razumno upitati se koliko je pošteno očekivati takav dodatan angažman od sustavno potplaćenih nastavnika.

Smatrate li da je predznanje brucoša fizike dovoljno dobro u početku te možete li nam malo kroz ovo pitanje povući usporedbu sa samim sobom?

Na istraživačkom se studiju fizika, kako kažu, uči „od nule“ pa veliko predznanje fizike – premda je sigurno korisno – zapravo i nije nužno. Dosta je bitnije svladati relevantne matematičke alate, a svim zainteresiranima bih savjetovao i da se upoznaju s računalnim programiranjem što ranije. Što se mene tiče, premda sam završio opću gimnaziju, nisam imao većih problema na prvoj godini fakulteta.

Kakav je koncept studija fizike na Sveučilištu u Zagrebu, koliko se kombinira eksperimentalna i teorijska fizika te je li bolonjski proces po vama na tom studiju dovoljno kvalitetan?

Studij istraživačke fizike jest integrirani preddiplomski i diplomski studij, što znači da se studira po principu 5+0 godina. Uđeš kao srednjoškolac, izađeš kao magistar fizike. Danas ne postoji odvojeni studij teorijske i eksperimentalne fizike, no odabirom izbornih predmeta i teme diplomskoga rada studenti se mogu sami usmjeriti. Smatram da je studij vrlo kvalitetan, studenti koji diplomiraju obično izađu vrlo dobro pripremljeni za početak karijere u znanosti ili u privatnom sektoru.

Petar Marević

Što vi više favorizirate, eksperimentalnu ili teorijsku fiziku i gdje je najbolja ravnoteža teorije i eksperimenta u fizici?

Ja se bavim teorijskom fizikom, no teorija i eksperiment su jednako važni i nerazdvojni. Teorija daje predviđanja koja ili objašnjavaju već izmjereni fenomen ili upućuju na neki koji još nije opažen, a česta su i istraživanja koja uključuju suradnju brojnih teoretičara i eksperimentalaca.

Koliko je po vama dobro organizirana mobilnost studenata na studiju fizike u Zagrebu i je li studenti dovoljno koriste tu prednost pri školovanju kao jedno dodatno iskustvo upoznavanjem drugih znanstvenih sveučilišta, ali i ustanova s kojima se susreću pri mobilnosti?

Studentima se tijekom studija pruža mogućnost odlaska na različite studentske razmjene i ljetne programe. Ja sam, recimo, većinu ljeta između četvrte i pete godine fakulteta proveo na ljetnoj školi njemačkog GSI instituta u blizini Darmstadta. Mislim da mnogi studenti iskorištavaju slične prilike, premda sigurno ima mjesta za napredak.

Vaš početni put na fakultetu do doktora znanosti, kada ste prvotno prepoznati na studiju fizike i kako ste se upravo odlučili na ovaj veliki korak u obrazovanju?

Na četvrtoj sam godini odlučio vidjeti kako znanstveno istraživanje izgleda iz prve ruke. Javio sam se grupi za teorijsku nuklearnu fiziku koja me je onda uključila u jedan od njihovih projekata. Meni se to svidjelo, a rezultati su bili dosta dobri i objavljeni su u relevantnom američkom časopisu.

Na temelju toga rada dobio sam i priznanje Fakultetskog vijeća. S grupom sam usko povezan i danas, a na njihovu sam preporuku dobio i priliku raditi doktorat u Francuskoj.

Petar Marević

Malo nam opišite taj proces do doktora znanosti, za one koji ne znaju, kako se postaje, i što ste do sad morali proći do tog akademskog obrazovnog momenta? Prvenstveno mislim, gdje ste se dodatno usavršavali i kakav je taj proces rada?

Obveze doktorskoga studenta drukčije su na različitim sveučilištima. Moj je doktorat bio gotovo isključivo istraživački orijentiran, a na proučavanju svoje teme radio sam tri godine na Institutu za nuklearnu fiziku u Orsayju pri Sveučilištu Paris-Sud. Ja sam teoretičar pa je taj rad, ugrubo, uključivao mnogo jednadžbi na papiru i potom mnogo računalnog programiranja. Tijekom doktorata imao sam priliku izložiti svoje rezultate na brojnim konferencijama, u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, SAD-u. Ti su rezultati dio doktorske disertacije koju sam napisao i obranio pred sedmeročlanim međunarodnim povjerenstvom.

Pokušajte nam malo stručnije objasniti o čemu se radi u doktoratu?

Atomske jezgre iznimno su maleni i gusti objekti, sastavljeni od protona i neutrona. U jednostavnoj se slici one zapravo mogu zamisliti kao vrlo sitne i homogene kapljice tekućine. Međutim, u nekim slučajevima ova slika više ne vrijedi jer dolazi do stvaranja nakupina, takozvanih „grozdova“ sastavljenih od dva protona i dva neutrona. Stvaranje grozdova u jezgrama još nije do kraja istraženo, a važno je iz više razloga. Primjerice, ovaj je fenomen odgovoran za formiranje različitih egzotičnih struktura, poput jezgara oblika kruške ili izduženog lanca. Osim toga, upravo jedna grozdasta struktura omogućila je stvaranje velikih količina ugljika u zvijezdama, što onda ima bitne posljedice za nastanak organskog života na Zemlji. U okviru moga doktorata razvijen je jedan teorijski model koji je potom primijenjen baš u istraživanju stvaranja grozdova u atomskim jezgrama.

Petar Marević

Koje su vam najveće suradnje i na kojem ste principu radili s nekim od većih znanstvenih stručnjaka iz područja fizike u Hrvatskoj i Svijetu?

Najbitnija je suradnja između istraživača u Zagrebu i Orsayju, gdje sam bio svojevrsna spona među grupama. Nadalje, nedavno je objavljen članak koji je rezultat suradnje s eksperimentalnim grupama iz desetak različitih zemalja, a upravo radim na jednom istraživanju sa suradnicima iz Južnoafričke Republike. Osim toga, konferencije su bile izvrsna prilika za uspostavljanje kontakata s kolegama iz cijeloga svijeta koji onda mogu poslužiti kao polazišna točka nekim budućim suradnjama.

Petre za kraj razgovora, koji su vam planovi za budućnost?

Nakon Nove godine započet ću dvogodišnje poslijedoktorsko usavršavanje na američkom nacionalnom laboratoriju u Kaliforniji, u blizini San Francisca. Radit ću na proučavanju procesa fisije koji je, primjerice, važan pri proizvodnji nuklearne energije. Zasad planiram ostati u akademiji.

Razgovarao: Augustin Markota / Rogotin.hr

OBAVIJEST

Jadranska ulica bez vode zbog radova na vodoopskrbnoj mreži

Objavljeno prije

Obavještavaju se korisnici vodnih usluga u Jadranskoj ulici da će danas 21.8.2019. od 12:00 do 14:00 sati zbog radova na vodoopskrbnoj mreži doći do prekida u isporuci vode.

Mole se korisnici za razumijevanje.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama9 300×250

Najčitanije