Ostanimo u kontaktu

IDEJA GODINE 2018.

Metkovski gimnazijalci će svojom idejom olakšati učenje školarcima iz cijele Hrvatske

Objavljeno prije

Marin, Toni i Ivan tijekom prezentacije projekta na finalu Ideje godine / foto:Ivan Božić|srednja.hr

Marin, Toni i Ivan tijekom prezentacije projekta na finalu Ideje godine / foto:Ivan Božić|srednja.hr

Vjerojatno ste i sami nailazili na teškoće prilikom svladavanja gradiva, koje si teško možete vizualizirati, a još teže ga opipati, što su primjerice molekule, mikroorganizmi ili kemijske strukture spojeva. No, trojac iz Gimnazije Metković u sastavu Marin Dominiković, Nikola Jurković i Toni Grgić, došao je ideje, koja bi, primjerice, gore navedene teškoće, mogla otkloniti.

Njih trojica su putem Indiegogo kampanje uspjeli za svoju školu pribaviti 3D printer, uz pomoć kojeg su onda isprintali još dva takva uređaja, a shvativši sve blagodati koje pruža, došli su na ideju da potaknu i ostale škole diljem zemlje na nabavku i/ili umnožavanje ovih uređaja. Preko 3D printera učenici mogu steći brojna znanja, a te naprave im mogu poslužiti i za upotpunjavanje znanja iz dugih predmeta.

I tako su svoj projekt odlučili prijaviti na Ideju godine, gdje su ga predstavili u nadi da će dobiti medijsku podršku za inicijativu u čijoj suštini itekako postoji široki javni interes.

Pomogli bismo školama kako ne bi svi morali prolaziti isti proces kao mi

– U 2016. smo napravili Indiegogo kampanju putem koje smo skupili 2.800 dolara pa smo s tim novcem kupili jedan 3D printer, uz pomoć kojeg smo sastavili još dva. Kad smo shvatili da se može, pomislili smo da bi to što smo napravili u svojoj školi, mogle napraviti i druge škole u Hrvatskoj. Stoga smo za Ideju godine prijavili projekt, koji ima za cilj olakšati školama proces nabave opreme za 3D printanje, kao i naše usluge sklapanja komponenti u starter kitove te naučavanje  kolege iz ostalih škola kako da koriste opremu, pojašnjava nam jedan od članova tima Nikola Jurković.

Već smo spomenuli dio značaja, koji obrazovnoj ustanovi donosi 3D printer, no, ovaj nas je gimnazijalac dopunio na temelju svojih znanja i iskustava.

Uz pomoć 3D printera mogu se printati nekakvi materijali za nastavu, mogu se printati maske za arduino, mehanički dijelovi za nekakve kontrakcije i tako dalje. Dakle uz pomoć ovog uređaja se mogu isprintati neki dijelovi o kojima učimo u školi, poput sastava molekula ili atoma, kao i pojedini prototipi, što onda učenicima olakšava vizualiziranje nastavnih jedinki koje moraju svladati, govori nam Nikola.

Marin Dominiković (u srednini) s mentoricom Ljiljanom Jeličić i kolegom iz škole Ivanom Grgićem u prostorijama IRIM-a u Tehnološkom parku Zagreb / foto: Ivan Božić|srednja.hr

Marin Dominiković (u srednini) s mentoricom Ljiljanom Jeličić i kolegom iz škole Ivanom Grgićem u prostorijama IRIM-a u Tehnološkom parku Zagreb / foto: Ivan Božić|srednja.hr

Na Ideju godine se prijavili kako bi istražili ima li sluha i interesa u Hrvatskoj za njihovu inicijativu

Metkovski trojac, koji nastoji hrvatsko školstvo gurnuti korak unaprijed, već je prije dvije godine došao do svoga 3D printera, a o ideji opskrbe drugih škola ovih sjajnim uređajem, razmišljaju već mjesecima.

– O toj ideji razmišljamo negdje 3-4 mjeseca, a prije mjesec i pol dana smo saznali za Ideju godine pa smo si rekli ajmo se probati tu prijaviti da vidimo ima li nekog interesa u Hrvatskoj za naš projekt pa ako ima, sigurno će nam Ideja godine olakšati realizaciju, prepričava Marin Dominiković kako su se odlučili svoju ideju prezentirati široj javnosti.

No, ono što se čini kao logična poteškoća u realizaciji projekta je to što je nejasno tko bi imao i kakav interes u ostvarenju ove inicijative. Međutim, postupak nabave micro:bitova dokaz je da ovakva ideja može zaživjeti.

– Kada smo dan nakon završnice Ideje godine bili u Tehnološkom parku Zagreb, razgovarali smo se s članovima IRIM-a (Institut za Razvoj i Inovativnost Mladih) pa smo ih upitali, kako su oni samoodrživi. Rekli su nam da u biti nemaju nikakvog profita, ali da uglavnom rade na nekim projektima, putem kojih dobivaju novac. No, za razliku od nas, oni su imali početni kapital pa im je bilo lakše krenuti u sve to, govori Nikola.

Ipak, nijedan početak nije jednostavan pa se ni Metkovci ne zavaravaju da će njihov biti. Stoga namjeravaju ustrajati u ostvarenju svoje ideje.

Unatoč objektivnim teškoćama, zaključili smo da ima smisla nastaviti. Trenutno radimo na pokretanju web stranice i popratnog bloga, putem kojeg ćemo se prezentirati ljudima te predstaviti ono što radimo. Već smo pronašli i neke potencijalne partnere s kojima bi mogli surađivati. Aktivnosti će se sigurno sada granati, ali osnovna ideja oprskrbe škola 3D printerima ostaje, obrazlaže Marin.

(s lijeva) Trojac Marin, Nikola i Toni na finalu Ideje godine / foto: Ivan Božić|srednja.hr

(s lijeva) Trojac Marin, Nikola i Toni na finalu Ideje godine / foto: Ivan Božić|srednja.hr

Zbog nedostatka logistike, krenut će s lokalnom razinom

Ovi mladi i ambiciozni dečki su nam povjerili da im puno znače komentari, kritike, a i kontatki koje su dobili sudjelujući na završnici Ideje godine te da su si na taj način otvorili neke nove vidike.

– A obilasci IN2 i Tehnološkog parka Zagreb nas je dodatno motiviralo da ustrajemo u svom projektu, govore zborski Nikola i Marin.

Potonji dodaje da bi uspjeh priojekta mogao ovisiti i o publicitetu koji će dobiti, a nedostatak početnog kapitala i logistike, uvjetovat će to da isprava krenu s realizacijom projekta na regionalnoj razini.

– Kao jedna od prepreka u ostvarenju projekta bi nam mogao biti nedostatak logistike, jer bi nam teško bilo da sada sve te komponentne razvozimo po cijeloj zemlji. Stoga smo odlučili u prvoj fazi projekta krenuti s lokalnom razinom, vjerojatno našom županijom i možda Splitsko-dalmatinskom, a onda dalje, objašnjava Nikola Jurković, zagonetno dodajući da su shvatili da postoji ekipa koja radi na sličnoj ideji pa će sada s njima udružiti snage.

Tekst/foto: Ivan Božić, srednja.hr

SJETIMO SE S PIJETETOM

Poštovani čitatelji sretan Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Objavljeno prije

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu. Na taj dan 1995. Hrvatska vojska je oslobodila okupirani grad Knin u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja.

Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.

Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.

Nakon oslobođenja omogućen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.

Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama10 300×250

Najčitanije