Ostanimo u kontaktu

SVE SE MOŽE KAD SE HOĆE

Mladi Metkovac Nikola Jurković upisao prestižni Harvard University

Objavljeno prije

Nije čest slučaj da se netko od naših sugrađanina upiše na najstariji američki fakultet, prestižni Harvard University što je pošlo za rukom našem mladom sugrađaninu Nikoli Jurkoviću.

Inače, bivši učenik Osnovne škole don Mihovila Pavlinovića i prirodoslovno-matematičkog smjera Gimnazije Metković, Nikola nam je otkrio što ga je motiviralo i čemu je posvetio posebnu pažnju te kako mu je to ‘pošlo za rukom’.

– Dok sam bio u Osnovnoj školi don Mihovila Pavlinovića, učio sam mnoge stvari preko interneta jer sam bio nezadovoljan hrvatskim obrazovnim sustavom. Upisao sam prirodoslovno-matematički smjer Gimnazije Metković. U prvom razredu otišao sam na Summer School of Science u Požegi, što me je jako motiviralo i što bih preporučio svakome prvašu ili drugašu koji se zanima za studije u Americi. Išao sam na dodatne sate koje je organizirala Udruga za Promicanje Prirodnih Znanosti u Dubrovniku. U drugom sam razredu čitao knjige Cal Newporta, koji u svojoj knjizi o upisima na fakultete objašnjava kako upasti u svjetske fakulete bez cjelodnevnog učenja ili bavljenja nekim sportom. Ta knjiga me je motivirala da se posvetim natjecateljskoj fizici, koju sam također učio preko interneta. Kao član STEM grupe Acervatio u gimnaziji naučio sam puno o inženjerstvu u praksi, i izradio sam tu inženjerski portfolio koji mi je išao uz prijavu. U prvom polugodištu četvrtog razreda pisao sam TOEFL (test iz engleskog jezika), ACT (američku maturu) i SAT Subject Testove (izborne predmete).

Za prijave je potrebno pisati eseje, pa sam uz osobni esej (koji ide svakom sveučilištu) pisao i esej specifičan za prijavu na Harvard. Nakon toga bile su prijave za stipendije, koje svako sveučilište daje zasebno. U drugom mjesecu imao sam intervjue, pa je slijedilo čekanje rezultata. Ivy Day, dan kada izlaze rezultati svih Ivy League fakulteta, ove godine je bio 26. ožujka, nama u ponoć. Prihvatio sam Harvardovu ponudu i sada slijedi izrada vize, slanje mediciniske dokumentacije itd. Ne moram položiti maturu, ali moram završiti gimnaziju. I trebao bih, ako COVID ne bude remetio program, otići na Harvard krajem kolovoza, – pojasnio je Nikola.

Nikoli čestitamo i želimo mu puno uspjeha u daljnjem školovanju i radu, a isto tako vjerujemo da u Metkoviću ima puno ambicioznih mladih učenica i učenika te da će ih ovaj primjer ohrabriti da se odvaže postići nešto više. Jednostavno kada imate volju i želju nešto postići to možete učiniti i iz Metković. Upravo iz tog razloga Nikola je priložio svoju email adresu u slučaju da bilo tko ima kakvih pitanja slobodno mu se može obratiti na jurkovich.nikola@gmail.com.

KAKO DO OBRADIVIH POVRŠINA I INTENZIVNE POLJOPROVREDE

Dubrovačko-neretvanska županija želi unaprijediti poljoprivredu

Objavljeno prije

Autor

Neretvanski poljoprivrednici desetljećima naporno rade kako bi svoju proizvodnju voća i povrća čim prije unaprijedili, sve zbog veće, brže i kvalitetnije proizvodnje, očekujući pri tomu i veće osobne prihode.

Nažalost, u tim nakanama česte su im prepreke vremenske nepogode, sortimenti, slanost tla, usitnjeni posjedi, poremećaji na domaćem i svjetskom tržištu, nepotpuna izgrađenost sustava za navodnjavanje, problemi vezani za raspolaganje državnim zemljištem, a ponekad i nemogućnost dobivanja poticaja ili subvencija.

Sa svim tim nedaćama suočavaju se desetljećima očekujući od svake nove državne strategije bolje učinke i sigurniju egzistenciju.

Dubrovačko-neretvanska županija sukladno svojim strateškim dokumentima i financijskim mogućnostima putem svojih upravnih i drugih tijela, a u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede pokušava riješiti do sada neriješena pitanja navodnjavanja poljoprivrednih površina.

Trenutačno je , među ostalima, važan projekt navodnjavanja Donje Neretve i obrane od prodora morske vode zbog koje nije moguća intenzivna poljoprivreda.

Županija, Ministarstvo i Hrvatske vode već ostvaruju neke odrednice projekta navodnjavanja Donje Neretve „teškog“ 600 milijuna kuna. Bilo bi dobro ubrzati realizaciju cjelokupnog projekta, ali to ovisi o nizu drugih čimbenika, prije svega onih financijskih.

Naše je mišljenje da bi se konačno sve institucije u državi i u Županiji mogle i trebale pozabaviti stanjem u krškim poljima Jezero i Jezerac na području općine Pojezerje.

Doduše, u Jezeru ( površine su dijelovi općine Pojezerje, Vrgorca i Ploča) uspješno se razvija vinogradarstvo i voćarstvo, ali brojne čestice zemljišta i dalje su neobrađene. I na tom području morali bi postojati planovi i programi odvodnje viška voda (regulacija Matice), planovi komasacije i slični projekti kako bi se na tom području mogla razvijati intenzivna poljoprivreda. Krško polje Jezerac predstavlja poseban slučaj s obzirom na činjenicu da je polovica polja na teritoriju Bosne i Hercegovine a polovica u Hrvatskoj, te da je u zimskoj polovici godine mjesecima pod vodom. Nekada su na Jezercu uspijevali kukuruz, pšenica, vinova loza, razno povrće i duhan, a danas nije obrađeno niti pet posto površine. Znači, valjalo bi razmisliti o isplativosti odvodnje, mogućoj komasaciji, i drugim projektima kako bi se zemljište vratilo prvotnoj namjeni, proizvodnji hrane.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama15 300×250
Svadbeni salon Dalmata 300×250

Najčitanije