Ostanimo u kontaktu

REZULTATI

Međunarodno matematičko natjecanje ‘Klokan bez granica’ održano deseti put u OŠ Stjepana Radića

Objavljeno prije

Pod pokroviteljstvom Hrvatskog matematičkog društva natjecanje je ove godine održano po dvadeset prvi put, 21. ožujka u  11 sati i 30 minuta, a pristupilo mu je više od šest milijuna učenika iz osamdeset tri države. OŠ Stjepana Radića sudjeluje deseti put na ovom najvećem školskom natjecanju na svijetu. Ukupno 168 učenika škole pristupilo je natjecanju te je zbog takve brojnosti natjecatelja škola uvrštena među nagrađene škole i jedna je od rijetkih škola s toliko velikim brojem natjecatelja. Škola ima mogućnost biti nagrađena knjigama za knjižnicu.

Ove godine bodovni prag najboljih 10% sudionika iznosi: za Pčelice – 31.25 bodova, Leptiriće – 43.50 bodova, Ecolier – 81.25 bodova, Benjamin – 78.75 bodova, Cadet – 85 bodova. Postavljene pragove uspješno su prešli ovi učenici škole:

PČELICE – DRUGI RAZRED

  1. DRUŽIJANIĆ, MATEJ
  2. TURIĆ, PETRA
  3. JERKOVIĆ, DUJE

LEPTIRIĆI – TREĆI RAZRED

  1. JURIĆ, JOSIP
  2. CRNČEVIĆ, ROKO
  3. ĆERLEK, PETRA
  4. TOŠIĆ, MARTINA

ECOLIER – ČETVRTI I PETI RAZRED

  1. ŠILJEG, JAKOV
  2. DRAGOBRATOVIĆ, IVANO
  3. TOLJ, TONI
  4. SUŠAK, KRISTINA
  5. MUSTAPIĆ, DUJE
  6. JERKOVIĆ, KATJA

BENJAMIN – ŠESTI I SEDMI RAZRED

  1. VLADIMIR, PETRA
  2. BAKALAR, DOMINIK BLAŽ
  3. BUBALO, PETAR

CADET – OSMI RAZRED

  1. PLANINIĆ,  MARKO

Najuspješniji rezultat ostvarila je učenica Petra Vladimir sa 113.75 bodova u skupini Benjamin te se plasirala na 3. mjesto. 

Čestitke svim sudionicima na odazivu i uspješnosti u radu s željom da i dalje nastave raditi ovako zabavne matematičke zadatke koji motivirajuće djeluju na učenike.

Sljedeće natjecanje “Klokan bez granica” održat će se 19. ožujka 2020. g.

                                             Piše: učiteljica Marijana Curić / OŠ Stjepana Radića

VJERSKI ŽIVOT

Što slavimo svetkovinom Tijelova?

Objavljeno prije

U Hrvatskoj je blagdan Tijelova 2001. godine proglašen državnim praznikom i neradnim danom, a za Katoličku crkvu svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak.

Danas slavimo blagdan Tijelova, blagdan koji se slavi u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva, odnosno deveti četvrtak nakon Uskrsa. U Hrvatskoj je blagdan Tijelova 2001. godine proglašen državnim praznikom i neradnim danom, a za Katoličku crkvu svetkovina je u spomen na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak. Tijelovo kao posebni blagdan posvećen slavljenju Presvetog oltarskog sakramenta (euharistije nastale na Veliki četvrtak) nastao je u 13. stoljeću, a na cijelo se zapadno kršćanstvo proširio tek u 14. stoljeću. Duguje se viziji jedne augustinske redovnice, sv. Julijane iz samostana kod Liegea u današnjoj Belgiji. Ona je imala viđenje punog mjeseca na kojemu je opazila jednu mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak jednog blagdana kojim bi se na poseban način trebao častiti Presveti oltarski sakrament. Na njezinu je molbu mjesni biskup Robert de Thorote za svoju biskupiju uspostavio blagdan koji se na početku zvao blagdan euharistije. S. Julijana je našla sljedbenike koji su žarko promicali ideju toga blagdana i željeli ga proširiti na cijelu Crkvu. U tome su i uspjeli.

Ukratko, papa Urban IV. godine 1264. objavljuje bulu kojom želi blagdan euharistije proširiti na cijelu Crkvu. Brza smrt spriječila ga je da to doista i učini. Tek u 14. stoljeću, 1317. godine, nakon objavljivanja bule pape Urbana IV – naslov joj je “Transiturus de hoc mundo – Odlazeći s ovoga svijeta” – papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Zapadnu Crkvu. Teološki razlozi uspostave Tijelova mnogo su dublji. Početkom II. tisućljeća počela je opadati učestalost pričešćivanja. Umjesto toga, kao svojevrsni nadomjestak pričešćivanju, pojavili su se različiti oblici euharistijskih pobožnosti izvan mise. Posebnu je važnost u to doba dobivalo pokazivanje svete hostije. Podizanje je postalo jedan od ključnih dijelova euharistijskog slavlja. Najvažnije je bilo vidjeti podignutu hostiju. Još možda važniji teološki razlog je poznato osporavanje stvarne Kristove prisutnosti u posvećenim prilikama kruha i vina nakon čega je vjernička javnost zahtijevala i zdušno prihvatila jedan takav blagdan kojim se potvrđivala vjera u stvarnu Kristovu prisutnost u posvećenim euharistijskim prilikama.

Izvor: vecernji.hr

Nastavi čitati
Pekarstvo Metkovka – Reklama9 300×250

Najčitanije