Ostanimo u kontaktu
JURA SHOP – AKCIJA Vikend

HRVATSKE CESTE

Naručen pregled mostova – 30 posto ih je u lošem stanju

Objavljeno prije

Rogotinski most, Foto: Studio Idearium

Nakon katastrofe na vijaduktu u talijanskoj Genovi i Hrvatske ceste raspisale su natječaj za provedbu glavnog pregleda mostova na državnim cestama.

Redovan pregled mostova i vijadukata prema podacima iz HC-a govori kako je 70 posto mostova kojima upravljaju Hrvatske ceste u prihvatljivom stanju, a ostalih 30 posto dobilo je lošu ocjenu. Oko dva milijuna kuna koštat će osmomjesečna analiza stanja 82 mosta od ukupno njih 1473, o koliko ih se brine ta državna tvrtka.

– Osim redovitih pregleda te onih sezonskih i godišnjih, glavni pregledi mostova radili su se jednom u šest godina do prošle godine, kada je određeno da se glavni pregledi mostova trebaju obaviti u vremenskom razmaku ne dužem od pet godina.

Pri tome pregledu posebno i tehnički obučeno osoblje pregledava sve dijelove mostova te provodi potrebna specijalistička mjerenja i ispitivanja.Sada su na red došla 82 mosta diljem Hrvatske, no iz Hrvatskih cesta zatražili smo rezultate dosadašnjih pregleda. Odgovorili su nam kako je oko dvije trećine (70 posto) mostova u dobrom ili prihvatljivom stanju. Ostalih 30 posto mostova dobilo je lošiju ocjenu zbog potrebe za manjim ili većim sanacijama, a koje se i predviđaju u planovima rekonstrukcije, piše T- portal.

Kad je riječ o mostovima u našoj županiji saznajemo kako je pregled najvećeg mosta dr. Franja Tuđmana obavljen 2014. godine, što znači da će u slijedećoj godini biti obavljen redoviti tehnički pregled. Most na Bistrini nedavno je obnovljen, a Rogotinski most na Neretvi, otvoren još davne 1966. i otad se nije obnavljao, mogao bi zahtijevati opsežnije radove.

Preneseno s: ploce.com.hr
Foto: Studio Idearium

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Akcija Sl5 300×250
SNJEŽANA ĆUŽE 300px

Najčitanije