Predsjednik Vlade Andrej Plenković u srijedu je predstavio novi paket mjera pomoći gospodarstvu za suzbijanje utjecaja pandemije koronavirusa.

“Dogovorili smo paket mjera koje ćemo sutra usvojiti na sjednici Vlade. Riječ je o daljnjem suzbijanju krize zbog pandemije koronavirusa, najveće krize koju pamti svijet u posljednjim godinama. Riječ je o najvećoj krizi od Domovinskog rata i vjerujem da ćemo ovaj ožujak 2020. pamtiti kao najzahtjevniji mjesec koji smo proživjeli u ovom tisućljeću u smisliu izazova i posljedica koje su se događale”, kazao je Plenković.

“Situacija je neizvjesna”

Podsjetio je da smo u ratu protiv koronavirusa i posljedica koje pandemija ima na radna mjesta. “Situacija je zahtjevna i teška, najveći problem je pitanje neizvjesnosti – nitko ne može procijeniti koliko će ova situacija trajati. Utjecala je na promjenu naših života preko noći i nije nikome lako”, objasnio je Plenković.

Kazao je da je imao dilemu između spašavanja života građana i na neki način odustajanja od dosadašnjeg načina života. “Odlučili smo se za spašavanje života. Reagirali smo učinkovito i brzo i za sada držimo pod kontrolom dinamiku rasta broja oboljelih i stope smrtnosti u zemlji”, naveo je.

“Ništa nam nije bitnije od zdravlja i moramo pokazati odgovornost i solidarnost. Ovo je situacija u kojoj moramo biti i osobno odgovorni”, istaknuo je Plenković navodeći kako je element panike brzo savladan.

“Sada moramo biti strpljivi i pokazati povjerenje onima koji se bore protiv epidemije”, naveo je i kazao da je treći element pitanje gospodarstva.

“Spašavaju se radna mjesta”

“Prvi paket već smo predstaviti. Više od 65.000 poduzeća krenulo je u provedbu tih mjera i zatražilo je sredstva. Spašavaju se radna mjesta i poduzeća koja trenutno ne mogu raditi. Taj je cilj važan jer su podaci o krizi veći od onih iz 2009. godine”, istaknuo je Plenković.

“Mi smo stoga odlučili izaći s još jednim paketom mjera, premda znamo da smo i do sada učinili sve da gospodarstvo bude otpornije na vanjske utjecaje”, dodao je.

Povećana potpora za zaposlene

“Odlučili smo kao Vlada čvrsto stati iza hrvatskih radnika i iza hrvatskog gospodarstva. Mjera koju predlažemo je da se ona potpora od 3250 kuna koju koristi 400.000 ljudi podigne na 4000 kuna neto. Ono što je bilo 3250 kuna sada ide na 4000 kuna. Država preuzima teret davanja na tih 4000 kuna, što je 1460 kuna po zaposlenom. Ukupno je to 5460 kuna po zaposlenom”, istaknuo je i dodao kako se radi o 8,5 milijardi kuna koje će država izdvojiti za one poslodavce koji ne budu otpuštali radnike.

Navodi da će ova mjera biti pod kontrolom Vlade. “Ovaj potez ne služi da tvrtke prebrode krizu nego zato da radnici dobiju svoje plaće”, objasnio je.

Oslobađanje davanja za poduzeća

“Druga mjera ide prema poduzećima kojima je rad znatno otežan ili onemogućen i koja će djelomično ili u cijelosti biti oslobođeni od poreznih obaveza za sljedeća tri mjeseca, a riječ je o porezu na dobit, porezu na dohodak i doprinosima. Slijedimo logiku prvog kruga mjera”, naveo je Plenković.

“One tvrtke koje imaju pad prihoda između 20 i 50 posto, one kao i do sada imaju pravo na odgodu i otplatu do 24 mjeseca bez kamata. Oni koji imaju prihod manji od sedam i pol milijuna kuna, a pad prihoda od 50 posto, njih ćemo u potpunosti osloboditi plaćanja poreza”, objasnio je Plenković i dodao da se radi o mjeri vrijednoj između osam i 12 milijardi kuna, no da će se više znati tijekom četvrtka, nakon što se napravi točna procjena.

“Treći element je plaćanje PDV-a na način da se on plaća nakon naplate izdanih računa. To ne znači da će tvrtke biti oslobođene plaćanja PDV-a, samo će biti odgođeno”, naveo je Plenković i dodao da je Vlada odlučila biti maksimalno štedljiva u sljedećim danima.

“Provodit će se samo postupci javne nabave koji su nužni, ide se u maksimalne mjere štednje. Sve što radimo, očekujemo i na razini jedinica lokalne samouprave i na razini javnih poduzeća”, kazao je Plenković.

Pomoć poljoprivrednicima

Dodao je da će na sjednici Vlade biti prijedlozi koji se odnose na sektor poljoprivrede, pogotovo kad je riječ o javnim naručiteljima.

“Najmanje 60 posto poljoprivrednih proizvoda bi trebalo biti naručeno iz hrvatske proizvodnje ili prerade. Želimo sačuvati hrvatske proizvođače. Ujedno ćemo izvanrednom mjerom pomoći mljekarima, otkupit ćemo sve njihove viškove mlijeka”, najavio je.

“Idemo i s mjerama koji je najpogođeniji ovom krizom. Izmjenama zakona pomoći ćemo hotelijerima i agencijama na način da ove poteškoće lakše prebole. Mijenjamo nekoliko zakona kojima ćemo im olakšati”, dodao je Plenković.

Razgovor sa socijalnim partnerima

“Uz sve ovo što ćemo raditi, idemo i u razgovore sa socijalnim partnerima, prije svega sa sindikatima, gdje moramo razgovarati kako možemo ići prema daljnjim uštedama s obzirom na prava koja sada postoje. Bili smo sretni i zadovoljni s porastom plaća, no u ovakvim okolnostima moramo razgovarati sa sindikatima, i vidjeti što i kako dalje. Isplata za ožujak nije upitna. Bit će novaca i za mirovine i za plaće za ožujak, a o isplati za travanj ćemo vidjeti s obzirom na nove izazove”, kazao je Plenković.

“Da nema javnog sektora, danas ne bi mogli biti zahvalni medicinskim sestrama i liječnicima koji se bore za naš život. Moramo naći sredstva. Kao odgovorna Vlada moramo činiti ono što i do sada – biti odgovorni prema našim građanima”, istaknuo je.

Mjere se tiču razdoblja od sljedeća tri mjeseca

Kazao je da sve ove mjere se tiču razdoblja od sljedeća tri mjeseca. “Intencija je da zakone raspravimo već u petak u Saboru, a nakon toga ćemo, ovisno o razvoju situacije, dogovarati za dalje. Nemamo pouzdanog lijeka koji liječi zaražene, nemamo cjepivo i ne znamo kad ćemo ga imati. Pratimo sve analize i nema nikoga tko može reći do kada će ovo trajati”, kazao je i dodao da različite zemlje različito reagiraju.

Plenković je istaknuo da će sljedeća tri mjeseca država pokriti davanja. “Razgovaramo s HNB-om i komercijalnim bankama,  razgovaramo o mogućnostima aktiviranja mirovinskih fondova, sa Svjetskom bankom i oni su svjesni da institucije moraju reagirati”, rekao je.

Procijenio je da je najkritičnija situacija u turizmu. “Kad nema kretanja, nema ničega u turizmu”, dodao je. “Ožujak ćemo tretirati kao uvod u krizu, pravi rezovi nastat će u svibnju”, najavio je Plenković i dodao da, što se tiče turizma, detaljnije mjere bit će predložene na sjednici Vlade u četvrtak. “Išli bi na rokove od 180 dana odgode plaćanja kako bi se tvrtkama dao prostor za stabiliziranje”, objasnio je.

Rezanja kreću od svibnja, naglasio je, no mirovine neće biti dirane. “Mirovine nećemo dirati, to je neupitno”, zaključio je.

Žele sačuvati radna mjesta

Josip Aladrović, ministar rada i mirovinskoga sustava kazao je kako je cilj mjera sačuvati radna mjesta. “Želimo zadržati određeni nivo zaposlenosti i tako dočekati izlazak iz krize”, naveo je.

Kako je rekao, podaci govore da će nove mjere obuhvatiti nešto manje od 400.000 zaposlenika i 65.000 tvrtki. “Za to su osigurana sredstva. U kalkulaciji ovih mjera, isplate u svibnju i lipnju, naše projekcije govore da bi moglo biti između 500.000 i 600.000 zaposlenika, a za to su osigurana sredstva”, objasnio je Aladrović.

Efekti u proračunu vidljivi u svibnju

Ministar financija Zdravko Marić kazao je da se radi o velikim sredstvima. “Svima nam je na bolniji način jasno da nema gospodarstva bez funkcioniranja države. Prvi izvor financiranja je domaće tržište”, dodao je i istaknuo da se spuštaju obvezne rezerve.

Za veće trošarine na duhanske proizvode, alkoholna i pojedina bezalkoholna pića koje su nastupile na snagu od 1. travnja kaže da su najavljene ranije. “Uzeli smo malo više vremena za konzultacije s distributerima i dijalog. Od prvog dana smo govorili da bilo koja korekcija neće dovesti do većeg poremećaja na tržištu”, istaknuo je.

Što se tiče prvog tromjesječja, navodi da je proračunska situacija manje-više u redu. “No, efekti će biti vidljivi u travnju, a efekti će se pojačati tijekom svibnja. Iduća tri mjeseca u proračunu bi moglo nedostajati od 42 do 45 milijardi kuna. Uz to ne računam ono što će nam dolaziti na naplatu tijekom tog razdoblja, a u svibnju imamo jednu veliku stavku koja nam dolazi na naplatu”, kazao je Marić.

Piše: Dnevnik.hr