TRST - DALMACIJA - GRČKA

Najavljena gradnja prve dionice jadransko-jonske željezničke veze

Objavljeno 20. listopada 2018. u kategorijama: News.
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Photo: Goran Kovacic/PIXSELL

Ministar prometa u Vladi RH Oleg Butković nedavno je najavio intenzivnu podršku izgradnji tzv. nizinske željezničke pruge između Zagreba i Rijeke koja je ustvari zajednička za Rijeku i Istru, Zadar, Šibenik, Split, Ploče i Dubrovnik, a dionica Rijeka – Drežnica predstavlja i prvu dionicu jadransko-jonske željezničke veze.

Nova pruga od Gračaca vodila bi prema Dalmaciji što je posebno obradovalo stanovnike na tom području. Željeznica građena i vođena navedenom trasom predstavljala bi golem doprinos naše države u procesu realizacije jadransko-jonske željeznice koja ide od Trsta, preko Istre, Rijeke, Drežnice, Like i uzduž dalmatinske obale na jug do Grčke. To je pruga koja će osigurati brzinu putničkih vlakova od 150 kilometara na sat, što opet znači da bi putovanje od Splita do Zagreba trajalo tri sata. Tek izgradnjom takve pruge Hrvatska može postati dio suvremene Europe. Dnevno će do Splita, Zadra ili Šibenika stizati vlakovi iz Minchena, Budimpešte ili Beča, a Srednja Europa imala bi iznimno dobru povezanost s Jadranom čime bi se pojačao i turistički promet.

EU maksimalno podupire ideju jadransko-jonske pruge i zemlje tzv. zapadnog Balkana želi uključiti u sustav EU. Dokument o tomu donijela je EU još 2014. godine, ali države još nisu reagirale. Stoga prije svega treba donijeti odluku o izradi projektne dokumentacije i izbor koridora te trase do koridora Vc (Novih Sela), odnosno do granice s BiH na jugu. Uz to, BiH, Hrvatska, Crna Gora, Albanija i Grčka moraju uskladiti svoje plansko-razvojne dokumente kako bi se ostvarila prometna integracija  prostora.

Izgradnjom te pruge ojačala bi uloga istočno-jadranske obale u podjeli osnovnih tokova svjetske trgovine između Istoka i Zapada koji sada idu kanalom Suez i Sredozemljem, preko Gibraltara do luka sjeverne Europe.

Kako istočna obala Jadrana nema odgovarajuće lučke kapacitete ni željeznicu, jasno je da te kapacitete treba proširiti radi prihvaćanja brodskih tereta koji nastavljaju željeznicom. Postojeće željezničke veze primorske i kontinentalne Hrvatske nisu funkcionalne, zastarjele su i neprihvatljive za suvremene gospodarske (prometne) odnose, stare su više od 100 godina, a investicije u održavanje ne mogu se isplatiti. Stoga spomenute zemlje, pa tako i Hrvatska, ne bi smjele dugo čekati na odgovore EU koja čeka odgovore.

Piše: Pero Jakić / Metković NEWS

Autoškola Narona, Upis – 640px
Autoškola Narona – 640px

Komentari