Ostanimo u kontaktu
JURA SHOP – AKCIJA Vikend

'TO VIŠE NE PRIMAMO'

‘Osjećala sam se kao kriminalac’ – Slavonka na blagajni izvadila 50 kuna, a blagajnica joj rekla da je novčanica nevažeća

Objavljeno prije

Foto: Andrija Lucić / CROPIX

Foto: Andrija Lucić / CROPIX

– Kao i svakoga dana nakon posla, otišla sam u obližnji dućan po namirnice, no tu svakodnevnu rutinu poremetila je pomalo neobična situacija – moje kune nisu vrijedile!, započinje svoju priču novinarka Glasa Slavonije.

– Kada sam blagajnici za artikle koje želim kupiti uručila novac, iznenađeno me pogledala i, vraćajući mi novčanicu od 50 kuna, rekla: ‘Taj novac ne možemo primiti. Ova je novčanica nevažeća. Izvolite platiti račun drugom novčanicom.’ Platila sam ga karticom, a na pitanje što da radim s tih, kako je rekla, nevažećih 50 kuna, odgovorila je: ‘Vratite ih onome tko vam ih je uvalio. To više ni jedna banka, ni Fina neće primiti.’

I dok mi je objašnjavala da je riječ o novčanici tiskanoj 1993., koja se, prema njezinu iskusnom oku, iako na licu prikazuje Ivana Gundulića, a na naličju grad Dubrovnik, ‘na prvu’ bitno razlikuje od važeće, iz reda koji se napravio na blagajni, stizali su komentari kupaca kako ni oni, baš kao ni ja, ne bi primijetili razliku.

Poslušala sam blagajničin savjet i još pomalo posramljena, osjećajući se kao sitni kriminalac, koji je pokušao prevariti prodavačicu, makar nedužna, otišla sam u dućan gdje mi je nevažećih 50 kuna večer prije ‘uvaljeno’. Tražila sam voditeljicu i objasnila joj situaciju. ‘Dugo nismo imali nevažeću novčanicu, ali iznenađena sam što je moje djelatnice nisu uspjele detektirati, pa to je očito’, rekla je voditeljica pozvavši blagajnice. Pokazala im je novčanicu i pitala ih vide li što neobično. ‘Da, malo je poderana’, rekla je jedna. ‘Ja mislim da je drukčije boje, sigurno je krivotvorena’, kazala je druga. Potom je voditeljica iz blagajne izvadila važeću novčanicu od 50 kuna i stavila je pokraj nevažeće. Objasnila im je razliku, upozorila ih da moraju više paziti, a meni, iako nije praksa, zamijenila novac.

Nakon što sam došla kući, na stranicama Hrvatske narodne banke (HNB) vidjela sam kako se nevažeći novac ipak može, samo i isključivo kod njih, zamijeniti osobno ili poštom. Ako niste iz Zagreba, za to ćete na kraju dobiti i do upola manje. Prema tome, da ljubazna voditeljica (iako poslije doznajem da nema tu obvezu) nije odlučila primiti natrag nevažeći novac koji su mi pogreškom dali te s obzirom na to da bi najsigurnije bilo poslati novčanicu kao vrijednosnu pošiljku, jer će tako biti osigurana od gubitka, to bi me u Pošti stajalo 24,70 kuna. Za 50 kuna na kraju bih dobila 25,3 kune, govori novinarka.

– Nevažeće novčanice jesu one koje su prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja, zbog čega se više ne primaju u postupku plaćanja. Stoga ih ni poslovni subjekti (primjerice, trgovci) ni građani nisu obvezni primiti – odgovorili su Glasu Slavonije iz Direkcije trezora HNB-a.

U optjecaju nevažeće novčanice vrijedne gotovo 220 mil. kuna

Krajem veljače 2018. izvan trezora Hrvatske narodne banke i gotovinskih centara bilo je 9.663.360 nevažećih novčanica, ukupne vrijednosti od 219.414.170 kuna. Od ukupnog broja nevažećih novčanica 2 % se odnosi na novčanicu od 200 kuna, 7 % na novčanicu od 100 kuna, 6 % na novčanicu od 50 kuna, 18 % na novčanicu od 20 kuna, 32 % na novčanicu od 10 kuna te 35 % na novčanicu od 5 kuna.

Kako ih prepoznati

– Svi apoeni novčanica s datumom izdanja 31. listopada 1993. te dodatno izdanje novčanice od 10 kuna s datumom izdanja 15. siječnja 1995. su nevažeći, osim onih od 500 i 1000 kuna, koje još uvijek vrijede. Na naličju nevažećih novčanica u desnom gornjem kutu otisnut je datum izdanja novčanice i faksimil guvernerova potpisa (guvernera Pere Jurkovića). Važeće novčanice imaju istovjetan osnovni dizajn kao i nevažeće novčanice, ali razlikuju se po datumima izdanja i prema određenim zaštitnim obilježjima – objašnjavaju iz HNB-a.

preneseno s jutarnji.hr

Nastavi čitati

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija Sl5 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije