Ostanimo u kontaktu

NOVA MIGRANTSKA RUTA

Neum uskoro postaje ‘luka spasa’ za tisuće izbjeglica?! Hrvatska i BiH policija formirale mješovite ophodnje duž granice

Objavljeno prije

Zbog zatvaranja granice između BiH i Hrvatske na području zapadne Bosne, migrantske rute uskoro bi se mogle preusmjeriti prema jugu, točnije Neumu. Ta novootvorena migrantska ruta, koja do sada nije bila aktivna, vodila bi preko Neuma morskim putem do Italije.

O tome se naveliko priča u BiH, jer im je sve teže prijeći granicu između BiH i Hrvatske na području Bihaća, koji je posljednjih godina bio migrantsko središte u regiji.

Tisuće migranata koji se žele dočepati Europe ostale su „zarobljene“ u Bihaću, Cazinu, Velikoj Kladuši, pa im je jedina opcija spuštanje prema jugu Hercegovine. U prihvatnom centru Selakovac kod Mostara od prošle godine su smješteni migranti koji neometano mogu doći u Neum jer u BiH imaju potpunu slobodu kretanja, a otuda se morskim putem dočepati Italije i zapadne Europe.

To bi svakako bila nova migrantska ruta na ovom području, uz već postojeću brdskim područjem u okolici Metkovića, gdje migranti dolaze preko brda Predolca i Šibanice. Tamo se gotovo svakodnevno može vidjeti odbačena odjeća i obuća, boce vode i drugi odbačeni predmeti koji svjedoče da su tu boravili migranti.

U policijskoj upravi Dubrovačko-neretvanskoj naglašavaju da nemaju nikakvih informacija o pojačanom priljevu imigranata na jugu Hercegovine te da u posljednje vrijeme nije bilo nikakvih pokušaja ilegalnih ulazaka u RH na području Neuma.

Prema informacijama sigurnosnih službi BiH, što prenose i tamošnji mediji, nova migrantska ruta kretala bi se od Bijeljine i Višegrada do Sarajeva, odakle bi preko Čapljine vodila do jedinog bosansko-hercegovačkog grada na moru – Neuma. Odatle bi migranti čamcima pokušali prijeći granicu i ući u Hrvatsku.

Sigurnosne službe Bosne i Hercegovine, kako prenose tamošnji mediji, za sada imaju indicije o toj novoj migrantskoj ruti te se razmatraju planovi kako je kontrolirati.

Granična policija BiH raspolaže s nešto više od 1000 ljudi i s bosansko-hercegovačke strane granica nije dovoljno zaštićena te će biti nemoguće zaustaviti imigrantski val ako krene preko Neuma.

Kako doznajemo, s ciljem zaštite državne granice, policija Hrvatske i BiH formirala je mješovite ophodnje koje svakodnevno razmjenjuju informacije vezane za probleme ilegalnih migracija. Također, hrvatska policija štiti državnu granicu sa susjednom Bosnom i Hercegovinom uporabom tehnike, stalnim pješačkim i automobilskim ophodnjama uz graničnu crtu, kao i mjerama u dubini teritorija s obje stane granice. Ali opcija praćenja na moru nije toliko razvijena.

Unatoč nadzoru Hrvatske i BH policije, posao s ilegalnim migrantima cvjeta u Hercegovini, pa se očekuje da se ovi trgovci ljudima aktiviraju i na moru, jer je cijena prijevoza ilegalnih migranata od Libije do Italije i do dvije tisuće eura po osobi. Što se tiče moguće morske migrantske rute, ključnu ulogu u njihovu sprječavanju bi mogao odigrati hrvatski ratni brod Obalne straže “Andrija Mohorovičić”, koji je i do sada sudjelovao u spašavanju ilegalnih migranta na moru u sklopu humanitarnih akcija EU-a.

Pomorska ruta krijumčarenja migranata bila je jako aktivna prije 20-ak godina, kada su veliku većinu klijenata činili Kurdi. U to vrijeme, početkom dvijetisućitih, velik broj Kurda bježao je iz Turske pred progonima u Europu. U BiH su stizali letovima iz Turske jer im nije trebala viza, a tada slabo čuvanu granicu s Hrvatskom su prelazili uglavnom na području Imotskog, tako da su Split i okolica uskoro postali pravi centar za ilegalni prijevoz ljudi u Italiju.

U to vrijeme bilo je više slučajeva u kojima je talijanska obalna straža zaustavljala plovila s ilegalnim migrantima koje su prevozili krijumčari sa šireg splitskog područja.

Danas, od svih izbjeglica, Kurda je u izbjegličkoj masi manje od pet posto i njihova motivacija je puno više splasnula od kada su snovi o zajedničkoj državi porasli u zadnje dvije-tri godine, dok prednjače izbjeglice iz Iraka, Afganistana i Sirije.

Puno izbjeglica su građani Turske kojima je najbezbolnije doputovati avionom za Sarajevo i onda se nakon toga najprije domoći Hrvatske, a potom i Slovenije. Iz Sarajeva se potom prebacuju za Bihać, a potom se iz Velike Kladuše ubacuju u Hrvatsku.

– Znate, 55 kilometara udaljenosti je od Kladuše do slovenske granice, što se može proći i pješice u nekoliko dana ako ne idete s obitelji, a takve pokušaje policiji je najteže otkriti – govori nam jedan švercer ljudi.

Najvažnije je proći kontrolu dokumenta i ne izazvati sumnju vlasti u Sarajevu. A priču o Neumu i policajci i šverceri ocjenjuju nemogućom misijom.

– Pa za to trebaju kvalitetna plovila do Italije, koje šverceri ljudi nemaju, treba proći poluotok Pelješac, gdje su hrvatske pomorske policijske kontrole, a da ne kažemo kada uđete u akvatorij Hvara. Izbjeglicama je najbolje bježati ovako kako sada bježe: avionom ako imaju novca ili pješice preko Bugarske, Kosova ili Crne Gore ako novca nemaju – govore nam oni koji ih prevoze i koji ih otkrivaju.

“Lakše je u Neum doći nego iz Neuma otići”, govore nam i jedni i drugi.

Izvor: Stanislav Soldo / Slobodna Dalmacija

PESCARA

Predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovali na trećem partnerskom sastanku projekta WATERCARE

Objavljeno prije

Predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije sudjelovali su na trećem partnerskom sastanku projekta WATERCARE, u sklopu programa prekogranične suradnje INTERREG Italija-Hrvatska u Pescari.

Prvog dana sastanka predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije predstavili su aktivnosti koje obavljaju na području ušća Neretve, a s ciljem realizacije projekta na ciljanom području. Ciljana područja u Hrvatskoj su ušće rijeke Neretve, Cetine i Raše te u Italiji ušća Arzille i Pescare. Partneri su na sastanku raspravljali i o dosadašnjim te nadolazećim aktivnostima i obavezama zadanima u projektu, komunikacijskim aktivnostima, implementaciji projekta te o tehničkim aspektima potrebnim za realizaciju projekta.

Sljedećeg dana razni uzvanici na sastanku partnerima su predstavili svoje projekte, predstavnici Abruzzo regije prikazali su probleme mora za kupanje zbog utjecaja rijeke Pescare, predstavnik Joint Secretariata iz Venecije objasnio je pravila Programa prekogranične suradnje INTERREG Italija-Hrvatska za financiranje projekata, a lokalni stručnjaci iz Regije Abruzzo objasnili su i eko sistem obalnog područja Regije.

Cilj projekta WATERCARE je poboljšanje kakvoće mora za kupanje smanjenjem mikrobiološkog onečišćenja korištenjem inovativnih alata u gospodarenju i obradi fekalnih otpadnih voda. Također, cilj je razviti sustav predviđanja i alarmiranja u slučaju onečišćenja mora za kupanje koji bi pomogao u odlučivanju o korištenju mora za kupanje.

Ukupna vrijednost projekta WATERCARE iznosi 2.833.019,40 eura, od kojih je udio Dubrovačko-neretvanske županije 278.000,00 eura, a predviđeno trajanje projekta je trideset mjeseci.  Partneri na projektu su Nacionalni istraživački savjet – Institut za morske znanosti iz Ankone, tvrtka ASET SPA iz Fana, Regija Marche, Regija Abruzzo, Sveučilište Urbino “Carlo Bo”, Splitsko dalmatinska županija,  Dubrovačko-neretvanska županija, Sveučilište u Splitu, Javna ustanova Metris iz Pule i Hrvatske vode.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije