Ostanimo u kontaktu
HDZ BANNER

PE-LJE-ŠAC?

Ok, Kinezi su dobili posao s Pelješkim mostom, no tko će ga zapravo graditi?

Objavljeno prije

Kineski radnici, Pelješki most

Izvor: Pixsell, Profimedia / Autor: montaža: Neven Bučević/tportal

Žalbe na odluku kojom je na javnom natječaju za gradnju Pelješkog mosta izabran kineski konzorcij donijele su svojevremeni timeout u tom procesu koji ćemo iskoristiti za malu analizu sličnih projekata i efekata koje oni donose lokalnom gospodarstvu – posebno što se tiče zapošljavanja. Priče o tome kako je pobjeda kineske kompanije na javnom natječaju u Hrvatskoj svojevrstan presedan i jesu i nisu neistinite. No krenimo redom.

Veliki građevinski projekti diljem svijeta postali su u posljednjih desetak godina kineska specijalnost. Kineske državne korporacije dogovaraju te megaprojekte s najvišim državnim izaslanstvima, sklapaju se ugovori, nakon čega stižu kineska stručnost, tehnologija i radna snaga. Uz te se poslove vežu i neke specifičnosti zbog kojih, usprkos tržištu od pola milijarde ljudi, sličnih projekata u Europskoj uniji baš i nije bilo.

Jedna od najvažnijih karakteristika takvih velikih projekata ta je da, uz građevinske i inženjerske resurse, Kinezi vrlo često osiguravaju financijski dio priče. Država koja ugovara projekt obično dobiva jako povoljan kineski kredit kojim se onda financira izgradnja. Kako se često radi o manje razvijenim državama, primamljivost kredita koji dolazi, recimo, s dvadesetogodišnjim rokom otplate, fiksnom kamatom od dva posto i ponekad čak i uz nekoliko godina počeka vrlo je jasna.

To je i razlog za to što se većina tih poslova ugovara izravno, bez provedbe javnih natječaja, a kako kineska strana uvelike i financira sam projekt (najčešći omjer je 85 posto novca iz Kine, 15 posto lokalno), onda kineske kompanije koje provode izgradnju imaju i veliku slobodu u odlučivanju oko toga tko će stvarno graditi ceste, mostove, prugu i drugo. Ugrubo, jeftini kineski novac dolazi samo i uz uvjet jeftine – kineske – radne snage, na što države, u nedostatku alternativa, pristaju iako to znači da za njihove lokalne građevinare i nema previše posla.

Pelješki most

Foto: screenshot / Autor: hc.hr

Takva pravila igre ne odgovaraju Europskoj uniji, zbog čega u Hrvatskoj dosad nije bilo takvih poslova iako se Kina često spominjala kao potencijalni interesent u mnogim infrastrukturnim projektima, bilo željeznicama, bilo morskim lukama ili nekim drugima. Mada EU općenito zagovara otvorenost javnih natječaja svima zainteresiranima, surova realnost je da kineski koncept često budi sumnje u to da država stoji iza kineskih ponuda, što omogućava tamošnjim kompanijama da na natječajima pobjeđuju s dampinškim cijenama kojima sve ostale konkurente izbacuju iz igre.

Činjenica da je China Road & Bridge Corporation (CRBC), koja s ostatkom konzorcija potpada pod kapu China Communications Constructions Co., pobijedila na javnom natječaju za izgradnju mosta u Hrvatskoj nije presedan za Europsku uniju. Prije desetak godina, u jeku priprema za Europsko nogometno prvenstvo, na javnom natječaju u Poljskoj za izgradnju jednog segmenta tamošnje autoceste pobijedila je kineska korporacija COVEC. Iako se radi o različitoj kompaniji u odnosu na ovu koja je pobijedila na natječaju za Pelješki most, generalni princip poslovanja je isti jer se i iza COVEC-a nalazi kineska država.

Most Donghai, Kineski konzorcij CRBC

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: Zhang 2008.

Ono što je važno za poljski primjer to je da je COVEC pobijedio na natječaju ponudivši daleko najbolju cijenu, upola nižu od ostalih ponuđača. Kompanija je računala da će moći jeftino unajmiti radnu snagu i strojeve od lokalnih kompanija, no to se nije ostvarilo i COVEC je u konačnici bio prisiljen napustiti projekt, a autocestu su morale dovršiti druge kompanije. Poljskoj je od toga ostalo vrlo gorko iskustvo s kineskim investitorima.

Razlika cijene u odnosu na ponude koje su stigle od druga dva ponuđača, u usporedbi s kineskim, u hrvatskom slučaju i nije tolika, no i dalje se javljaju sumnje da za tako povoljnu ponudu postoji skrivena pomoć kineske države. Nešto viša relativna cijena, u odnosu na slučaj u Poljskoj, otvara mogućnost da kineska kompanija, bude li žalba riješena u njenu korist, angažira i domaće građevinske tvrtke umjesto da dovozi radnu snagu iz Kine.

Ono što u svemu igra posebnu ulogu to je da se projekt izgradnje Pelješkog mosta financira najvećim dijelom iz novca koji osigurava Europska unija. Kao što smo već spomenuli, kad su u pitanju takve izgradnje, države obično uzimaju kredit od kineske izvozne banke (tzv. exim banka, kojoj ime dolazi od skraćenog izraza export-import) po vrlo povoljnim uvjetima, a zauzvrat se kineskim kompanijama ostavljaju otvorene ruke u odlukama o tome tko će izvoditi sam projekt.

Nekoliko primjera iz susjedstva dobra su ilustracija kako to funkcionira. Ista kompanija koja je pobijedila na natječaju za Pelješki most izgradila je prije nekoliko godina most preko Dunava u Beogradu. Pupinov most, duljine oko kilometar i pol, građen je od polovice 2011. do kraja 2014. godine i velikim dijelom na njemu je radila kineska radna snaga, a prije godinu dana kineska kompanija počela je izgradnju još jednog, sličnog mosta i dijela autoceste, obilaznice oko Beograda. Kinezi su, inače, još prije nekoliko godina sa srpskim i mađarskim vlastima ugovorili modernizaciju željezničke pruge koja spaja Beograd i Budimpeštu, no kako je posao ponovo bio sklopljen izravno, što se protivi pravilima EU-a, čija je Mađarska članica, projekt zasad već poprilično kasni.

Plenković i Juncker

Izvor: Xinhua / Autor: Ye Pingfan

Kao što je poznato, China Road & Bridge Corporation je trenutno angažiran i na izgradnji autoceste u Crnoj Gori. Prema dosadašnjim izjavama crnogorskih političara, zadovoljni su suradnjom s Kinezima koji i ovaj projekt financiraju uz pomoć svoje banke što je osigurala kredit u visini 85 posto vrijednosti projekta. Prema dostupnim podacima, od oko 3000 radnikatrenutno zaposlenih na projektu u Crnoj Gori, nešto manje od dvije tisuće ih je iz Kine, dok je ostatak iz Crne Gore i regije.

Otkad je objavljena pobjeda kineske kompanije na natječaju za Pelješki most, pojedini hrvatski građevinari su u medijima izjavljivali kako su već u pregovorima ili kako očekuju angažman na izgradnji Pelješkog mosta. Neki među njima su Brodosplit i Skladgradnja, no postoje i sumnje u to da je domaći građevinski sektor u mogućnosti osigurati radnu snagu potrebnu za angažman na izgradnji Pelješkog mosta, jedne od najvećih građevinskih investicija još od izgradnje autoceste Zagreb-Split.

Dodatne detalje oko toga koliko će domaćih podizvođača stvarno biti uposleno na izgradnji Pelješkog mosta, a koliko će osigurati kineska strana, mogao bi otkriti i sam ugovor koji mora biti potpisan prije početka radova. Detalji iz prijedloga ugovora zasad se nisu objavljivali, iako smo o njima pitali Hrvatske ceste, kao naručitelja radova, no kako je riječ o javnom projektu, može se očekivati i da ta informacija, barem u nekim okvirnim iznosima, izađe u javnost.

Povijest pokazuje da velike kineske građevinske i inženjerske korporacije u izgradnji infrastrukturnih megaprojekata diljem svijeta u najvećem dijelu koriste kinesku radnu snagu jer im to omogućuje i činjenica da se ti projekti uglavnom i financiraju iz kineskih izvora. Kako je situacija s Pelješkim mostom, koji najvećim dijelom financira EU, bitno drukčija, to će biti novo iskustvo za Kineze koje bi moglo ići u korist domaćim tvrtkama. Naravno, uspiju li one iznaći dovoljno radne snage.

Piše: K.V./tportal.hr

VIDEO KONFERENCIJA

Župan Dobroslavić na sastanku s gospodarstvenicima Dubrovačko-neretvanske županije

Objavljeno prije

Župan Nikola Dobroslavić održao je  sastanak putem video konferencije s predstavnicima gospodarskog sektora na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Sastanak je podijeljen u tri grupe prema sektorskim granama gospodarstva na način da su prvu grupu činili predstavnici hotelijera s područja Županije  i to:  Željko Miletić, Vlado Lučić, Đuro Capor,  Ivana Hatvalić, Tomislav Dumančić te Vladimir Bakić, direktor Turističke zajednice Dubrovačko-neretvanske županije. U drugoj grupi putem video konferencije kao predstavnici ugostiteljskih objekata i turističkih agencija sudjelovali su Nikolina Farcic, Ante Vlašić, Luko Musladin, Boro Aleksić i Stanko Ljubić, te u trećoj grupi predstavnici proizvodnog i poljoprivrednog sektora, Jerko Andrijić, Davor Martinović, Marina Kapor, Robert Doko i Hrvoje Livaja iz luke Ploče. Također konferencijama su nazočili predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić i Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more.

Kako je župan uvodno naveo, nesporno je da pandemija uzrokovana virusom Covid-19 donosi znatne štete cjelokupnom gospodarstvu, a čija će razina ovisiti o trajanju ovakvog stanja. Također, župan je istaknuo da je Vlada Republike Hrvatske u ovom razdoblju donijela dva paketa mjera pomoći gospodarstvu te da će Županija u potpunosti u okviru svoje nadležnosti sudjelovati u provedbi istih, te također predlagati mjere pomoći iz svoje izravne nadležnosti.

Uz opće mišljenje svih sudionika dosadašnje Vladine mjere ocijenjene su izuzetno kvalitetnim, osobito u vidu brze reakcije i izravnog učinka poglavito u pogledu zadržavanja zaposlenih djelatnika u krizom najpogođenijim sektorima.

Kako su predstavnici hotelski kuća naveli, u ovom razdoblju zadržani su svi djelatnici čemu su doprinijele i mjere Vlade. Prave razmjere krize te njeno trajanje u ovom trenutku teško je predvidjeti. Kako su naveli iz svih hotelskih kuća, razmatra se više scenarija prateći dinamiku krize, a što će biti od utjecaja na daljnje aktivnosti hotelskih kuća. Trenutno stanje je takvo da prihodi tvrtki nisu smanjeni nego oni praktično ne postoje niti u jednom dijelu. Također, svi su hoteli uglavnom bili spremni za ovosezonsko otvaranje te će i ostati na razini spremnosti kako bi isti krenuli s poslovanjem u slučaju povoljnog razvoja ili okončanja pandemije. Ocjenjeno je da je hotelski sektor među najpogođenijim ovom krizom uvažavajući činjenicu da  su hotelski kapaciteti potpuno onemogućeni u radu dok je sam njihov hladni pogon iznimno zahtjevan i obiman u financijskom smislu te se generiraju dnevni gubitci. Naveli su i potrebu potpunog ili djelomičnog otpisa dijela troškova koji se odnose na pojedina davanja osobito u smislu naknada, spomeničkih renti, naknada za koncesije, komunalnih doprinosa itd.

Predstavnici ugostiteljskog i agencijskog sektora istaknuli su također da prihodi ne postoje dok su obveze konstantne. Također, zahvaljujući mjerama zadržani su zaposlenici, međutim kao i kod hotela zaposlenje sezonskih radnika u ovoj situaciji nije moguće, što predstavlja značajan problem za djelatnike koji su očekivali posao već u ovim mjesecima. Osnovni problem ugostiteljima predstavljaju stalni troškovi po pitanju najmova, renti i dr. Kako su naveli predstavnici turističkih agenicija, situacija u našoj zemlji po pitanju prihoda od turizma ista je kao u ostatku Europe. Već sad vidljive su odgode svih aranžmana do lipnja što ostavlja također nadu za eventualnu centralnu sezonu odnosno post sezonu u slučaju povoljne epidemiološke situacije. Također je navedeno da su prema procjenama daleke destinacije uglavnom izgubljene za ovu godinu.

Predstavnici proizvodnih i poljoprivrednih djelatnosti trenutno su manje izloženi utjecajima ove krize od ugostitelja i hotelijera, međutim zbog međuovisnosti svih sektora pravi gubitci tek slijede. Naime, poljoprivredna proizvodnja, vina i drugih proizvoda u slučaja neplasmana u tijeku turističke sezone stvorit će značajne rezerve te će doći u pitanje prihvat novih sirovina na obradu, u svrhu čega predlažu razmatranje visine stope poreza na dodanu vrijednost kako bi domaća proizvodnja bila konkuretna u domaćoj potrošnji.

U ovoj izuzetno teškoj gospodarskoj situaciji pozitivan je primjer da su poljoprivredne površine obrađene u skladu s dinamikom te i dalje mogu nesmetano biti u obradi. Također, proizvodni pogoni brodogradilišta Radež u ovom trenutku nesmetano rade s 310 zaposelnih te 50 kooperanata, a poslovanje zasad zadržavaju i Poljopromet i Luka Ploče s tim da za budućnost postoje mnoge nepoznanice. Istaknut je kao primjer problem konačne isporuke proizvoda zbog situacije u europskim odredištima ovih proizvoda, Grčke, Italije, Francuske i drugih. Situacija za poslovanje trajektne luke Ploče također se u ovom trenutku može ocjeniti zadovoljavajućom. Mjere Vlade također su bile pravovremene u ovom sektoru.

Predsjednica Županijske komore Dubrovnik, pojasnila je i niz novih mjera osobito u smislu održavanja zaposlenosti te naglasila kako se sukladno Vladinim mjerama uz sufinanciranje moguće vratiti na posao i zaposlene kojima je zbog krize prestao radni odnos tijekom ožujka ove godine. Ti djelatnici imat će ista prava kao i djelatnici kod kojih nije došlo do raskida radnog odnosa. Također je naglasila da će se sve zaključeno predlagati  i provoditi i putem platformi Hrvatske gospodarske komore.

Zaključak sudionika je da su mjere Vlade uvom trenutku doista doprinijele očuvanju prvenstveno radnih mjesta i gospodarskih subjekata, te će biti potrebno nastaviti s istim u narednom razdoblju kako bi se očuvala financijska stabilnost ovih sektora.

Kako je župan naglasio, Županija je u okviru mogućnosti reagirala odmah nakon proglašenja pandemije, osobito u smislu izravnih uplata zdravstvenom sektoru, odgode plaćanja dospjelih naknada i drugih. Također, nastavno na izlaganje nazočnih, Župan je naveo da teret ove zdravstveno gospodarske krize trebaju podnijeti svi dijelovi društva, te da se očekuje solidarnost i pomoć uz Županije i državnih poduzeća, jedinica lokalne uprave i samouprave, banaka, trgovačkih lanaca. Kao zaključci ovog sastanka definirat će se sljedeće incijative: posebnih mjesta domaćih proizvoda na tržištu i na policama trgovina posebno vinima, otpisu naknada za korištenje pomorskog dobra za određena razdoblja, prilagodba korištenja europskih fondova naročito kroz povećanje predujma, smanjenje ili oslobađanje zakupnina prostora i komunalnih davanja, oslobođenja plaćanja ZAMP-a, TV pretplate, naknada javnim poduzećima, spomeničkih renti te fleksibilnosti u kreditiranju od strane banaka.

Također, prema razvoju zdravstvene situacije te primjeni mjera i dalje će se održavati sastanci s predstavnicima gospodarskog sektora kako bi se pravovremeno reagiralo, predlagalo određene mjere te donosile odluke u svrhu prevladavanja ovog teškog gospodarskog razdoblja koje ćemo zasigurno zajedničkim snagama uspješno prebroditi.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije